stdClass Object ( [id] => 228400 [title] => Prvi hrvatski celebrity: Ivan Meštrović osvajao je londonske salone, šarmirao dame i gospodu [alias] => prvi-hrvatski-celebrity-ivan-mestrovic-osvajao-je-londonske-salone-sarmirao-dame-i-gospodu [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Neke velikane, figure od nacionalnog značenja, skloni smo podrazumijevati i uzimati ih zdravo za gotovo, onako kako su nam ih predstavljali učitelji u ne baš otmjenim javnim školama. Jedan od takvih zacijelo je Ivan Meštrović o kojem kao da svi znademo sve, a opet... Znatiželjniji će se upitati je li naš najveći kipar, kako ga volimo opisivati, bio upravo onakav kako ga vidimo? Kakav je bio njegov socijalni krug izvan mitskih Otavica i Beča, kakav je bio kad je bio mlad? Je li se uspinjao grčevito ili su londonski saloni i tamošnje dame i gospoda ‘pogurali’ Meštrovića u određenom društvenom i umjetničkom smjeru?

U Zagrebu je prošlog tjedna u Društvu povjesničara umjetnosti zanimljivo predavanje održao dr. Dalibor Prančević sa splitskog Filozofskog fakulteta. On je govorio o manje poznatim aspektima umjetničke aktivnosti Ivana Meštrovića te se dotaknuo malo poznate problematike Meštrovićeva opusa kao što je recepcija njegovih djela na izložbi Exhibition of Serbo-Croatian Artists u Londonu 1917. Poput izložbe u Muzeju Victoria i Albert (1915.) i ova je izložba bila organizirana pod snažnim političkim implikacijama.

Portretne biste za bogataše

- Organizacija izložbe u Muzeju Victoria i Albert bila je puna kontroverzija i zategnutih odnosa, a izložba je predstavljala izrazit primjer ‘ispremiješanih nacionalnih identiteta’. Ne samo da se Ivan Meštrović u tiskovinama navodio kao srpski umjetnik nego su i mnoge znamenite povijesne osobe, umjetnici i znanstvenici predstavljani kao Srbi iz Dalmacije.

U mnogim se naslovima novinskih članaka, objavljivanima tijekom izložbe, Ivan Meštrović ističe kao srpski kipar, dočim se tek u biografskim jedinicama objašnjava njegovo podrijetlo iz hrvatske seoske obitelji, kaže dr. Prančević. - Ivan Meštrović postigao je nevjerojatnu međunarodnu vidljivost. On, doduše, nije bio posve nepoznat britanskoj publici, i dotada se u tisku pisalo o njegovim izložbenim uspješnicama u Beču, Rimu i Veneciji. Frank Rutter, likovni kritičar i muzealac, nazivao je Ivana Meštrovića pravim ‘europskim celebrityjem’.

To je izraz kojim se najprikladnije opisuje vrtoglavi uspon relativno mladoga umjetnika, a nije pretjerano ustvrditi kako je Meštrović u Velikoj Britaniji postao gotovo ‘modom’. Naime, izložba i brojne novinske reakcije pridonijele su kontaktima kipara s bogatom klijentelom u Londonu, poput obitelji Cunard, Errhzuriz, Gandarillas, čijim članovima izvodi portretne biste, kaže Prančević.

Izložba u Muzeju Victoria i Albert označila je uvođenje Ivana Meštrovića u žarište britanskoga društva. Posjedovati njegov portret - ili kakvo drugo njegovo djelo - značilo je prestiž. Zalazeći u Londonu među sloj bogate klijentele, koja je većim dijelom vladala javnim životom toga vremena - određujući mu nadasve zanimljivu dinamiku - Ivan Meštrović oblikovao je više portreta istaknutih Iičnosti.

U tom kontekstu zanimljivo je posebno izdvojiti Meštrovićeve portrete lady Maud Cunard i sir Thomasa Beechama. Unatoč tegobnom vremenu Prvoga svjetskog rata, kultura je soareja, privatnih zabava i koncerata osiguravala platformu za upoznavanje mnogih protagonista modernoga života i razmjenu razmišljanja o raznovrsnim temama.

Preko Yeatsa do irske monete

- Takva salonska okupljanja nisu bila namijenjena samo za zabavu već i sklapanje poslova, osobito usklađivanje svojevrsnih mecenatstava bogatih ljudi i protagonista iz likovnog, glazbenog ili kazališnog života. Razgovori koji su se ondje vodili bili su, ako ne edukativnoga, onda barem informativnog karaktera. Ivanu Meštroviću zapravo i nije bilo pretjerano stalo do ovakvih kretanja i salonskih druženja, ali njegova supruga Ruža - još od bečkih dana - kudikamo se bolje snalazila u ovim oblicima socijalnih interferencija - kaže dr. Prančević.

Lady Cunard prijateljevala je s mnogim uglednim osobama od kojih su neke izrazito željele upoznati Meštrovića, kipara koji je upravo postigao velik uspjeh samostalnom izložbom u Muzeju Victoria i Albert. Medu njima bila je i Consuelo, vojvotkinja od Marlborougha, pripadnica ugledne i bogate američke obitelji Vanderbilt, koja je udajom za engleskog vojvodu pružila primjer praktičnog - ali ne odveć sretnog - združivanja stare engleske tradicije i američkoga kapitala.

Lady Cunard piše kiparovoj supruzi Ruži kako bi ih vojvotkinja htjela upoznati, no kako bi bilo nužno da se susretnu i sa sir Thomasom Beechamom, odnosno s irskim pjesnikom Williamom Butlerom Yeatsom. Moguće je stoga pretpostaviti kako je upravo preko ‘salona’ Maud Cunard Meštrović mogao upoznati Yeatsa, koji će biti zaslužan za kiparovo oblikovanje modela za irsku monetu, nekoliko godina kasnije.

- U korespondenciji lady Cunard i Ruže Meštrović, osim vojvotkinje od Marlborougha, spominju se i Violet Manners, vojvotkinja od Rutlanda i njezina kći lady Diana Manners.Vojvotkinja od Rutlanda bila je jedna od najbližih prijateljica lady Cunard i poznata po njegovanju kulta lijepoga, ali i po vještini crtanja - osobito portreta - pa je kolokvijalno i bila poznata kao vojvotkinja - artistkinja (artistic duchess). Izrađivala je i skulpture od kojih je možda najpoznatiji nadgrobni spomenik njezina sina lorda Haddona, što ga je obitelj Manners darovala galeriji Tate 1938. godine.

Rubinsteinova pisma

Dr. Dalibor Prančević sa splitskog Filozofskog fakulteta
Vojko Bašić/Cropix
- Nije naodmet napomenuti kako je njezina kći, lady Diana Manners, bila glasovite ljepote koju spominje i Bevis Hillier u kontekstu svoje rasprave o art decou. To je tek jedan segment visokoga društva s kojim je Meštrović dolazio u neposredan dodir, a koji se može vezati uz dinamičnu aktivnost lady Cunard, koju je portretirao. Nekoliko je sačuvanih Meštrovićevih portreta lady Cunard. Na njima se vidi krhkost njezine fizionomije, no i energičnost kojom je počesto opisivana, kaže Prančević.

Doista je bio velik krug ljudi među kojima se kretao i koje je tih godina upoznavao Ivan Meštrović, pa se primjerice u jednom od pisama Evelyn St. George spominje William Orpen, ali i Arthur Rubinstein. U Atelijeru Meštrović u Zagrebu čuva se nekoliko pisama glasovitog pijanista mahom referentnih na pozive upućene bračnom paru Meštrović za odlazak na koncerte koji su se u Londonu priređivali.

U tim pismima Rubinstein spominje Meštroviću i istaknutoga belgijskog violinista Eugknea Ysayea kojega je tih godina Rubinstein često znao pratiti na klaviru. Na osnovi ovakvih fragmenata moguće je rekonstruirati razgranatu mrežu kontakata što ju je njegovao Ivan Meštrović tijekom drugog desetljeća dvadesetog stoljeća, a kojom je uglavnom moderirala njegova supruga Ruža, vješto se snalazeći u raznim situacijama, zahvaljujući i stranim jezicima koje je odlično poznavala.

No izložba u galeriji Grafton bila je svojevrsni kulturološki događaj. Ipak, fokus pažnje kritike - a i šire - bio je usmjeren na trodijelnu izložbenu artikulaciju djela Ivana Meštrovića, Tome Rosandića i Mirka Račkoga. Većinu recepcijskog prostora osvojio je Meštrović, a i novine su počesto navodile kako je zapravo riječ o njegovoj izložbi.
Posebnu pažnju javnosti izazvala je - ‘gotovo jeziva’ - figura raspetoga Krista u drvu.

‘Izražajnost i pojačana distorzija uzbudit će ispva osjetljivog promatrača, međutim, ako se ustraje duže zadržati pred njime (njegova privlačnost je neodoljiva), molitva bi, a ne prijekor, mogla poteći njegovim usnama. Tehničke su vrijednosti ove velike figure izvanredne, a napose glava i ruke pokazuju vrsnu vještinu oruđa i rnaterijala.’, piše James Greig.

Predivna novost u Engleskoj

Nerijetko se u tisku navodilo kako su neka izložena djela Ivana Meštrovića, posebice njegov Krist, ‘deformirana’ što upozorava na načine na koje je vrijeme percipiralo osobine nove Meštrovićeve morfologije. U javnim glasilima često se isticala paradigma tijela kao posrednika metaforičkih čitanja ratne situacije. Kroz tijelo razapeto na križu iščitavala se aktualna pozicija mnogih nacija raspetih ratnim događanjima.

Nadalje, umjetnikov se interes za izduljene forme tijela objašnjavao geografskom genealogijom. Naime, ‘u umjetnikovu zavičaju ljudi hodaju goloruki i bosonogi pa ne čudi kiparova gotovo fetišistička koncentriranost na te ekstremitete’.

- Vrlo kratak osvrt na izložbu i naknadno pridružena joj djela donosi napis iz glasila Times, koji precizno određuje kiparsku strategiju Ivana Meštrovića - pojašnjava dr. Prančević i citira Times: ‘On je, zapravo, eklektičar bez usporedbe u skulpturi. On žuri iz jedne konvencije u drugu. On je poput glazbenika koji komponira nebrojene varijacije starih tema u bilo kojem stilu. Međutim, u svim radovima razvidan je osjećaj prema materijalu, i to je predivna novost u Engleskoj, gdje mnogi kipari nisu uopće rezbari ili zanatlije, već samo modelatori’.

Eda Vujević

Ezra Pound ga nije volio

Zanimljiva je kritika koju je u londonskom glasilu ‘The New Age’ objavio svjetski poznati pjesnik i kritičar Ezra Pound, čiji je umjetnički stav izrastao iz sasvim drukčijeg intelektualno-kulturalnog i krajnje suvremenog ishodišta.
- Prema kiparstvu Ivana Meštrovića on je imao izrazito negativan stav - kaže dr. Dalibor Prančević. ‘On praktički nema osjećaj za kamen. To je veoma tužna stvar za kipara. Malo osjećaja ima za formu; njegove emfaze postignute su potpuno literarnim sredstvima, i to onima najokrutnijima’, pisao je Ezra Pound u magazinu ‘The New Age’ potpisujući se pseudonimom B.H. Dias. Velik je prostor svoga teksta B. H. Dias posvetio Meštrovićevu Kristu. On konstatira kako djelo koje se danas čuva u Meštrovićevim Crikvinama, odnosno Kašteletu u Splitu, nije bolje rezbareno od milijuna sličnih djela što se pojavljuju kroz stoljeća prakticiranja vjere.’ U najboljem slučaju raspelo je nedopadljiv i eminentno (i, usudio bih se reći, namjerno, dodaje Pound) neestetski objekt’. Svjestan morfoloških modela po kojima svoja djela oblikuju avangardni umjetnici, Dias napominje kako Meštrovićevu Kristu nedostaje energija afričkih ili meksičkih fetiša - kaže Prančević.

O ‘crnačkoj muzici’ i o ‘dekadenciji’ avangarde

O Meštrovićevim dodirima s avangardom malo se pisalo, a malo se na tu problematiku osvrtao i sam kipar. Jedan od njegovih ranijih zapisa zapravo je fragment iz eseja o Michelangelu, što ga Meštrović objavljuje 1926. godine u časopisu ‘Nova Evropa’.

‘Osim toga, ja ova razmatranja pišem, ne za ljude od pera već u prvom redu za naš mladi umjetnički naraštaj, umjesto razgovora o jednom od najvećih umjetnika u plastici poslije zlatnog grčkog doba’, pisao je Meštrović. ‘Osjećam tu potrebu i dužnost utoliko više, što je i našu umjetničku omladinu počeo da podgriza crv dekadencije, koji je već duboko nagrizao stara stabla kulturnog Zapada. Ističući pred oči naše zdrave mladice ovu krupnu figuru, želio bih da im ona zasja ne samo svojom snagom i vještinom, nego da se uvjere u kakvu su grijehu, i kakvo svetogrđe prave u centrima kulture, kad oponašaju u svojoj perverznosti čak i divljačku crnačku plastiku poslije Michelangela, kao oni njihovi savremenici koji uživaju u crnačkoj ‘muzici’ poslije Beethovena’, nedvosmislen je Ivan Meštrović.


[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ivan i Ruža Meštrović [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => nepoznata dalmacija [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2014-03-09 18:34:32 [created_by] => 38 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2014-03-09 20:09:32 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2014-03-10 08:33:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 5231 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2014/03/09/Nedjeljna/ivan_i_ruza_mestrovic_thumb.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "862x431" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 18 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7498019 Threads: 6 Questions: 1538498974 Slow queries: 4680288 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110876634 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 48 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/prvi-hrvatski-celebrity-ivan-mestrovic-osvajao-je-londonske-salone-sarmirao-dame-i-gospodu-228400 [printLink] => /kultura/prvi-hrvatski-celebrity-ivan-mestrovic-osvajao-je-londonske-salone-sarmirao-dame-i-gospodu-228400?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 233164 [name] => ivanmeštrović [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => ivanmestrovic [link] => /tag/ivanmestrovic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ivan i Ruža Meštrović [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => nepoznata dalmacija [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Prvi hrvatski celebrity: Ivan Meštrović osvajao je londonske salone, šarmirao dame i gospodu [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-13-02-02-33-38 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/03/09/Nedjeljna/ivan_i_ruza_mestrovic_thumb.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/03/09/Nedjeljna/ivan_i_ruza_mestrovic_thumb.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Neke velikane, figure od nacionalnog značenja, skloni smo podrazumijevati i uzimati ih zdravo za gotovo, onako kako su nam ih predstavljali učitelji u ne baš otmjenim javnim školama. Jedan od takvih zacijelo je Ivan Meštrović o kojem kao da svi znademo sve, a opet... Znatiželjniji će se upitati je li naš najveći kipar, kako ga volimo opisivati, bio upravo onakav kako ga vidimo? Kakav je bio njegov socijalni krug izvan mitskih Otavica i Beča, kakav je bio kad je bio mlad? Je li se uspinjao grčevito ili su londonski saloni i tamošnje dame i gospoda ‘pogurali’ Meštrovića u određenom društvenom i umjetničkom smjeru?

U Zagrebu je prošlog tjedna u Društvu povjesničara umjetnosti zanimljivo predavanje održao dr. Dalibor Prančević sa splitskog Filozofskog fakulteta. On je govorio o manje poznatim aspektima umjetničke aktivnosti Ivana Meštrovića te se dotaknuo malo poznate problematike Meštrovićeva opusa kao što je recepcija njegovih djela na izložbi Exhibition of Serbo-Croatian Artists u Londonu 1917. Poput izložbe u Muzeju Victoria i Albert (1915.) i ova je izložba bila organizirana pod snažnim političkim implikacijama.

Portretne biste za bogataše

- Organizacija izložbe u Muzeju Victoria i Albert bila je puna kontroverzija i zategnutih odnosa, a izložba je predstavljala izrazit primjer ‘ispremiješanih nacionalnih identiteta’. Ne samo da se Ivan Meštrović u tiskovinama navodio kao srpski umjetnik nego su i mnoge znamenite povijesne osobe, umjetnici i znanstvenici predstavljani kao Srbi iz Dalmacije.

U mnogim se naslovima novinskih članaka, objavljivanima tijekom izložbe, Ivan Meštrović ističe kao srpski kipar, dočim se tek u biografskim jedinicama objašnjava njegovo podrijetlo iz hrvatske seoske obitelji, kaže dr. Prančević. - Ivan Meštrović postigao je nevjerojatnu međunarodnu vidljivost. On, doduše, nije bio posve nepoznat britanskoj publici, i dotada se u tisku pisalo o njegovim izložbenim uspješnicama u Beču, Rimu i Veneciji. Frank Rutter, likovni kritičar i muzealac, nazivao je Ivana Meštrovića pravim ‘europskim celebrityjem’.

To je izraz kojim se najprikladnije opisuje vrtoglavi uspon relativno mladoga umjetnika, a nije pretjerano ustvrditi kako je Meštrović u Velikoj Britaniji postao gotovo ‘modom’. Naime, izložba i brojne novinske reakcije pridonijele su kontaktima kipara s bogatom klijentelom u Londonu, poput obitelji Cunard, Errhzuriz, Gandarillas, čijim članovima izvodi portretne biste, kaže Prančević.

Izložba u Muzeju Victoria i Albert označila je uvođenje Ivana Meštrovića u žarište britanskoga društva. Posjedovati njegov portret - ili kakvo drugo njegovo djelo - značilo je prestiž. Zalazeći u Londonu među sloj bogate klijentele, koja je većim dijelom vladala javnim životom toga vremena - određujući mu nadasve zanimljivu dinamiku - Ivan Meštrović oblikovao je više portreta istaknutih Iičnosti.

U tom kontekstu zanimljivo je posebno izdvojiti Meštrovićeve portrete lady Maud Cunard i sir Thomasa Beechama. Unatoč tegobnom vremenu Prvoga svjetskog rata, kultura je soareja, privatnih zabava i koncerata osiguravala platformu za upoznavanje mnogih protagonista modernoga života i razmjenu razmišljanja o raznovrsnim temama.

Preko Yeatsa do irske monete

- Takva salonska okupljanja nisu bila namijenjena samo za zabavu već i sklapanje poslova, osobito usklađivanje svojevrsnih mecenatstava bogatih ljudi i protagonista iz likovnog, glazbenog ili kazališnog života. Razgovori koji su se ondje vodili bili su, ako ne edukativnoga, onda barem informativnog karaktera. Ivanu Meštroviću zapravo i nije bilo pretjerano stalo do ovakvih kretanja i salonskih druženja, ali njegova supruga Ruža - još od bečkih dana - kudikamo se bolje snalazila u ovim oblicima socijalnih interferencija - kaže dr. Prančević.

Lady Cunard prijateljevala je s mnogim uglednim osobama od kojih su neke izrazito željele upoznati Meštrovića, kipara koji je upravo postigao velik uspjeh samostalnom izložbom u Muzeju Victoria i Albert. Medu njima bila je i Consuelo, vojvotkinja od Marlborougha, pripadnica ugledne i bogate američke obitelji Vanderbilt, koja je udajom za engleskog vojvodu pružila primjer praktičnog - ali ne odveć sretnog - združivanja stare engleske tradicije i američkoga kapitala.

Lady Cunard piše kiparovoj supruzi Ruži kako bi ih vojvotkinja htjela upoznati, no kako bi bilo nužno da se susretnu i sa sir Thomasom Beechamom, odnosno s irskim pjesnikom Williamom Butlerom Yeatsom. Moguće je stoga pretpostaviti kako je upravo preko ‘salona’ Maud Cunard Meštrović mogao upoznati Yeatsa, koji će biti zaslužan za kiparovo oblikovanje modela za irsku monetu, nekoliko godina kasnije.

- U korespondenciji lady Cunard i Ruže Meštrović, osim vojvotkinje od Marlborougha, spominju se i Violet Manners, vojvotkinja od Rutlanda i njezina kći lady Diana Manners.Vojvotkinja od Rutlanda bila je jedna od najbližih prijateljica lady Cunard i poznata po njegovanju kulta lijepoga, ali i po vještini crtanja - osobito portreta - pa je kolokvijalno i bila poznata kao vojvotkinja - artistkinja (artistic duchess). Izrađivala je i skulpture od kojih je možda najpoznatiji nadgrobni spomenik njezina sina lorda Haddona, što ga je obitelj Manners darovala galeriji Tate 1938. godine.

Rubinsteinova pisma

Dr. Dalibor Prančević sa splitskog Filozofskog fakulteta
Vojko Bašić/Cropix
- Nije naodmet napomenuti kako je njezina kći, lady Diana Manners, bila glasovite ljepote koju spominje i Bevis Hillier u kontekstu svoje rasprave o art decou. To je tek jedan segment visokoga društva s kojim je Meštrović dolazio u neposredan dodir, a koji se može vezati uz dinamičnu aktivnost lady Cunard, koju je portretirao. Nekoliko je sačuvanih Meštrovićevih portreta lady Cunard. Na njima se vidi krhkost njezine fizionomije, no i energičnost kojom je počesto opisivana, kaže Prančević.

Doista je bio velik krug ljudi među kojima se kretao i koje je tih godina upoznavao Ivan Meštrović, pa se primjerice u jednom od pisama Evelyn St. George spominje William Orpen, ali i Arthur Rubinstein. U Atelijeru Meštrović u Zagrebu čuva se nekoliko pisama glasovitog pijanista mahom referentnih na pozive upućene bračnom paru Meštrović za odlazak na koncerte koji su se u Londonu priređivali.

U tim pismima Rubinstein spominje Meštroviću i istaknutoga belgijskog violinista Eugknea Ysayea kojega je tih godina Rubinstein često znao pratiti na klaviru. Na osnovi ovakvih fragmenata moguće je rekonstruirati razgranatu mrežu kontakata što ju je njegovao Ivan Meštrović tijekom drugog desetljeća dvadesetog stoljeća, a kojom je uglavnom moderirala njegova supruga Ruža, vješto se snalazeći u raznim situacijama, zahvaljujući i stranim jezicima koje je odlično poznavala.

No izložba u galeriji Grafton bila je svojevrsni kulturološki događaj. Ipak, fokus pažnje kritike - a i šire - bio je usmjeren na trodijelnu izložbenu artikulaciju djela Ivana Meštrovića, Tome Rosandića i Mirka Račkoga. Većinu recepcijskog prostora osvojio je Meštrović, a i novine su počesto navodile kako je zapravo riječ o njegovoj izložbi.
Posebnu pažnju javnosti izazvala je - ‘gotovo jeziva’ - figura raspetoga Krista u drvu.

‘Izražajnost i pojačana distorzija uzbudit će ispva osjetljivog promatrača, međutim, ako se ustraje duže zadržati pred njime (njegova privlačnost je neodoljiva), molitva bi, a ne prijekor, mogla poteći njegovim usnama. Tehničke su vrijednosti ove velike figure izvanredne, a napose glava i ruke pokazuju vrsnu vještinu oruđa i rnaterijala.’, piše James Greig.

Predivna novost u Engleskoj

Nerijetko se u tisku navodilo kako su neka izložena djela Ivana Meštrovića, posebice njegov Krist, ‘deformirana’ što upozorava na načine na koje je vrijeme percipiralo osobine nove Meštrovićeve morfologije. U javnim glasilima često se isticala paradigma tijela kao posrednika metaforičkih čitanja ratne situacije. Kroz tijelo razapeto na križu iščitavala se aktualna pozicija mnogih nacija raspetih ratnim događanjima.

Nadalje, umjetnikov se interes za izduljene forme tijela objašnjavao geografskom genealogijom. Naime, ‘u umjetnikovu zavičaju ljudi hodaju goloruki i bosonogi pa ne čudi kiparova gotovo fetišistička koncentriranost na te ekstremitete’.

- Vrlo kratak osvrt na izložbu i naknadno pridružena joj djela donosi napis iz glasila Times, koji precizno određuje kiparsku strategiju Ivana Meštrovića - pojašnjava dr. Prančević i citira Times: ‘On je, zapravo, eklektičar bez usporedbe u skulpturi. On žuri iz jedne konvencije u drugu. On je poput glazbenika koji komponira nebrojene varijacije starih tema u bilo kojem stilu. Međutim, u svim radovima razvidan je osjećaj prema materijalu, i to je predivna novost u Engleskoj, gdje mnogi kipari nisu uopće rezbari ili zanatlije, već samo modelatori’.

Eda Vujević

Ezra Pound ga nije volio

Zanimljiva je kritika koju je u londonskom glasilu ‘The New Age’ objavio svjetski poznati pjesnik i kritičar Ezra Pound, čiji je umjetnički stav izrastao iz sasvim drukčijeg intelektualno-kulturalnog i krajnje suvremenog ishodišta.
- Prema kiparstvu Ivana Meštrovića on je imao izrazito negativan stav - kaže dr. Dalibor Prančević. ‘On praktički nema osjećaj za kamen. To je veoma tužna stvar za kipara. Malo osjećaja ima za formu; njegove emfaze postignute su potpuno literarnim sredstvima, i to onima najokrutnijima’, pisao je Ezra Pound u magazinu ‘The New Age’ potpisujući se pseudonimom B.H. Dias. Velik je prostor svoga teksta B. H. Dias posvetio Meštrovićevu Kristu. On konstatira kako djelo koje se danas čuva u Meštrovićevim Crikvinama, odnosno Kašteletu u Splitu, nije bolje rezbareno od milijuna sličnih djela što se pojavljuju kroz stoljeća prakticiranja vjere.’ U najboljem slučaju raspelo je nedopadljiv i eminentno (i, usudio bih se reći, namjerno, dodaje Pound) neestetski objekt’. Svjestan morfoloških modela po kojima svoja djela oblikuju avangardni umjetnici, Dias napominje kako Meštrovićevu Kristu nedostaje energija afričkih ili meksičkih fetiša - kaže Prančević.

O ‘crnačkoj muzici’ i o ‘dekadenciji’ avangarde

O Meštrovićevim dodirima s avangardom malo se pisalo, a malo se na tu problematiku osvrtao i sam kipar. Jedan od njegovih ranijih zapisa zapravo je fragment iz eseja o Michelangelu, što ga Meštrović objavljuje 1926. godine u časopisu ‘Nova Evropa’.

‘Osim toga, ja ova razmatranja pišem, ne za ljude od pera već u prvom redu za naš mladi umjetnički naraštaj, umjesto razgovora o jednom od najvećih umjetnika u plastici poslije zlatnog grčkog doba’, pisao je Meštrović. ‘Osjećam tu potrebu i dužnost utoliko više, što je i našu umjetničku omladinu počeo da podgriza crv dekadencije, koji je već duboko nagrizao stara stabla kulturnog Zapada. Ističući pred oči naše zdrave mladice ovu krupnu figuru, želio bih da im ona zasja ne samo svojom snagom i vještinom, nego da se uvjere u kakvu su grijehu, i kakvo svetogrđe prave u centrima kulture, kad oponašaju u svojoj perverznosti čak i divljačku crnačku plastiku poslije Michelangela, kao oni njihovi savremenici koji uživaju u crnačkoj ‘muzici’ poslije Beethovena’, nedvosmislen je Ivan Meštrović.


[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/prvi-hrvatski-celebrity-ivan-mestrovic-osvajao-je-londonske-salone-sarmirao-dame-i-gospodu-228400 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=0736a74739efec0ed0ae1bda421e339d73e1613a [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Prvi+hrvatski+celebrity%3A+Ivan+Me%C5%A1trovi%C4%87+osvajao+je+londonske+salone%2C+%C5%A1armirao+dame+i+gospodu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fprvi-hrvatski-celebrity-ivan-mestrovic-osvajao-je-londonske-salone-sarmirao-dame-i-gospodu-228400 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fprvi-hrvatski-celebrity-ivan-mestrovic-osvajao-je-londonske-salone-sarmirao-dame-i-gospodu-228400 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ivan i Ruža Meštrović [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => nepoznata dalmacija [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Kulturanepoznata dalmacija

Prvi hrvatski celebrity: Ivan Meštrović osvajao je londonske salone, šarmirao dame i gospodu

Piše PSD.
10. ožujka 2014. - 09:33

Neke velikane, figure od nacionalnog značenja, skloni smo podrazumijevati i uzimati ih zdravo za gotovo, onako kako su nam ih predstavljali učitelji u ne baš otmjenim javnim školama. Jedan od takvih zacijelo je Ivan Meštrović o kojem kao da svi znademo sve, a opet... Znatiželjniji će se upitati je li naš najveći kipar, kako ga volimo opisivati, bio upravo onakav kako ga vidimo? Kakav je bio njegov socijalni krug izvan mitskih Otavica i Beča, kakav je bio kad je bio mlad? Je li se uspinjao grčevito ili su londonski saloni i tamošnje dame i gospoda ‘pogurali’ Meštrovića u određenom društvenom i umjetničkom smjeru?

U Zagrebu je prošlog tjedna u Društvu povjesničara umjetnosti zanimljivo predavanje održao dr. Dalibor Prančević sa splitskog Filozofskog fakulteta. O...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2024 04:02