SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 164043 [title] => Terapija filmom: Tableta obložena celuloidom liječi najveće bolesti [alias] => terapija-filmom-tableta-oblozena-celuloidom-lijeci-najvece-bolesti [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Terapiju filmom psihijatri su diljem planeta u radu s pacijentima rabili devedesetih. Odnedavno je i u Hrvatskoj počela prva serija specijaliziranih treninga terapije filmom pod paskom dvoje predavača, psihijatrice dr. Andreje Borovečki Šimurina i povjesničara filma Daniela Rafaelića.

- Ljekovita svojstva filma otkrivena su još vrlo rano. Naime, film se od najranijeg vremena ljudima svidio zbog svojstva da ih vrlo brzo i krajnje jednostavno odvoji od (najčešće surove i sumorne) stvarnosti na par sati. Tu mogućnost nije u toj mjeri imala glazba, slikarstvo... Konačno, film je i danas najpopularnija umjetnost iz jednostavnog razloga što ta medijska forma s čovjekom kao bićem sjajno rezonira na dubinskoj razini – govori Rafaelić i smatra kako najbolje rezultate filmoterapija najčešće daje kad se gledatelju pokazuju tek određene scene pojedinih filmova.

DA-BAR
Znači, gledatelj se ne mora nužno poistovijetiti s junakom određenog filma da bi na njega isti djelovao terapeutski i katarzično.
- Većina će vam vrlo otvoreno reći kako ih je u tom i tom filmu potresla, potakla ili jednostavno pomakla pojedina scena. Sjajno su to parafrazirali autori kultnog “South Parka” u epizodi u kojoj se Cartman poistovjećuje sa stripovskim superjunacima koji bdiju nad sigurnošću grada ne shvaćajući samu bit superjunaka – nastavlja povjesničar filma.

Terapija filmom je, zapravo, tek početak ukupnoga terapeutskog procesa, jer ljudi su prema filmu otvoreni, lako mu se predaju i zato on s njima lako “radi”.
- Ideja dr. Borovečki i mene je bila da uklopimo film u širi terapeutski proces gdje će film biti onaj koji pokreće proces, a standardna terapija ona koja ga uspješno nastavlja. Zbog toga smo i počeli sa serijom predavanja i radionica koje obrazuju kako stručnjake (psihijatre, psihologe, psihoterapeute...) tako i ljude koji jednostavno žele naći svoj vlastiti filmski ključ. Dosadašnje reakcije na uvođenje filmova u terapiju je sjajno – otkriva Daniel.

RAMBO
Može li se film uzimati kao lijek, tableta, ono prepisani recept od kritičara/psihijatra, za jednom do dvaput tjedno?
- Naslov knjige koju dr. Borovečki i ja upravo stvaramo parafrazira rečenicu koju ćete naći u svakoj kutiji lijekova – “Tableta obložena filmom”. Da, uvjeren sam da film i te kako liječi. Dajem vam osobni primjer. U ovom trenutku proživljavam iznimno tešku obiteljsku situaciju. Kada dan dođe k svome smiraju, logično, ne mogu zaspati i prepišem si filmove Woodyja Allena. Ne zato da bih se valjao po podu od smijeha – što nije teško – nego zato jer oni predstavljaju upravo onaj koktel lijekova koji mi je u ovom trenutku najpotrebniji – povjerava se Rafaelić koji vjeruje da bi i drugi mogli sami sebi propisivati film u sličnim situacijama.

- Naime, serija edukacija koje smo dr. Borovečki i ja pokrenuli pomaže ljudima, između ostalog, naći način da si pomognu, da si olakšaju situaciju. Film neće odagnati traumu, on neće promijeniti težinu suvremenog života, ali će često pomoći čovjeku da se održi na površini kad oko njega sve tone. No, ključ je pronaći prave filmove za svakog posebno. Ne funkcionira Woody svima. Ideja je naći vlastite “tablete obložene filmom” – uvjeren je naš sugovornik.

PONOC U PARIZU
U svijetu knjiga već postoji “self-help” literatura, no s filmom je druga stvar, utoliko da će u dogledno vrijeme u kinematografiji teško postojati odsjek “self-help” filmova.
- Svaki je film “self-help”, samo je pitanje pronaći onaj pravi za sebe. To je ključno. “Self-help” se kao termin strahovito isprofanizirao kojekakvim budalaštinama koje se podmeću kao “stručna” literatura. Tržište je preplavljeno šund-literaturom i u tom moru knjiga prava je umjetnost pronaći kvalitetu. Kod filma je nešto drukčija situacija. Također nas okružuje sve veći broj filmova ispod bilo kakve intelektualne razine, međutim zbog svoje višeslojnosti (slika, glazba, pričanje priče) film u nama pokreće one iste procese koje su osjećali npr. drevni Egipćani kada su dramatski rekonstruirali Ozirisovu smrt i uskrsnuće. Očito mi kao ljudi iskonski imamo potrebu gledati druge kako “glume” određene stvari. Ne zbog glume same, već zbog procesa koji se u nama tada događa i nakon kojega smo do određene mjere promijenjeni. Terapija filmom pokušava tako razumjeti i tumačiti taj, kako vidimo, vrlo drevni, ljudski proces – pripovijeda Daniel.

Postavljamo mu najkontroverznije pitanje terapije filmom koje mnogi “a priori” odbijaju – koliko je uputno da se gledatelj s određenom traumom uopće suoči (ponovno) s njom na filmu (PTSP iz “Taksista” ili “Ramba”, silovanje iz “Nepovratnog”, depresija iz Gibsonova povratničkog projekta “Da:bar”...)?
- Američko iskustvo pokazalo se inicijalno nedostatno jer se radilo upravo to: osobi s dubokim traumatskim iskustvima prikazivani su filmovi relevantne tematike. Reakcije su bile, jasno, zastrašujuće. Postavilo se onda pitanje: kako to da ako osoba u kinu vidi odglumljenu vlastitu traumu na filmu reagira na jedan način, a ako vidi to isto unutar terapeutskog procesa odgovara na drugi. To je bila ona ključna točka koja je Terapiju filmom iščupala iz ruku onih kvazistručnjaka koji su davali konkretne filmske recepte za konkretne traume i čitavu je priču prebacila u znanstvene ruke. Zbog toga jedinstvenost terapije filmom koju provodimo dr. Borovečki i ja leži upravo u spajanju dvije struke (psihijatrija i povijest filma), te tako oboje bdijemo nad time da struka uvijek bude zadovoljena, naši klijenti također – ponosno će Rafaelić.

U ZEMLJI KRVI I MEDA
Na Facebook stranici Terapije filmom “U zemlji krvi i meda” reklamira se kao drama o traumama rata i pokušaja pomirenja s vlastitim demonima. Dakle, film se preporučuje gledateljima?
- Apsolutno. To je film o trijumfu ljudskog duha, osobnom iskupljenju unutar ratnog pakla. Taj film rezonira sa svima nama koji smo rat preživjeli. Kod nas se često zna reći kako ljudi izvan prve linije (tadašnje) fronte nisu zapravo rat doživjeli. To je potpuno pogrešna teza. Svi mi koji smo živjeli u to vrijeme trajno smo oštećeni prisustvom rata u našim životima. Već samo izlaganje državnoj propagandi ostavlja traga na čovjeku. Angelina Jolie je upravo pokušala progovoriti o tome. Film ima mana, neujednačen je u kvaliteti, ali je beskrajno društveno relevantan – drži Rafaelić koji ne može ne priznati da je Angelinin dolazak u Zagreb na njega osobno djelovao terapeutski.

Što je s hororima, mogu li filmovi strave i užasa biti terapeutski ljekoviti, zanima nas.
- Dapače. Neki dan sam baš pitao svog videotekara kako mu “idu” horori. On mi kaže kako je nevjerojatan porast posudbe horora kod mladih djevojaka, tinejdžerica. To samo još jednom potvrđuje tezu iz ranih 80-ih kako su tinejdžerske godine iznimno zanimljiv, ali i težak period života i stoga osoba treba ispušni ventil. Ima li onda boljeg od horora, gdje se umjetno stvara atmosfera strave, gdje je baš sve strašno i pogrešno, gdje se umire zbog jedne banalne pogreške itd. Nakon takvih filmova, vlastiti život (kako god težak bio) izgleda ipak mnogo bolje i to je ona ideja koja grije tu ciljanu publiku – priča Daniel kojemu su “Rekvijem za snove” i “Nepovratno” bili posebno delikatni za gledanje.

- To su dva filma koja su me dubinski potresla. Nisam ih gledao od njihova igranja u kinima, iako su odlični. Jednostavno su me stavili u tzv. neresursivno stanje. Ipak, to mi je drago jer sam onda godinama imao vremena za razmišljanje o tome koji su me to fragmenti tih filmova okrznuli, ali ipak ranili. Nevjerojatno je do kojih sam zaključaka došao. Filmoterapija “par excellence” – tvrdi Rafaelić.

MELANCHOLIA
Za kraj mu spominjemo danskog redatelja Larsa von Triera. Zloglasni Brevig je rekao da mu je upravo Von Trierov psihološki horor “Antikrist” bio “okidač” za masakr.
- Kada bilo koja osoba, ne samo ona koja je počinila masakr, optuži kinematografiju kao “okidač” vlastitih nečovječnosti, shvaćam to doslovno kao uvredu. Kako to, da vi ili ja, koji smo također gledali Von Triera, nismo izvršili masakr? Kako to da svi mi koji smo odrastali na divnim crtićima u kojem miš Jerry mačku Tomu probija glavu sjekirom nismo izvršili pokolje? Jasno nam je svima da je najlakše optužiti nekoga drugoga. Jer, imamo li se kao društvo snage suočiti sa strašnom spoznajom da za takve grozote uopće ne mora postojati okidač? Da je to netko napravio, kaže se u Splitu, “nako...”, bez nekog posebnog razloga. Sama ta pomisao uvlači strah u kosti i zato moramo naći vanjski razlog, da nama kao društvu bude lakše. Bi li o tome uopće razgovarali da je dotični optužio srednjovjekovni ep o Beowulfu – pita se Rafaelić.

MARKO NJEGIĆ

Najbolji psihijatri na velikom i malom ekranu 

- Dr. Caligari (Werner Krauss), “Kabinet doktora Caligarija“, Robert Wiene (1919.)
- Constance Petersen (Ingrid Bergman), “Opsjednut“ (1945.), Alfred Hitchcock
- Jennifer Melfi (Lorraine Braco), “Sopranosi“ (1999.)
- Dr. Royer-Collard (Michael Caine), “Otrovno pero markiza De Sadea“ (2000.), Philip Kaufman

Filmovi koji portretiraju psihosomatske poremećaje

DISOCIJATIVNI POREMEĆAJ “Posljednje Kristovo iskušenje“ (1988.) - U remek-djelu Martina Scorsesea svojevremeno najkontroverzniji dio filma bila je upravo disocijativna epizoda Isusa Krista. Sjajan film, ali za profinjenu publiku.
BIPOLARNI POREMEĆAJ “Cobb“ (1994.) – Nekad nazivan maničnom depresijom, ovaj poremećaj izvrsno portretira Tommy Lee Jones u ulozi jedne od najvećih zvijezda baseballa.
PTSP “U zemlji krvi i meda“ (2011.) – Film kao da reprezentira kolektivni PTSP ovih prostora za koji, vjeruje redateljica, ipak ima iskupljenja.
NAPADAJI PANIKE “Vrtoglavica“ (1958.) – Jedan od najvažnijih filmova uopće odlično pokazuje kako fobije i trauma onemogućavaju čovjeka u svakodnevnom funkcioniranju.
DEPRESIJA – “Helen“ (2009.) – Od brojnih prikaza depresije koji su se pojavili u zadnjem desetljeću, film “Helen” daje svakako jedan od najzanimljivijih. Ashley Judd glumi profesoricu koja se bori s kliničkom depresijom.

'Moramo sami sebi naučiti pomagati'

Većina ljudi će reći da im najviše odgovaraju tzv. nezahtjevni filmovi, filmovi za opuštanje. Tu se krije zamka. Pod tom se egidom već godinama štanca mirijada filmova koji ljude, umjesto da ih opuste i obrazuju, jednostavno zaglupljuju. Dr. Borovečki i ja smo upravo zato osmislili seriju predavanja i vježbi koje će ljudima olakšati pronalazak vlastitih terapetutskih filmova. Jer, to je glavni cilj – sami sebi moramo naučiti pomagati. Filmovi su za to najugodniji način - veli Rafaelić.


'Iz kina (ne) izlazimo promijenjeni'

Lars Von Trier je dugo patio od depresije. Nakon “Antikrista”, snimio je “Melankoliju”, jedan od najvažnijih prikaza depresivnih epizoda na filmu.

- Imao sam sreću da sam “Melankoliju” gledao, odmah nakon premijere, u Kopenhagenu. Bilo mi je iznimno zanimljivo gledati reakcije Danaca na najnoviji film svog sunarodnjaka. Ne samo da je na njih ostavio traga, nego su vidno promijenjeni izašli iz kina. To je terapija filmom u svojoj punini. Mi, nažalost, sve manje izlazimo iz kina promijenjeni. Za razliku od prosperitetne Danske, kod nas su još uvijek filmovi na TV-u ispresijecani reklamama tipa “svinjski vrat samo 29.99 kn” tako da je teško nakon toga biti promijenjen - govori Rafaelić.




[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2012-04-16 19:16:07 [created_by] => 25831 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2012-04-17 08:48:44 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2012-04-16 21:51:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 7471 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2012/04/16/Panorama/ANTIKRIST.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "700x466" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 18 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4362467 Threads: 3 Questions: 137713191 Slow queries: 58833 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 4118671 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 48 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/terapija-filmom-tableta-oblozena-celuloidom-lijeci-najvece-bolesti-164043 [printLink] => /kultura/terapija-filmom-tableta-oblozena-celuloidom-lijeci-najvece-bolesti-164043?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 199511 [name] => danielrafaelić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => danielrafaelic [link] => /tag/danielrafaelic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Terapija filmom: Tableta obložena celuloidom liječi najveće bolesti [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-14-14-15-50-25831 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/04/16/Panorama/ANTIKRIST.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/04/16/Panorama/ANTIKRIST.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Terapiju filmom psihijatri su diljem planeta u radu s pacijentima rabili devedesetih. Odnedavno je i u Hrvatskoj počela prva serija specijaliziranih treninga terapije filmom pod paskom dvoje predavača, psihijatrice dr. Andreje Borovečki Šimurina i povjesničara filma Daniela Rafaelića.

- Ljekovita svojstva filma otkrivena su još vrlo rano. Naime, film se od najranijeg vremena ljudima svidio zbog svojstva da ih vrlo brzo i krajnje jednostavno odvoji od (najčešće surove i sumorne) stvarnosti na par sati. Tu mogućnost nije u toj mjeri imala glazba, slikarstvo... Konačno, film je i danas najpopularnija umjetnost iz jednostavnog razloga što ta medijska forma s čovjekom kao bićem sjajno rezonira na dubinskoj razini – govori Rafaelić i smatra kako najbolje rezultate filmoterapija najčešće daje kad se gledatelju pokazuju tek određene scene pojedinih filmova.

DA-BAR
Znači, gledatelj se ne mora nužno poistovijetiti s junakom određenog filma da bi na njega isti djelovao terapeutski i katarzično.
- Većina će vam vrlo otvoreno reći kako ih je u tom i tom filmu potresla, potakla ili jednostavno pomakla pojedina scena. Sjajno su to parafrazirali autori kultnog “South Parka” u epizodi u kojoj se Cartman poistovjećuje sa stripovskim superjunacima koji bdiju nad sigurnošću grada ne shvaćajući samu bit superjunaka – nastavlja povjesničar filma.

Terapija filmom je, zapravo, tek početak ukupnoga terapeutskog procesa, jer ljudi su prema filmu otvoreni, lako mu se predaju i zato on s njima lako “radi”.
- Ideja dr. Borovečki i mene je bila da uklopimo film u širi terapeutski proces gdje će film biti onaj koji pokreće proces, a standardna terapija ona koja ga uspješno nastavlja. Zbog toga smo i počeli sa serijom predavanja i radionica koje obrazuju kako stručnjake (psihijatre, psihologe, psihoterapeute...) tako i ljude koji jednostavno žele naći svoj vlastiti filmski ključ. Dosadašnje reakcije na uvođenje filmova u terapiju je sjajno – otkriva Daniel.

RAMBO
Može li se film uzimati kao lijek, tableta, ono prepisani recept od kritičara/psihijatra, za jednom do dvaput tjedno?
- Naslov knjige koju dr. Borovečki i ja upravo stvaramo parafrazira rečenicu koju ćete naći u svakoj kutiji lijekova – “Tableta obložena filmom”. Da, uvjeren sam da film i te kako liječi. Dajem vam osobni primjer. U ovom trenutku proživljavam iznimno tešku obiteljsku situaciju. Kada dan dođe k svome smiraju, logično, ne mogu zaspati i prepišem si filmove Woodyja Allena. Ne zato da bih se valjao po podu od smijeha – što nije teško – nego zato jer oni predstavljaju upravo onaj koktel lijekova koji mi je u ovom trenutku najpotrebniji – povjerava se Rafaelić koji vjeruje da bi i drugi mogli sami sebi propisivati film u sličnim situacijama.

- Naime, serija edukacija koje smo dr. Borovečki i ja pokrenuli pomaže ljudima, između ostalog, naći način da si pomognu, da si olakšaju situaciju. Film neće odagnati traumu, on neće promijeniti težinu suvremenog života, ali će često pomoći čovjeku da se održi na površini kad oko njega sve tone. No, ključ je pronaći prave filmove za svakog posebno. Ne funkcionira Woody svima. Ideja je naći vlastite “tablete obložene filmom” – uvjeren je naš sugovornik.

PONOC U PARIZU
U svijetu knjiga već postoji “self-help” literatura, no s filmom je druga stvar, utoliko da će u dogledno vrijeme u kinematografiji teško postojati odsjek “self-help” filmova.
- Svaki je film “self-help”, samo je pitanje pronaći onaj pravi za sebe. To je ključno. “Self-help” se kao termin strahovito isprofanizirao kojekakvim budalaštinama koje se podmeću kao “stručna” literatura. Tržište je preplavljeno šund-literaturom i u tom moru knjiga prava je umjetnost pronaći kvalitetu. Kod filma je nešto drukčija situacija. Također nas okružuje sve veći broj filmova ispod bilo kakve intelektualne razine, međutim zbog svoje višeslojnosti (slika, glazba, pričanje priče) film u nama pokreće one iste procese koje su osjećali npr. drevni Egipćani kada su dramatski rekonstruirali Ozirisovu smrt i uskrsnuće. Očito mi kao ljudi iskonski imamo potrebu gledati druge kako “glume” određene stvari. Ne zbog glume same, već zbog procesa koji se u nama tada događa i nakon kojega smo do određene mjere promijenjeni. Terapija filmom pokušava tako razumjeti i tumačiti taj, kako vidimo, vrlo drevni, ljudski proces – pripovijeda Daniel.

Postavljamo mu najkontroverznije pitanje terapije filmom koje mnogi “a priori” odbijaju – koliko je uputno da se gledatelj s određenom traumom uopće suoči (ponovno) s njom na filmu (PTSP iz “Taksista” ili “Ramba”, silovanje iz “Nepovratnog”, depresija iz Gibsonova povratničkog projekta “Da:bar”...)?
- Američko iskustvo pokazalo se inicijalno nedostatno jer se radilo upravo to: osobi s dubokim traumatskim iskustvima prikazivani su filmovi relevantne tematike. Reakcije su bile, jasno, zastrašujuće. Postavilo se onda pitanje: kako to da ako osoba u kinu vidi odglumljenu vlastitu traumu na filmu reagira na jedan način, a ako vidi to isto unutar terapeutskog procesa odgovara na drugi. To je bila ona ključna točka koja je Terapiju filmom iščupala iz ruku onih kvazistručnjaka koji su davali konkretne filmske recepte za konkretne traume i čitavu je priču prebacila u znanstvene ruke. Zbog toga jedinstvenost terapije filmom koju provodimo dr. Borovečki i ja leži upravo u spajanju dvije struke (psihijatrija i povijest filma), te tako oboje bdijemo nad time da struka uvijek bude zadovoljena, naši klijenti također – ponosno će Rafaelić.

U ZEMLJI KRVI I MEDA
Na Facebook stranici Terapije filmom “U zemlji krvi i meda” reklamira se kao drama o traumama rata i pokušaja pomirenja s vlastitim demonima. Dakle, film se preporučuje gledateljima?
- Apsolutno. To je film o trijumfu ljudskog duha, osobnom iskupljenju unutar ratnog pakla. Taj film rezonira sa svima nama koji smo rat preživjeli. Kod nas se često zna reći kako ljudi izvan prve linije (tadašnje) fronte nisu zapravo rat doživjeli. To je potpuno pogrešna teza. Svi mi koji smo živjeli u to vrijeme trajno smo oštećeni prisustvom rata u našim životima. Već samo izlaganje državnoj propagandi ostavlja traga na čovjeku. Angelina Jolie je upravo pokušala progovoriti o tome. Film ima mana, neujednačen je u kvaliteti, ali je beskrajno društveno relevantan – drži Rafaelić koji ne može ne priznati da je Angelinin dolazak u Zagreb na njega osobno djelovao terapeutski.

Što je s hororima, mogu li filmovi strave i užasa biti terapeutski ljekoviti, zanima nas.
- Dapače. Neki dan sam baš pitao svog videotekara kako mu “idu” horori. On mi kaže kako je nevjerojatan porast posudbe horora kod mladih djevojaka, tinejdžerica. To samo još jednom potvrđuje tezu iz ranih 80-ih kako su tinejdžerske godine iznimno zanimljiv, ali i težak period života i stoga osoba treba ispušni ventil. Ima li onda boljeg od horora, gdje se umjetno stvara atmosfera strave, gdje je baš sve strašno i pogrešno, gdje se umire zbog jedne banalne pogreške itd. Nakon takvih filmova, vlastiti život (kako god težak bio) izgleda ipak mnogo bolje i to je ona ideja koja grije tu ciljanu publiku – priča Daniel kojemu su “Rekvijem za snove” i “Nepovratno” bili posebno delikatni za gledanje.

- To su dva filma koja su me dubinski potresla. Nisam ih gledao od njihova igranja u kinima, iako su odlični. Jednostavno su me stavili u tzv. neresursivno stanje. Ipak, to mi je drago jer sam onda godinama imao vremena za razmišljanje o tome koji su me to fragmenti tih filmova okrznuli, ali ipak ranili. Nevjerojatno je do kojih sam zaključaka došao. Filmoterapija “par excellence” – tvrdi Rafaelić.

MELANCHOLIA
Za kraj mu spominjemo danskog redatelja Larsa von Triera. Zloglasni Brevig je rekao da mu je upravo Von Trierov psihološki horor “Antikrist” bio “okidač” za masakr.
- Kada bilo koja osoba, ne samo ona koja je počinila masakr, optuži kinematografiju kao “okidač” vlastitih nečovječnosti, shvaćam to doslovno kao uvredu. Kako to, da vi ili ja, koji smo također gledali Von Triera, nismo izvršili masakr? Kako to da svi mi koji smo odrastali na divnim crtićima u kojem miš Jerry mačku Tomu probija glavu sjekirom nismo izvršili pokolje? Jasno nam je svima da je najlakše optužiti nekoga drugoga. Jer, imamo li se kao društvo snage suočiti sa strašnom spoznajom da za takve grozote uopće ne mora postojati okidač? Da je to netko napravio, kaže se u Splitu, “nako...”, bez nekog posebnog razloga. Sama ta pomisao uvlači strah u kosti i zato moramo naći vanjski razlog, da nama kao društvu bude lakše. Bi li o tome uopće razgovarali da je dotični optužio srednjovjekovni ep o Beowulfu – pita se Rafaelić.

MARKO NJEGIĆ

Najbolji psihijatri na velikom i malom ekranu 

- Dr. Caligari (Werner Krauss), “Kabinet doktora Caligarija“, Robert Wiene (1919.)
- Constance Petersen (Ingrid Bergman), “Opsjednut“ (1945.), Alfred Hitchcock
- Jennifer Melfi (Lorraine Braco), “Sopranosi“ (1999.)
- Dr. Royer-Collard (Michael Caine), “Otrovno pero markiza De Sadea“ (2000.), Philip Kaufman

Filmovi koji portretiraju psihosomatske poremećaje

DISOCIJATIVNI POREMEĆAJ “Posljednje Kristovo iskušenje“ (1988.) - U remek-djelu Martina Scorsesea svojevremeno najkontroverzniji dio filma bila je upravo disocijativna epizoda Isusa Krista. Sjajan film, ali za profinjenu publiku.
BIPOLARNI POREMEĆAJ “Cobb“ (1994.) – Nekad nazivan maničnom depresijom, ovaj poremećaj izvrsno portretira Tommy Lee Jones u ulozi jedne od najvećih zvijezda baseballa.
PTSP “U zemlji krvi i meda“ (2011.) – Film kao da reprezentira kolektivni PTSP ovih prostora za koji, vjeruje redateljica, ipak ima iskupljenja.
NAPADAJI PANIKE “Vrtoglavica“ (1958.) – Jedan od najvažnijih filmova uopće odlično pokazuje kako fobije i trauma onemogućavaju čovjeka u svakodnevnom funkcioniranju.
DEPRESIJA – “Helen“ (2009.) – Od brojnih prikaza depresije koji su se pojavili u zadnjem desetljeću, film “Helen” daje svakako jedan od najzanimljivijih. Ashley Judd glumi profesoricu koja se bori s kliničkom depresijom.

'Moramo sami sebi naučiti pomagati'

Većina ljudi će reći da im najviše odgovaraju tzv. nezahtjevni filmovi, filmovi za opuštanje. Tu se krije zamka. Pod tom se egidom već godinama štanca mirijada filmova koji ljude, umjesto da ih opuste i obrazuju, jednostavno zaglupljuju. Dr. Borovečki i ja smo upravo zato osmislili seriju predavanja i vježbi koje će ljudima olakšati pronalazak vlastitih terapetutskih filmova. Jer, to je glavni cilj – sami sebi moramo naučiti pomagati. Filmovi su za to najugodniji način - veli Rafaelić.


'Iz kina (ne) izlazimo promijenjeni'

Lars Von Trier je dugo patio od depresije. Nakon “Antikrista”, snimio je “Melankoliju”, jedan od najvažnijih prikaza depresivnih epizoda na filmu.

- Imao sam sreću da sam “Melankoliju” gledao, odmah nakon premijere, u Kopenhagenu. Bilo mi je iznimno zanimljivo gledati reakcije Danaca na najnoviji film svog sunarodnjaka. Ne samo da je na njih ostavio traga, nego su vidno promijenjeni izašli iz kina. To je terapija filmom u svojoj punini. Mi, nažalost, sve manje izlazimo iz kina promijenjeni. Za razliku od prosperitetne Danske, kod nas su još uvijek filmovi na TV-u ispresijecani reklamama tipa “svinjski vrat samo 29.99 kn” tako da je teško nakon toga biti promijenjen - govori Rafaelić.




[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/terapija-filmom-tableta-oblozena-celuloidom-lijeci-najvece-bolesti-164043 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=710703db0f13daaf170fdd8e8c588fbfae2a136c [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Terapija+filmom%3A+Tableta+oblo%C5%BEena+celuloidom+lije%C4%8Di+najve%C4%87e+bolesti+&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fterapija-filmom-tableta-oblozena-celuloidom-lijeci-najvece-bolesti-164043 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fterapija-filmom-tableta-oblozena-celuloidom-lijeci-najvece-bolesti-164043 )
Array ( [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Kultura

Terapija filmom: Tableta obložena celuloidom liječi najveće bolesti

Piše PSD.
16. travnja 2012. - 23:51
PREMIUM
Terapiju filmom psihijatri su diljem planeta u radu s pacijentima rabili devedesetih. Odnedavno je i u Hrvatskoj počela prva serija specijaliziranih treninga terapije filmom pod paskom dvoje predavača, psihijatrice dr. Andreje Borovečki Šimurina i povjesničara filma Daniela Rafaelića.

- Ljekovita svojstva filma otkrivena su još vrlo rano. Naime, film se od najranijeg vremena ljudima svidio zbog svojstva da ih vrlo brzo i krajnje jednostavno odvoji od (najčešće surove i sumorne) stvarnosti na par sati. Tu mogućnost nije u toj mjeri imala glazba, slikarstvo... Konačno, film je i danas najpopularnija umjetnost iz jednostavnog razloga što ta medijska forma s čovjekom kao bićem sjajno rezonira na dubinskoj razini – govori Rafaelić i smatra kako najbolje rezultate filmoterapija najčešć...
#DANIELRAFAELIĆ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. svibanj 2024 16:15