Kulturamlada partizanka izložbu imala

Zagrebačka galerija 'Nova' velikom izložbom i popratnim programima večeras baca novo svjetlo na lik požrtvovnih antifašistkinja

Piše Eda Vujević

Zagrebačka Galerija “Nova” danas otvara izložbu nazvanu “Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru” koju kustoski potpisuje kolektiv WHW, a koja ostaje otvorena do 25. siječnja iduće godine. Osim što u prvih nekoliko dana nakon otvorenja donosi i nekoliko zanimljivih predavanja, izložba donosi i radove niza autora i autorica koji pokušavaju odgovoriti na intrigantno pitanje - tko su partizanke danas?

Nazvana po stihu pjesme “25. svibanj” grčke pjesnikinje, glumice i anarhistice Katerine Gogou, izložba polazi od figure partizanke u isprepletenim povijestima antifašističkih borbi u Jugoslaviji i Grčkoj i poslijeratnim konstelacijama Hladnog rata.

- U nastojanju da združi različite glasove i pristupe koji se opiru trenutnim uvjetima retradicionalizacije, nametanja patrijarhata i devastirajućeg kapitalističkog rasta, izložba se dotiče ključnog pitanja: tko su partizanke danas - kažu kustosice iz WHW kolektiva koji čine Ivet Ćurlin, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, odnedavno voditeljice bečkog muzeja “Kunsthalle”, te Ana Dević, koja vodi Galeriju “Nova” u Zagrebu.

Izložba je realizirana u suradnji s iLianom Fokianaki i atenskom galerijom “State of Concept Athens”, gdje je izvorno pokazana u proljeće ove godine. Zagrebačka verzija izložbe proširena je sudjelovanjem nekoliko lokalnih umjetničkih i aktivističkih pozicija koje te teme angažirano istražuju i zagovaraju.

Sam naslov evocira uspomenu na Katerinu Gogou, koja se pojavila u više od trideset filmova, uglavnom komedija nastalih u vrijeme vlasti vojne hunte u Grčkoj, kad se komedija i favorizirala, djelomično i kao sredstvo zatupljivanja opozicijski raspoloženih Grka. No već svojom prvom zbirkom poezije “Tri klika lijevo”, izdanom 1978., bila je podrugljiv i gnjevan, vrlo radikalan prikaz Atene i grčkog društva u kojoj se Gogou poistovjećuje s prezrenim stanovnicima metropole, s deklasiranim marginalcima kao nijedan pisac dotad, čime si je trenutno priskrbila ulazak u tek stvoreni anarhistički milje. U to je doba atenska radikalna omladina doživljavala prva razočaranja klasičnim ljevičarskim strujanjima i činila prve korake prema anarhizmu, a zaboravljeni sloj proletera, prostitutki, narkomana, psihijatrijskih pacijenata, zatvorenika..., zadobio političku važnost “nevidjivih”, koja je poslužila kao moralna osnova za značajniji anarhistički pokret osamdesetih.

Gogou je predstavljala proročicu tog neočekivanog političkog i socijalnog razvoja događaja. Pojavila se u brojnim nezavisnim filmovima, u nekima i recitirala i pjevala svoje pjesme, napadala je ortodoksiju svake vrste, grčku komunističku partiju, maoističke sljedbenike među pobunjenim studentima, bila je “uvik kontra” te je kao takva više puta bila žrtva policijskog nasilja.

Krajem osamdesetih psihički se razboljela i zbog brojnih napadaja tjeskobe više puta bila hospitalizirana. Ipak, 1980. odigrala je značajnu ulogu u filmu “Parangelia”, koji je režirao njezin muž Pavlos Tasios.

Umrla je 1993. od predoziranja kombinacijom tableta i alkohola. Ispratile su je tisuće ljudi, a i danas u dijelu ekstremno lijevih organizacija u Grčkoj, ali i u Americi, prava je anarhistička ikona...•

Pejsaži revolucije


Večeras u 19 sati Davor Konjikušić održat će predavanje 'Crveno svjetlo: Jugoslavenska partizanska fotografija i društveni pokret', koje nudi širi uvid u važnost fotografije i načine na koje se koristila u sklopu Narodnooslobodilačkog pokreta. U 20 sati Marwa Arsanios predstavlja videorad 'Tko se boji ideologije?', koji proizlazi iz eksperimenata koje provode žene u ratom razorenim mjestima.
U srijedu Adela Jušić prezentira projekt 'Nepoznata partizanka' u spomen na anonimne pripadnice NOP-a. U 19 sati Marta Popivoda i Ana Vujanović gostuju s izvedbenim predavanjem 'Pejsaži revolucije u tri poteza četkom', elaborirajući brisanje sjećanja iz povijesti današnjeg europskog društva.

Od Sanje Iveković do Želimira Žilnika


Na izložbi će biti predstavljeni radovi sljedećih autora: Marwa Arsanios, Barbara Blasin i Ana Lovreković, Lela Čermak, Alinta Dimitriou, Dora Economou, Vlatka Horvat, Yota Ioannidou, Sanja Iveković, Adela Jušić, Rajkamal Kahlon, Gülsün Karamustafa, MAZ DISTRO, Mujeres Públicas, Marta Popivoda i Ana Vujanović, Theo Prodromidis i Želimir Žilnik

#GALERIJA NOVA IZLOžBA#PARTIZANKA#WHW