Mišljenja Cinemark

Cinemark

Marko Njegić

PEPPERMINT 'Osvetnik' ženskog roda

FILM: Peppermint; akcija; SAD, 2018.; REŽIJA. Pierre Morel; ULOGE: Jennifer Garner, John Gallagher Jr.; DISTRIBUCIJA: Blitz; OCJENA: ***

Na krilima 'Time's Up' pokreta feministička akcijska junakinja Jennifer Garner u medijima prolazi bolje od mačističkog akcijskog junaka Brucea Willisa. Ono što Willisu nije dozvoljeno i stavljeno je pod političko povećalo, dakle krenuti u oružanu osvetu protiv napadača na obitelj, Garnerici jest, iako je 'Peppermint' ustvari 'Osvetnik' ženskog roda koji sprovodi sve poželjniji 'gender switch' ('Oceanovih 8').

Proslavljena akcijskim ulogama u seriji "Alias" i filmovima "Daredevil", "Elektra" i "Kraljevina", Jennifer Garner se relativno brzo skrasila u romantičnim ili obiteljskim komedijama ("Sve moje bivše", "Dan zaljubljenih", "Majčin dan", "Devet života"...), na veliku žalost fanova. Jennifer je junačenje prepustila sada uskoro-bivšem suprugu Benu Afflecku kojeg je upoznala na snimanju "Daredevila". No, nakon što je njihov brak prošle godine definitivno doživio brodolom, Garner se odlučila malo ispuhati i vratiti u akciju, možda za inat Afflecku.

Za povratak je odabrala "Peppermint", osvetnički "action movie" u "Death Wish" stilu, računajući da bi redatelj Pierre Morel ("From Paris With Love") mogao akcijski ponovno oživjeti njezinu karijeru kao što je to napravio za Liama Neesona u "Takenu". Snimanje je koincidiralo s vrhuncem "Time's Up" pokreta za ženska prava, pa se na netu može naći podatak kako je glumica zatražila privatnu svlačionicu na setu da se ne bi presvlačila s ostatkom (muške) ekipe filma.

S obzirom na "propagiranje" ubojite heroine naoružane do zuba (pištolji, strojnice, sačmarice), "Peppermint" možda nije "službeni" izaslanik tog pokreta kao što je to lepršaviji, manje borbeni "Ocean's 8", no interesantno je kako na krilima "Time's Up-a" feministička akcijska junakinja Garner u medijima prolazi bolje od mačističkog akcijskog junaka Brucea Willisa u "Osvetniku". Rijetko je tko "Peppermintu" prigovorio za "pro-gun" i pristranost američkoj desnici jer bi to valjda bio seksizam, premda je Riley North (Garner) "naoružana i iznimno opasna" poput Willisova lika u proljetnom remakeu "Death Wisha", ostavivši iza sebe još veći "body count" (preko 40 leševa; samo u jednoj sceni pokoka njih 20-ak).

Ono što Willisu nije dozvoljeno i stavljeno je pod političko povećalo, krenuti u oružanu osvetu protiv napadača na obitelj, Garnerici jest, iako je "Peppermint" ustvari "Osvetnik" ženskog roda koji sprovodi sve poželjniji "gender switch" ("Istjerivači duhova", "Oceanovih 8"). Niz se sličnosti može utvrditi između oba filma, uz podršku društvenih medija za osvetnicu, s tim da ovdje nitko ne propituje je li ona heroina ili zločinka, čak ni ona sama, makar je kćerku na početku filma učila kako "ne možeš udarati zločeste ljude jer si onda zločesta kao oni".

Politika se samo uvlači u film zbog toga što osvetnica u Linda Hamilton izvedbi Garnerice ubija više-manje stereotipne pripadnike meksičkog kartela odgovorne za smrt njezina muža i kćerke (Jeff Hephner, Cailey Fleming), te usput možda odašilje Trumpovu anti-imigrantsku poruku potičući paranoju od imigranata. Znači, dovoljno da se "Peppermint" može etiketirati kao "rasistički", ali ne i da izazove kontroverze kao, recimo, prizor kad Willis spraši metak u crnačkog raspačivača droge.

Društveni komentar su širom otvorene oči oduvijek umjele detektirati u akcijskim filmovima, posebice u zlatnom dobu žanra (osamdesete, devedesete), no danas se žanr isuviše politizira i ranjava ga politička korektnost. Akcijski film današnjice mora biti "ozbiljan" pa će Garner biti suzdržana u "one-linerima", za razliku od, recimo, Geene Davis u klasik-akciji devedesetih "Pakleni poljubac". Mora se paziti tko su "zločesti ljudi", negativci, a očekuje se i prispitivanje vlastitog morala ako "navijaš" za brojčano i oružano nadjačana heroja/heroinu u filmu koji usporenim pokretima slavi njegovo/njezino herojstvo.

Baš kao što to, odmaknut od "bourneovskog" kvazi-realizma "96 sati", u nizu solidnih akcijskih scena radi Morel u "Peppermintu", naslovljenom prema omiljenom okusu sladoleda Rileyjičine pokojne kćerke. Hoćemo reći, teško da je Trump "naručio" ovaj akcić kao što se u osamdesetima moglo činiti da je Reagan naručio "Ramba II" s čijim glavnim likom Riley dijeli bogati arsenal oružja. Meksikanci jesu negativci, ali nijedan od njih nije preskočio imaginarni zid sagrađen u Trumpovoj glavi, odnosno svi već godinama žive tu, u Los Angelesu, a ne otkako je izabran novi američki predsjednik.

Na koncu, jednaki, ako ne i veći negativci su korumpirani odvjetnici, suci i policajci (Michael Mosley, Jeff Harlan, John Gallagher Jr.) koji štite meksičkog "el hefea" (Juan Pablo Raba). Oni su glavni krivci što Riley neće dočekati pravdu, nego je mora sama uzeti u ruke, posvetivši se višegodišnjem stjecanju "seta posebnih vještina" kakvim je baratao Neesonov lik u "Takenu", kaliti se i u nekom europskom "underground" MMA ringu itd. Riley će srušiti veliki narkokartel, ali i razotkriti korumpirane policajce. Ona se bori i protiv korumpirana sustava.

Upravo je sistem zakazao i naveo Riley da se pretvori u "hodajuće stvorenje osvete", kako je Nevjesta Ume Thurman nazvala sama sebe u "Kill Billu 2". Dakle, baš nju, ženu bez ijednog prekršaja i pripadnicu radničke klase čija kćer biva društveno šikanirana jer joj mama nije bogata kao snobovska susjeda (Pell James). To je razlog zašto Riley postaje heroina američkog puka, a ne američkog predsjednika. Zato mural s njezinim likom, inspiriran plakatom "Plaćenika" (naoružana anđeoska krila raširena poput lepeze pušaka i strojnica), nije naslikan negdje blizu Bijele kuće. Naslikan je u siromašnom dijelu Los Angelesa – Skid Rowu.

Naslovnica Cinemark