Mišljenja Završni račun

Završni račun

Frenki Laušić

Povećanje kreditnog rejtinga tek je početak potrebnih promjena

Završni račun

Ne smijemo se opustiti ni zadovoljiti time što smo počeli popravljati indikatore državnog proračuna i javnog duga, jer je naglasak upravo na tome – tek smo počeli. I još moramo mnogo raditi da bismo postali država konkurentna tranzicijskim takmacima

Dva događaja obilježila su protekli ekonomski tjedan – Hrvatska udruga poslodavaca neugodno je iznenadila Vladu Andreja Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića objavom rezultata svojeg istraživanja HUP Skor kojim mjere napredak reformi nužnih za bolje poslovanje, a rejtinška agencija Fitch obradovala je Vladu dizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu. Ta dva događaja zbunila su i dio javnosti, pa je potrebno objasniti što se ustvari dogodilo.

Krenimo od Fitcha: ta je agencija podigla kreditni rejting Hrvatske zbog toga što je 2018., treću godinu zaredom, nadmašila zacrtane proračunske ciljeve, zabilježivši suficit u proračunu opće države od 0,2 posto BDP-a, unatoč jamstvima za posrnulo brodogradilište "Uljanik". Dobre fiskalne rezultate poduprlo je ograničenje proračunskih rashoda, te veći porezni prihodi, manji troškovi kamata i povoljni makroekonomski uvjeti, istaknuli su u toj agenciji.

No, potom navode, između ostalog, kako je naša zemlja i dalje suočena s važnim strukturnim izazovima koji će ograničiti srednjoročni rast na dva posto, izdvajajući pri tome slabosti u poslovnom okruženju, složeni okvir javnog sektora, slabo korporativno upravljanje, još uvijek visoki javni dug i naslijeđene probleme u ključnim sektorima poput energetike i zdravstva. Dapače, izravno kažu kako će na kretanje rejtinga ubuduće znatno utjecati to hoće li Hrvatska nastaviti sa smanjivanjem udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu i hoće li Vlada nastaviti s progresivnim usvajanjem eura.

Kada je u pitanju HUP Skor, on za 2018. iznosi 36 od mogućih 100, te u odnosu na 2017. bilježi pad od dva boda, jer su druge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi brže napredovale. Ali ono što ustvari zbunjuje jest to što je na pad ukupnog HUP Skora jako utjecao pad skora fiskalne konsolidacije, s 54 na 46, uz pad skora investicijskih i poslovnih barijera s 35 na 26, te što je najkritičniji skor opterećenja gospodarstva. Agencija Fitch, naime, kao što smo naveli, upravo napredak u konsolidaciji državnog proračuna i smanjenje javnog duga navodi kao glavne razloge povećanja kreditnog rejtinga Hrvatske, dok HUP Skor po tim indikatorima bilježi minus.

Smanjenje suficita

U HUP-u su to objasnili u materijalu koji su objavili pod naslovom "Ples na žici: zašto je skor 2018. pao za dva boda u odnosu na 2017.?" Ponajprije navode kako je skor fiskalne konsolidacije pogoršan zbog smanjenja suficita državnog proračuna s 0,8 posto BDP-a 2017. na 0,2 posto 2018. Nadalje, snažno je rastao omjer rashoda opće države u odnosu na BDP, s 45,3 posto na 46,4 posto, ili za 2,4 posto. Treća promjena odnosi se na skor prihoda države, jer je, unatoč tome što je država zadnjih godina smanjivala poreze, došlo do povećanja omjera prihoda opće države i BDP-a s 46,1 posto na 46,6 posto BDP-a, čime se Hrvatska učvrstila na vrhu liste bivših tranzicijskih zemalja s najvećim državnim opterećenjem.

Uz, to kako je objasnio Velimir Šonje, vlasnik i direktor konzultantske kuće Arhivanalitika koja je za HUP napravila projekt HUP Skora, jedan od indikatora kojim se mjeri "kvaliteta" javnog duga može dati pozitivan doprinos tek kada se javni dug spusti na ispod 70 posto BDP-a (trenutno je na oko 74 posto), a do tada će doprinos tog indikatora biti negativan bez obzira na smanjenje javnog duga kao udjela u BDP-u. "Fiskalna konsolidacija očito gubi snagu, uz izrazito nepovoljno strukturno opterećenje gospodarstva prihodima i rashodima opće države, koje se dalje povećava", poručili su iz HUP-a, uz važnu napomenu kako sve bolje punjenje državnog proračuna u Hrvatskoj pokazuje da porezi i doprinosi rastu brže od dodane vrijednosti, odnosno država uspješno skuplja poreze i to raste brže od rasta BDP-a.

Analitičari Fitcha navode kako je Hrvatska "i dalje suočena s važnim strukturnim izazovima koji će ograničiti srednjoročni rast na dva posto, izdvajajući pri tome slabosti u poslovnom okruženju, složeni okvir javnog sektora, slabo korporativno upravljanje, još uvijek visoki javni dug i naslijeđene probleme u ključnim sektorima poput energetike i zdravstva". E, ti "strukturni izazovi" koji srednjoročno ograničavaju rast na oko dva posto, unatoč dobrim podacima o rastu BDP-a u prvom kvartalu, a možda i u ovoj godini, to je ono na što upozorava HUP Skor. Ne smijemo se opustiti ni zadovoljiti time što smo počeli popravljati indikatore državnog proračuna i javnog duga, jer naglasak je upravo na tome – tek smo počeli. I još moramo mnogo raditi na tim i svim drugim sektorima da bismo postali država koja je konkurentna tranzicijskim takmacima u Europskoj uniji.

Naslovnica Završni račun