stdClass Object
(
[id] => 462195
[title] => Zgrožen umjetničkom i seksualnom slobodom u inozemstvu, Splićanin Miše kreirao lezbijsko remek-djelo
[alias] => zgrozen-umjetnickom-i-seksualnom-slobodom-u-inozemstvu-splicanin-mise-kreirao-lezbijsko-remek-djelo
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
U Galeriji umjetnina otvorena je prva od izložbi suočavanja sa splitskom likovnom prošlošću "Umjetnički život u Splitu u raskoraku između mita i zbilje (1919. – 1929.)". Postav izložbe za današnje standarde može djelovati zagušeno i "natrpano", ali tako se u ono vrijeme izlagalo. Zapravo, izlagačkog prostora u Splitu jedva da je bilo. Osim Salona Galić, uglavnom su se koristili izlozi dućana. Može iznenaditi količina slabo poznatih autora čija su djela bila konzervativna za ono vrijeme, a danas su likovno nezanimljiva.
Iako se naziv izložbe odnosi dijelom na ondašnje društveno-političke prilike i važnost koju je Split dobio kao glavni grad na Jadranu u Kraljevini Jugoslaviji, izložba se također mogla zvati "U sjeni Meštrovića i Vidovića". Naime, izuzmemo li kratki boravak Marina Tartaglie, ova dva velika autora, koji su tada već izvan aktualnih tokova likovnog modernizma, najbolje su što ondašnji gradić pod Marjanom može ponuditi.
Karikature bez žalca
– Činjenica je da međuratni Split nije sredina gdje se artikuliraju i promoviraju suvremene umjetničke tendencije. Štoviše, produkcija lokalnih umjetnika nadaje se kao izraz konzervativizma sredine iz koje su odlazili na školovanje i u koju su se vraćali. Split nije imao svojeg Miroslava Kraljevića da ga senzibilizira za velegradske teme i suvremene stilske invencije – konstatiraju autori izložbe Božo Majstorović i Iris Slade, koji ovom izložbom predstavljaju onaj dio povijesti splitske likovnosti koji se često nekritički uzdiže.
Ukratko, Split u ono vrijeme nije uspio privući značajnije umjetnike, a u njega su se vraćali oni koji nisu prihvaćali bjelosvjetske "novotarije" ili nisu bili prihvaćeni na drugim mjestima.
Osim što nisu bili moderni po izričaju, ondašnji se splitski umjetnici, kako primjećuju kustosi izložbe, ne bave društvenim temama. Karikature, koje su bile omiljene među građanstvom, ne služe za ismijavanje ili satiru. Dapače, čak daju na popularnosti uglednicima koji su na njima prikazani, kao radovi Angjela Uvodića, koji je bio rekorder po broju prodanih radova.
Izložba donosi i radove umjetnika koji su povremenim izložbama bili prisutni u likovnom životu sredine koju su napustili. Poput Jerolima Miše, čijih je nekoliko slika, "Strast", "Podne u Supetru", "Akt" i "Dvije prijateljice", među najvrjednijima na izložbi. Iz Splita je otišao 1914., s 24 godine, nakon prve samostalne izložbe, a vratio se tek pred kraj života. Ali uspješno je koristio dalmatinske motive, kao u geometrijskom krajoliku "Pučišća" (1923.), jednoj od najvažnijih slika tog razdoblja jer uvodi novi red i disciplinu u strukturiranje forme i kompozicije.
Bludni Berlin
Priča Jerolima Miše karakteristična je ne samo za sudbinu nadarenih ljudi koji su otišli iz Splita, nego i za onodobno hrvatsko slikarstvo koje je bilo pod utjecajima likovnih previranja koja su dolazila iz europskih središta.
Nakon što je odslužio vojsku u Sisku i radio kao učitelj crtanja u Krapini i Brodu na Savi, odlučuje 1922. otići na put u Berlin, Dresden i München "da se izliječi od provincijske plijesni", kako je zapisao Igor Zidić. Za razliku od mnogih naših umjetnika koji su završili akademije po Europi, a za ono najzanimljivije i najprovokativnije nisu znali da postoji, Miše je upoznao "opaku" stranu poslijeratne velegradske dekadencije i umjetničkih avangardi koje su bile na vrhuncu.
"Berlin koji sve prodaje, koji bjesomučno egoistički špekulira, koji se utapa u bludu i luksuzu. A faktično Berlin mislim ko niko ima prostitutki. To je upravo nevjerojatno. Muškarci, ženske uhađaju te s nekim visit-kartama, daju ti adrese tajnih noćnih lokala koji su otvoreni do jutra (inače lokali se zatvaraju u 1-2)", pisao je Miše supruzi Anki u jednom od mnogih pisama koje je publicirala dr. Ana Šeparović. Užasnula ga je i homoseksualnost na javnim mjestima.
"Tamo plešu kojekakve plesove gdje žene, prave među sobom kojekakove lesbijske aktove... Nailaziš putem na ženske koje se tako bezbrižno među sobom ljube i proždiru očima... Nailaziš na muškarce koji se ljube na ulici ko da nikoga oko njih nema. Idu pod ruku, pa najedamput cmoknu se, čvrsto se privinu jedan uz drugoga, pa marširaju dalje, pa opet cmoknu. Buf! Ima ih koji obilaze noću preobučeni u ženska odijela i love one od njihove sorte. Ženske te ustavljaju i nuđaju se s upitima: 'bist du pervers', 'bist du lesbisch', 'bist du normal' i onda prema tome određuju cijene... Nanjuškaju te poput psa. Boga mi užasni su mi ovi velegradovi", zgroženo je Miše pisao ženi.
Prihvaćanje apstrakcije
Pa ipak, on je autor homoerotskog motiva koji nalazimo na slici "Prijateljice" (1924.). Slika se nalazi u Galeriji umjetnina. Prema Šeparović, vezana je uz njemačka iskustva, a skica s istim motivom postoji u NSK-u. Zanimljiva je razlika između osuda moralnih izopačenosti o kojima suprug iz tuđine piše ženi i prešutnog razumijevanja koje pokazuje slikar. Unatoč zgražanju koje Miše u pismu iskazuje, njegova je slika jedan od rijetko lijepih prizora onodobnog slikarskog intimizma.
Nema sladunjave malograđanske naslade u tretiranju ženskog tijela, niti erotomanskih prenaglašavanja kao u Kraljevićevim grafikama, ali ni sezanističkog svođenja likova na "zaleđene" forme. Modelacija volumena nije hladna, iako dominiraju sivi tonovi. Kontrast osnovnom ugođaju je vješto akcentiran toplim tonovima na licu gornjeg akta. U domaćoj umjetnosti sliku čini jedinstvenom to što lezbijski prizor predstavlja bez zgražanja ili aktivističke poze – jednostavno kao dva tijela koja dijele emotivnu toplinu u ravnodušnom poslijeratnom velegradu.
Iste 1924. kad nastaje ova slika, Miše u Splitu prodaje pet svojih slika za 19.500 dinara na izložbi Grupe nezavisnih umjetnika u Salonu Galić. Splitskom činovniku trebalo je više od pola godine da toliko zaradi. Izložba je pobudila veliko zanimanje publike i kritike. O njoj je pisao sav dalmatinski tisak, posjetilo ju je oko 1000 ljudi, a otkupljeno je 20 djela. Polemike su bile tolike da su, kako piše dr. Frano Dubilić, Miše i Vladimir Varlaj u Novom dobu objavili da se ograđuju "od svih političkih programa" te da ih samo zanima da izložbe "budu ozbiljne i valjane". Grupi nezavisnih u kojoj su bili Miše, Varlaj, Ljubo Babić, Zlatko Šulentić, Jozo Kljaković i Frano Kršinić, pridružili su se Ivan Meštrović i Vladimir Becić.
Iduću veliku izložbu Miše će imati s Grupom trojice u Splitu 1934., kad će njegovih slika biti toliko da će djelovati kao da ima samostalnu izložbu. U međuvremenu će postati profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a poslije Drugog svjetskog rata akademik i priznati klasik hrvatske likovnosti. No, vratimo se opet na njegov boravak u Njemačkoj.
Iste 1922. kad je Josip Seissel pod pseudonimom Jo Klek u Zagrebu napravio našu prvu apstraktnu sliku "Pafama" i prvu takvu u jugoistočnoj Europi (zapravo neku vrstu kolaža), Miše upoznaje avangardnu umjetnost. Ispočetka osjeća "zebnju" i pita se: "Kuda će to i šta je to?" No, na kraju svoga boravka prihvaća apstrakciju, njezinu "perverznu znatiželju i požudu".
Mir u 'magičnom realizmu'
"Kako oni umiju samo da plasiraju jednu sliku, da joj dadnu jedan ritam. Kako znaju crti davati jedan život, mah i ubjedljivost... Znam da znaju što rade, zato se mnogo i ne razlikuju jedan od drugoga, ali spontano djeluje. I ni jedan ne pada u banalnost. Pa zašto se ne bi moglo i tako stvarati? Svakako uz dosta sumnje što imam za njih, vidim u njima ljude koji će ući u temelje... Takovi su ti ljudi s istinom na ustima a s Evropom u duši", piše on iz Dresdena svojoj Anki.
Međutim, na kraju mu je svega previše! U malo vremena vidio je sve što ga je zanimalo, od Tiziana, preko Cezzanea, Van Gogha, do onih što su "rasporili boji, crti i prostoru utrobu". Napravio je čak avangardistički autoportret, koji je pohvalio Krleža. Ali, kako objašnjava Šeparović, "zbog potresenosti i osjećanja nesnalaženja među suvremenim likovnim pojavama, preopterećen svime viđenim, odustaje od planiranoga puta u Pariz, željno iščekujući povratak kući".
"I u meni je dušo ovih dana jedna silna napetost. Osjećam kako moje sile dolaze kraju i kako moram da više prestanem s tim gledanjem, slušanjem i čitanjem. Inače ko da ću prsnuti. Baš ne želim u Pariz", napisao je supruzi, spakirao kufere i vratio se u Zagreb.
Miše će se odlučiti za smireni "magični realizam" pod utjecajem Cezzanea. Kako kaže Goran Đorđević, takvi figurativni konzervativniji oblici modernizma će u trećem desetljeću 20. stoljeća u Europi posve istisnuti avangardu, posebice s pojavom nacizma, komunizma i nacionalizama. Apstrakcija će se tek nakon Drugog svjetskog rata pojaviti kao "pobjednički modernizam". U tom smislu Mišin izbor umjerenije varijante bio je za ono vrijeme suvremenija (ali ne i naprednija) opcija nego što to možda danas izgleda.
Zagreb se nije mogao mjeriti s europskim središtima likovnosti, no, kako pokazuje ova izložba, bio je bolji izbor od povratka u rodni grad. Split je u razdoblju od 1919. do 1929. dobivao političku važnost u Kraljevini Jugoslaviji, ali je u kulturnom smislu još bio, kako je jednom zapisao Ivica Župan, "prašnjavo selo" koje je tek trebalo postati grad. Dapače, ono malo modernosti izložbi daju autori poput Miše, Tartaglie, Marijana Trepšea ili Ignjata Joba, koji su djelovali u drugim sredinama.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'Žene koje se prožidru očima'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-01-08 13:11:14
[created_by] => 3201
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-01-08 13:15:03
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-01-08 13:11:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 70
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8342755.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8337896.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8337897.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8337899.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8311889.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8311888.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8311887.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/07\/Kultura\/8311886.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1180x700"},{"size0":"1200x1368"},{"size0":"1200x443"},{"size0":"1200x1401"},{"size0":"1200x655"},{"size0":"1200x512"},{"size0":"1200x757"},{"size0":"1200x488"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 18
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7551645 Threads: 6 Questions: 1543681208 Slow queries: 4698433
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111018513
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 50
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/zgrozen-umjetnickom-i-seksualnom-slobodom-u-inozemstvu-splicanin-mise-kreirao-lezbijsko-remek-djelo-462195
[printLink] => /kultura/zgrozen-umjetnickom-i-seksualnom-slobodom-u-inozemstvu-splicanin-mise-kreirao-lezbijsko-remek-djelo-462195?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 357534
[name] => Split
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => split
[link] => /tag/split
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 423379
[name] => umjetnost
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => umjetnost
[link] => /tag/umjetnost
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 280598
[name] => prijateljice
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => prijateljice
[link] => /tag/prijateljice
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 280599
[name] => Jerolim Miše
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => jerolim-mise
[link] => /tag/jerolim-mise
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'Žene koje se prožidru očima'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Zgrožen umjetničkom i seksualnom slobodom u inozemstvu, Splićanin Miše kreirao lezbijsko remek-djelo
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3201
[name] => Sandi Vidulić
[username] => sandi-viduli
[email] => sandi-viduli@sd.hr
[password] => $2y$10$QEONSV0iJcSKDJHoRmUlnugIL0..tKPBYNZIP7zCykZEUoWHMIhke
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/sandi-vidulic-3201
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1719
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/d7b193a1bc1ac1437dad7e71367ea22f?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8342755.jpg
[galleryCount] => 8
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8342755.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8337896.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8337897.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8337899.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8311889.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8311888.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8311887.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/07/Kultura/8311886.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
U Galeriji umjetnina otvorena je prva od izložbi suočavanja sa splitskom likovnom prošlošću "Umjetnički život u Splitu u raskoraku između mita i zbilje (1919. – 1929.)". Postav izložbe za današnje standarde može djelovati zagušeno i "natrpano", ali tako se u ono vrijeme izlagalo. Zapravo, izlagačkog prostora u Splitu jedva da je bilo. Osim Salona Galić, uglavnom su se koristili izlozi dućana. Može iznenaditi količina slabo poznatih autora čija su djela bila konzervativna za ono vrijeme, a danas su likovno nezanimljiva.
Iako se naziv izložbe odnosi dijelom na ondašnje društveno-političke prilike i važnost koju je Split dobio kao glavni grad na Jadranu u Kraljevini Jugoslaviji, izložba se također mogla zvati "U sjeni Meštrovića i Vidovića". Naime, izuzmemo li kratki boravak Marina Tartaglie, ova dva velika autora, koji su tada već izvan aktualnih tokova likovnog modernizma, najbolje su što ondašnji gradić pod Marjanom može ponuditi.
Karikature bez žalca
– Činjenica je da međuratni Split nije sredina gdje se artikuliraju i promoviraju suvremene umjetničke tendencije. Štoviše, produkcija lokalnih umjetnika nadaje se kao izraz konzervativizma sredine iz koje su odlazili na školovanje i u koju su se vraćali. Split nije imao svojeg Miroslava Kraljevića da ga senzibilizira za velegradske teme i suvremene stilske invencije – konstatiraju autori izložbe Božo Majstorović i Iris Slade, koji ovom izložbom predstavljaju onaj dio povijesti splitske likovnosti koji se često nekritički uzdiže.
Ukratko, Split u ono vrijeme nije uspio privući značajnije umjetnike, a u njega su se vraćali oni koji nisu prihvaćali bjelosvjetske "novotarije" ili nisu bili prihvaćeni na drugim mjestima.
Osim što nisu bili moderni po izričaju, ondašnji se splitski umjetnici, kako primjećuju kustosi izložbe, ne bave društvenim temama. Karikature, koje su bile omiljene među građanstvom, ne služe za ismijavanje ili satiru. Dapače, čak daju na popularnosti uglednicima koji su na njima prikazani, kao radovi Angjela Uvodića, koji je bio rekorder po broju prodanih radova.
Izložba donosi i radove umjetnika koji su povremenim izložbama bili prisutni u likovnom životu sredine koju su napustili. Poput Jerolima Miše, čijih je nekoliko slika, "Strast", "Podne u Supetru", "Akt" i "Dvije prijateljice", među najvrjednijima na izložbi. Iz Splita je otišao 1914., s 24 godine, nakon prve samostalne izložbe, a vratio se tek pred kraj života. Ali uspješno je koristio dalmatinske motive, kao u geometrijskom krajoliku "Pučišća" (1923.), jednoj od najvažnijih slika tog razdoblja jer uvodi novi red i disciplinu u strukturiranje forme i kompozicije.
Bludni Berlin
Priča Jerolima Miše karakteristična je ne samo za sudbinu nadarenih ljudi koji su otišli iz Splita, nego i za onodobno hrvatsko slikarstvo koje je bilo pod utjecajima likovnih previranja koja su dolazila iz europskih središta.
Nakon što je odslužio vojsku u Sisku i radio kao učitelj crtanja u Krapini i Brodu na Savi, odlučuje 1922. otići na put u Berlin, Dresden i München "da se izliječi od provincijske plijesni", kako je zapisao Igor Zidić. Za razliku od mnogih naših umjetnika koji su završili akademije po Europi, a za ono najzanimljivije i najprovokativnije nisu znali da postoji, Miše je upoznao "opaku" stranu poslijeratne velegradske dekadencije i umjetničkih avangardi koje su bile na vrhuncu.
"Berlin koji sve prodaje, koji bjesomučno egoistički špekulira, koji se utapa u bludu i luksuzu. A faktično Berlin mislim ko niko ima prostitutki. To je upravo nevjerojatno. Muškarci, ženske uhađaju te s nekim visit-kartama, daju ti adrese tajnih noćnih lokala koji su otvoreni do jutra (inače lokali se zatvaraju u 1-2)", pisao je Miše supruzi Anki u jednom od mnogih pisama koje je publicirala dr. Ana Šeparović. Užasnula ga je i homoseksualnost na javnim mjestima.
"Tamo plešu kojekakve plesove gdje žene, prave među sobom kojekakove lesbijske aktove... Nailaziš putem na ženske koje se tako bezbrižno među sobom ljube i proždiru očima... Nailaziš na muškarce koji se ljube na ulici ko da nikoga oko njih nema. Idu pod ruku, pa najedamput cmoknu se, čvrsto se privinu jedan uz drugoga, pa marširaju dalje, pa opet cmoknu. Buf! Ima ih koji obilaze noću preobučeni u ženska odijela i love one od njihove sorte. Ženske te ustavljaju i nuđaju se s upitima: 'bist du pervers', 'bist du lesbisch', 'bist du normal' i onda prema tome određuju cijene... Nanjuškaju te poput psa. Boga mi užasni su mi ovi velegradovi", zgroženo je Miše pisao ženi.
Prihvaćanje apstrakcije
Pa ipak, on je autor homoerotskog motiva koji nalazimo na slici "Prijateljice" (1924.). Slika se nalazi u Galeriji umjetnina. Prema Šeparović, vezana je uz njemačka iskustva, a skica s istim motivom postoji u NSK-u. Zanimljiva je razlika između osuda moralnih izopačenosti o kojima suprug iz tuđine piše ženi i prešutnog razumijevanja koje pokazuje slikar. Unatoč zgražanju koje Miše u pismu iskazuje, njegova je slika jedan od rijetko lijepih prizora onodobnog slikarskog intimizma.
Nema sladunjave malograđanske naslade u tretiranju ženskog tijela, niti erotomanskih prenaglašavanja kao u Kraljevićevim grafikama, ali ni sezanističkog svođenja likova na "zaleđene" forme. Modelacija volumena nije hladna, iako dominiraju sivi tonovi. Kontrast osnovnom ugođaju je vješto akcentiran toplim tonovima na licu gornjeg akta. U domaćoj umjetnosti sliku čini jedinstvenom to što lezbijski prizor predstavlja bez zgražanja ili aktivističke poze – jednostavno kao dva tijela koja dijele emotivnu toplinu u ravnodušnom poslijeratnom velegradu.
Iste 1924. kad nastaje ova slika, Miše u Splitu prodaje pet svojih slika za 19.500 dinara na izložbi Grupe nezavisnih umjetnika u Salonu Galić. Splitskom činovniku trebalo je više od pola godine da toliko zaradi. Izložba je pobudila veliko zanimanje publike i kritike. O njoj je pisao sav dalmatinski tisak, posjetilo ju je oko 1000 ljudi, a otkupljeno je 20 djela. Polemike su bile tolike da su, kako piše dr. Frano Dubilić, Miše i Vladimir Varlaj u Novom dobu objavili da se ograđuju "od svih političkih programa" te da ih samo zanima da izložbe "budu ozbiljne i valjane". Grupi nezavisnih u kojoj su bili Miše, Varlaj, Ljubo Babić, Zlatko Šulentić, Jozo Kljaković i Frano Kršinić, pridružili su se Ivan Meštrović i Vladimir Becić.
Iduću veliku izložbu Miše će imati s Grupom trojice u Splitu 1934., kad će njegovih slika biti toliko da će djelovati kao da ima samostalnu izložbu. U međuvremenu će postati profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a poslije Drugog svjetskog rata akademik i priznati klasik hrvatske likovnosti. No, vratimo se opet na njegov boravak u Njemačkoj.
Iste 1922. kad je Josip Seissel pod pseudonimom Jo Klek u Zagrebu napravio našu prvu apstraktnu sliku "Pafama" i prvu takvu u jugoistočnoj Europi (zapravo neku vrstu kolaža), Miše upoznaje avangardnu umjetnost. Ispočetka osjeća "zebnju" i pita se: "Kuda će to i šta je to?" No, na kraju svoga boravka prihvaća apstrakciju, njezinu "perverznu znatiželju i požudu".
Mir u 'magičnom realizmu'
"Kako oni umiju samo da plasiraju jednu sliku, da joj dadnu jedan ritam. Kako znaju crti davati jedan život, mah i ubjedljivost... Znam da znaju što rade, zato se mnogo i ne razlikuju jedan od drugoga, ali spontano djeluje. I ni jedan ne pada u banalnost. Pa zašto se ne bi moglo i tako stvarati? Svakako uz dosta sumnje što imam za njih, vidim u njima ljude koji će ući u temelje... Takovi su ti ljudi s istinom na ustima a s Evropom u duši", piše on iz Dresdena svojoj Anki.
Međutim, na kraju mu je svega previše! U malo vremena vidio je sve što ga je zanimalo, od Tiziana, preko Cezzanea, Van Gogha, do onih što su "rasporili boji, crti i prostoru utrobu". Napravio je čak avangardistički autoportret, koji je pohvalio Krleža. Ali, kako objašnjava Šeparović, "zbog potresenosti i osjećanja nesnalaženja među suvremenim likovnim pojavama, preopterećen svime viđenim, odustaje od planiranoga puta u Pariz, željno iščekujući povratak kući".
"I u meni je dušo ovih dana jedna silna napetost. Osjećam kako moje sile dolaze kraju i kako moram da više prestanem s tim gledanjem, slušanjem i čitanjem. Inače ko da ću prsnuti. Baš ne želim u Pariz", napisao je supruzi, spakirao kufere i vratio se u Zagreb.
Miše će se odlučiti za smireni "magični realizam" pod utjecajem Cezzanea. Kako kaže Goran Đorđević, takvi figurativni konzervativniji oblici modernizma će u trećem desetljeću 20. stoljeća u Europi posve istisnuti avangardu, posebice s pojavom nacizma, komunizma i nacionalizama. Apstrakcija će se tek nakon Drugog svjetskog rata pojaviti kao "pobjednički modernizam". U tom smislu Mišin izbor umjerenije varijante bio je za ono vrijeme suvremenija (ali ne i naprednija) opcija nego što to možda danas izgleda.
Zagreb se nije mogao mjeriti s europskim središtima likovnosti, no, kako pokazuje ova izložba, bio je bolji izbor od povratka u rodni grad. Split je u razdoblju od 1919. do 1929. dobivao političku važnost u Kraljevini Jugoslaviji, ali je u kulturnom smislu još bio, kako je jednom zapisao Ivica Župan, "prašnjavo selo" koje je tek trebalo postati grad. Dapače, ono malo modernosti izložbi daju autori poput Miše, Tartaglie, Marijana Trepšea ili Ignjata Joba, koji su djelovali u drugim sredinama.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/zgrozen-umjetnickom-i-seksualnom-slobodom-u-inozemstvu-splicanin-mise-kreirao-lezbijsko-remek-djelo-462195
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=1b3523506d0dc8ecb7a86a224640fbd9a499705f
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Zgro%C5%BEen+umjetni%C4%8Dkom+i+seksualnom+slobodom+u+inozemstvu%2C+Spli%C4%87anin+Mi%C5%A1e+kreirao+lezbijsko+remek-djelo&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fzgrozen-umjetnickom-i-seksualnom-slobodom-u-inozemstvu-splicanin-mise-kreirao-lezbijsko-remek-djelo-462195
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fzgrozen-umjetnickom-i-seksualnom-slobodom-u-inozemstvu-splicanin-mise-kreirao-lezbijsko-remek-djelo-462195
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => 'Žene koje se prožidru očima'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
13. svibanj 2024 18:56
