Mišljenja Cinemark

Cinemark

Marko Njegić

COLETTE Ženska ruka koja drži pero ispisuje povijest

FILM: Colette; drama; SAD/Velika Britanija,2018.; REŽIJA: Wash Westmoreland; ULOGE: Keira Knightley, Dominic West; DISTRIBUCIJA: Discovery; OCJENA: ****

'Colette' je film o ženi koja je kumovala rodnom i spolnom buđenju u 20. stoljeću, bila pionirka feminizma i lučonoša seksualne slobode u književnosti i društvu. Suprugovu izjavu 'ruka koja drži pero ispisuje povijest' Colette će prisvojiti i pridodati joj prefiks 'ženska'. Film nedvosmisleno prikazuje Colette kao ženu ispred svoga vremena i prostora koja je nadilazila društvena pravila.

Buđenjem Sidonie Gabrielle Colette (1873. - 1954.) započinje film o najpoznatijoj spisateljici u povijesti Francuske i feminističkoj ikoni. Devetnaestogodišnju Colette bude živahna mačka i zrake sunca jednog jutra u njezinu domu na selu. "Pusti me da spavam", grinta Colette, ali se ipak razbuđuje i polako ustaje. Redatelj Wash Westmoreland ("Still Alice") nije mogao simboličkije započeti biografiju žene koja je kumovala rodnom i spolnom buđenju u 20. stoljeću, bila pionirka feminizma i lučonoša seksualne slobode u književnosti i društvu općenito.

Žene su se krajem 19. stoljeća mahom nalazile u "let me sleep" modu kao Colette na početku filma. Mjesečarile su kroz život, igrale uloge odanih supruga ili brižnih majki i zatvarale oči na varanje muževa i njihovo "očijukanje iz zabave". Ne i Colette (Keira Knightley u top-formi), "djevojka sa sela" koja je to selo prerasla. Na početku je vidimo kako će na sijenu u staji zaskočiti Henry-Gauthiera Villarsa zvanog Willy (Dominic West), književnog poduzetnika iz Pariza, iako njezini roditelji misle da je otišla u "šetnju", uvjereni u kćerkinu sramežljivost i nevinost.

"Tvoja kosa je čudo", komplimentira joj Willy. Ona otkriva da je zovu "djevojka s kosom" i podsjeća ga da je bez miraza. On će je oženiti i eto ih u Parizu 1893., gdje se Colette najednom (s)nalazi na dekadentnim noćnim zabavama visokog pariškog društva s kornjačama ukrašenim nakitom i sličnim prizorima. Colette je očekivala kako će je brak načiniti "cjelokupnom i sretnom", ali ne i da će je Willy varati na svakom koraku, jer takvi su svi muškarci u braku i ona se na to mora naviknuti.

"Osjećaš li kad da igraš ulogu", Colette pita svoju majku (Fiona Shaw) i govori da se "mora naviknuti na brak". "Brak bi se trebao naviknuti na tebe", kaže joj mama, ohrabrujući njezinu autonomiju i pobunu protiv društvenih normi. Naravno, trebat će neko vrijeme da oštrouma Colette uzme zamah u tom smislu, no ona jasno daje do znanja Willyju kako ne želi da je tretira kao ženu za "po doma" i često mu proturječi, pa i tako što sama ljubuje s drugim ženama, poput Georgie Raoul-Duval (Eleanor Tomlinson).

"Čitam te poput gornjeg reda slova u optičara", jedna je u nizu sjajnih rečenica filma ("riječi su varljivi gadovi") izgovorena prilikom njihovih antiromantično-komičnih "rat spolova" rječkanja i među prvima pokazala Colettein dar za pisanje koji će Willy eksploatirati kad i nju angažira kao "ghostwritera" da piše pod njegovim pseudonimom dok on prisvaja njezine kredite.

Doduše, prvu verziju njezina poluautobiografskog romana je odbacio jer je "previše proračunato i ženstveno". Kad je, međutim, njezinu heroinu nazvao Claudine i predstavio kao tinejdžersku protagonisticu romana napisana iz perspektive drske i "ekstremno pohotne" mlade žene, stvorit će senzaciju koja će osvojiti Pariz i promijeniti svijet. Uspjeh prvog romana o Claudine nagoni Willyja da prisili Colette na pisanje nastavaka ("ljudi žele još"), pa makar je zaključao u sobi dok ne iznjedri nove stranice.

Westmoreland promatra rađanje jednog od prvih (književnih) brendova – Claudine dobiva popratni "merch", sapune, bombone itd., a mlade žene se odijevaju u njezine školske odore i mijenjaju modu. "Izmislila si tip", potvrdi plemkinja i umjetnica Mathilde de Morny (Denise Gough) koja se odijeva kao muško, postaje Coletteina ljubavnica i do kraja trasira njezinu povijesnu borbu za (ženska) prava i neovisnost.

Willyjevu izjavu "ruka koja drži pero ispisuje povijest" Colette će prisvojiti i pridodati joj prefiks "ženska". Film nedvosmisleno prikazuje Colette kao ženu ispred svoga vremena (i prostora) koja je nadilazila društvena pravila, bilo da je to dokazivanje autorstva, tj. pravo na intelektualno vlasništvo ili seksualnost, vlastiti "glas" ovjekovječen na papiru. Režiser i kamerman Giles Nuttgens ("Sve ili ništa") dive se heroini okupanoj svjetlima šterika u krupnom planu, najdojmljivije kad urezuje svoje i suprugovo ime na staklenu površinu.

No, "Colette" nije tipični primjerak modernog "time's up" filma, niti klasične kostimirane drame od koje je preuzeo kraljicu žanra Keiru Knightley ("Ponos i predrasude", "Svila", "Vojvotkinja", "Ana Karenjina"). Nije ni mogao biti budući da pred sobom ima netipičnu protagonisticu, progesivnu za ono doba. Colettein karakterni progres odvija se usporedo s napretkom tehnologije datog vremena, od prekidača za svjetlo preko bicikala do kina, gdje će se, godinama kasnije, zavrtjeti ekranizacija njezina romana "Gigi", nagrađena s devet Oscara.

Keira za Oscara?

Wash Westmoreland je donio prvog Oscara Julianne Moore koja je petu nominaciju za "I dalje Alice" napokon potvrdila. Hoće li ga donijeti i Keiri Knightley, znat ćemo početkom siječnja. Keira je dosad bila dvaput nominirana za Oscara ("Pride&Prejudice", "The Imitation Game").

Naslovnica Cinemark

VIŠE IZ RUBRIKE