Kao i obično, subota je posjećenošću bio jedan od udarnih dana Mediteranskog festivala knjige, ničim nije zaostaja ni program promocija, razgovora, radionica...
U "matinejnom" terminu, već u podne, pozornicu su zauzeli vrlo popularni i čitani bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan i njegov domaćin, splitski književnik Nebojša Lujanović, koji su predstavili dvije u novije vrijeme objavljene Kaplanove knjige, "Šušanj" i "Razgovori s Markom". Kaplan je specifičan po tome što mu je izdavač hrvatski VBZ, pa je stoga prvu širu publiku stekao u Hrvatskoj.
"Važno mi je da se razumijemo, moje granice su granice jezika na kojem me čitatelji razumiju. Nažalost, u Bosni i Hercegovini ima malo izdavača, kultura je na jako niskim granama, pa mi podrška poput VBZ-ove jako puno znači", rekao je Kaplan.
"Šušanj" je roman o zajednici poslijeratnih povratnika u spaljeno i razrušeno selo, otud i naslov knjige, jer u neprijateljskom okruženju i izloženi netoleranciji okoline oprezno reagiraju na svaki zvuk, svaki šušanj.
"U mom kraju šušanj je i uvelo lišće na šumskom tlu, simbolizira nešto mrtvo, a onda i sve što je rat uništio", kaže Kaplan, dodajući da se povratnici suočavaju s netolerancijom drugih, ali i netolerancijom unutar svojih redova.
"Poanta je u tome što je možda i moguć povratak u raniji prostor, ali je sasvim nemoguć povratak u vrijeme, u raniji život. Zbog toga se pretvaraju u ‘trajne povratnike‘", rekao je Kaplan, otkrivši da je po romanu s redateljem Pjerom Žalicom napisao scenarij za film koji još čeka realizaciju.
U prvom popodnevnom terminu Luca Kozina predstavila je zbirku kratkih priča mlade splitske književnice Tamare Bilankov "Iz kuće po kojoj pada kiša". Inače, Tamara Bilankov je mlađim posjetiteljima Mediteranskog festivala knjige poznata i kao voditeljica radionice "Fotografija iz djetinjstva", a bavi se i drugim umjetničkim formama, te novinarstvom. Kako je rekla, u njezinom radu mogu se primijetiti utjecaji novinarske forme, a posebno filmskog izražajnog jezika. U budućnosti se vidi i u filmu i u književnosti, no istodobno dijelom napušta likovne forme kojima se također dosad bavila.
Za predstavljenu zbirku kazala je da u sebi sadrži mnogo autobiografskih trenutaka, a "kuća po kojoj pada kiša" je zapravo kuća njezine bake. Žanrovski je raznorodna, jer - kako je rekla - ne bi uspjela ispričati priče koje je željela i izraziti se, sve do elemenata fantazije ili basni.
Uslijedila je promocija novog romana splitskog gimnazijskog profesora Borisa Škifića "Kamen, cvijet i amen", uz moderiranje Sare Kopeczky. Riječ je o priči o obiteljskom čovjeku nezadovoljnim rješavanjem egzistencijalnih pitanja, koji zbog toga razmišlja o bijegu.
"Ne pišem na brzinu, nego bilježim skice koje se potom gomilaju, pa je tako i ovaj roman nastajao dugo. Kamen, cvijet i amen su glavne točke romana, jer se događa na otoku koji određuje cijelu temu. Sve što pišem izlazi iz mog života, pa tako i ovaj roman, nikad ne izmišljam", rekao je Škifić, koji dodaje da dok piše ne razmišlja o stilu, niti hoće li rezultat biti otočka ili svjetska priča. Za njega najvažnije su slike u kojima stvara, "želim da čitatelj tek kad se odmakne od romana vidi kompletnu čipku koju sam stvorio".
Roman "Strvinari starog svijeta" riječke spisateljice Tee Tulić predstavila je Katja Grcić, kazavši da je u djelu riječ o višeslojnom prikazu odnosa oca i kćeri, a istaknula je i način na koji Tea Tulić opisuje prostore u kojima se priča romana događa.
"Prostor nas definira i utječe na nas, jer nas je iz njega teško odvojiti", kaže Tea Tulić, dodajući da i akteri primjećuju koliko ih prostor opterećuje, s gomilanjem predmeta u stanu koji ih potom guše.
MFK je u glazbene vode zašao promocijom zbirke poezije "Terca na tišinu" Sanina Karamehmedovića Sanča, tekstopisca dubrovačke grupe Silente, koju su predstavili Krešo Blažević iz izdavačke kuće Rockmark, te glazbeni kritičar Zlatko Gall.
"Teško je stihove izvući iz konteksta glazbe, posebno kad su u pitanju hitovi. U ovoj knjizi pokazuje se da stihovi imaju smisla i na papiru, jer imaju vlastitu muzikalnost. Sančo ide tragom Arsena Dedića, što je veliki kompliment, a združeni s glazbom dobijaju novu dimenziju", rekao je Gall.
Na kraju je došlo vrijeme za dječju klasiku, razgovor s autoricom slavnog i iznimno čitanog "Dnevnika Pauline P." i serijalom koji je uslijedio Sanjom Polak, s kojom su razgovarale Sara Kopeczky i Grozdana Ribičić iz splitske Gradske knjižnice Marka Marulića. Razgovor je očekivano privukao veliki broj obožavateljica i obožavatelja ovih knjiga koje više od dvadeset godina oduševljavaju djecu, a odnedavno i film o Paulini P. obara rekorde gledanosti.
"Ja vidim djecu i znam što ih muči, moje knjige nisu pedagoške, nego želim da nas učine sretnim. Postoji milijun načina kako to možemo postići, ali nam je potrebna sloboda i hrabrost. I Paulina vrlo slobodno govori o onome što je muči", kaže Polak, inače učiteljica.
Nastavilo se tijekom dana i s radionicama za djecu i mlade, od onih sa slobodnim prijavljivanjem, do namijenjenih školama iz cijele Splitsko-dalmatinske županije. Tako je nutricionistkinja dr. Vesna Bosanac djecu od 3 do 7 godina podučavala zdravoj prehrani, Tamara Bilankov je uz pomoć obiteljskih fotografija s djecom izrađivala kreativne video uratke, bio je tu i kviz za poznavatelje Harryja Pottera. Kao i inače, održane su i druge kreativne radionice koje su držali Jasmina Žiljak, Slavica Mihotović i Hrvoje Marko Peruzović, a najmlađi su slušali priče volontera udruge MoSt.