Komisija je objavila prve brojke o smrtnim slučajevima na cestama 2022. Prošle godine, kad se gustoća prometa nakon pandemije vratila na prijašnje razine, u prometnim nesrećama poginulo je oko 20 600 osoba, tri posto više nego 2021. Međutim, to je 2000 smrtnih slučajeva manje (deset posto manje) u usporedbi s pred-pandemijskom 2019. Cilj EU-a i UN-a je prepoloviti broj smrtnih slučajeva do 2030.
Broj smrtnih slučajeva na cestama EU-a u 2022. povećao se za tri posto u odnosu na prethodnu godinu, što se djelomično može objasniti i povećanjem gustoće prometa nakon pandemije. Važno je napomenuti da su brojni pozitivni pomaci ostvareni tijekom razdoblja pandemije bolesti COVID-19 (uključujući smanjenje za 17 posto od 2019. do 2020.) sačuvani. U usporedbi s 2019. broj poginulih u 2022. smanjio se za deset posto.
Međutim, napredak je vrlo neujednačen među državama članicama. Najveća smanjenja, veća od 30 posto, zabilježena su u Litvi i Poljskoj, a i Danska je zabilježila pad od 23 posto. S druge strane, u posljednje tri godine broj poginulih na cestama u zemljama kao što su Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska ostao je prilično stabilan ili se povećao.
Ukupni poredak prema stopama smrtnih slučajeva nije se znatno promijenio od stanja prije pandemije, tako da su ceste i dalje najsigurnije u Švedskoj (21 smrtni slučaj na milijun stanovnika) i Danskoj (26/milijun), a Rumunjska (86/milijun) i Bugarska (78/milijun) zabilježile su 2022. najviše stope. Prosjek EU-a bio je 46 poginulih na cestama na milijun stanovnika.
Na temelju dostupnih podataka iz 2021. (detaljni podaci za 2022. još nisu dostupni) za cijeli EU 52 posto smrtnih slučajeva u cestovnom prometu zabilježeno je na ruralnim cestama, 39 posto u gradskim područjima, a devet posto na autocestama. Tri četvrtine poginulih na cestama (78 posto) bili su muškarci. Putnici u automobilu (vozači i putnici) činili su 45 posto svih poginulih na cestama, pješaci 18 posto, korisnici motornih vozila na dva kotača (motocikli i mopedi) 19 posto, a biciklisti devet posto ukupnog broja smrtnih slučajeva.
U gradskim područjima postoci se znatno razlikuju i nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih vozila na dva kotača) čine nešto manje od 70 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva. Većina smrtnih slučajeva na gradskim cestama žrtve su sudara u kojima sudjeluju automobili i kamioni, što naglašava potrebu za poboljšanjem zaštite nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.
Iako je povećani udio biciklista u kombinaciji mobilnosti u mnogim državama članicama vrlo dobrodošao, trend broja biciklista koji ginu na cestama EU-a ozbiljan je razlog za zabrinutost. To je jedina skupina sudionika u cestovnom prometu za koju nije zabilježen znatan pad broja smrtnih slučajeva tijekom posljednjeg desetljeća, posebno zbog nedostatka dobro opremljene infrastrukture. Na primjer, preliminarni podaci iz Francuske za 2022. pokazuju povećanje broja smrtnih slučajeva među biciklistima od 30 posto u odnosu na 2019.
EU je 2018. postavila cilj smanjenja broja poginulih na cestama, a prvi put i teško ozlijeđenih, za polovinu do 2030. Sigurnost na cestama jedan je od glavnih elemenata nedavnih političkih inicijativa EU-a u području mobilnost. U narednim tjednima Komisija će predstaviti paket prijedloga o sigurnosti na cestama kako bi se europske ceste na više načina učinile još sigurnijima.