stdClass Object ( [id] => 176094 [title] => Karlo Grenc organizira izložbu: Obožavani maestro Tijardović Splićanima je nepoznat [alias] => karlo-grenc-organizira-izlozbu-obozavani-maestro-tijardovic-splicanima-je-nepoznat [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Sljedeće godine navršava se 120 godina od otvorenja splitskog Teatra. No to je samo jedna u nizu impresivnih obljetnica koje će Split dogodine proslaviti. Dogodine pada i 1700. godišnjica Dioklecijanove smrti. Doduše, stavovi o datiranju imperatorove smrti nisu usklađeni- navodi se 313., ali i 316. godina.

Novija tumačenja idu u prilog tezi da je Dioklecijan umro iste godine kad je proglašen Konstantinov Milanski edikt koji je kršćanima, koje je Dioklecijan nemilosrdno progonio, dopustio slobodno ispovijedanje nove, kršćanske vjere.

Upravo u čast godišnjice Milanskog edikta, ali 26. listopada 1913., na Peristilu je izveden svečani epilog Milana Ogrizovića “Smrt cara Dioklecijana”. Bila je to prva kazališna izvedba postavljena u drevnom okviru Peristila, pa iduće godine Peristil obilježava stogodišnjicu i svoje promocije u jedinstveni scenski prostor.

Prijedlog da napiše ovu prigodnu dramu Ogrizoviću je dao osobno don Frane Bulić. Peristilska predstava za ondašnji mali Split od oko 22 tisuće stanovnika bila je spektakularan događaj, to više što je korištena električna struja koja još nije bila u javnoj uporabi. Na Peristilu je tada bilo 1500 gledatelja, što bi zadovoljilo i suvremene rock glazbenike, a kamoli kazalištarce.

Treći jubilej 2013. godine jest devedeset godina od službenog početka djelovanja Ive Tijardovića. U radnoj iskaznici iz 1923. godine, koju je ovjerilo “Umetničko odelenje Ministarstva prosvete” u Beogradu i intendant Niko Bartulović, stoji: Ivo Tijardović, scenograf Narodnog pozorišta - Split. Upravo tada je počela iznimno uspješna karijera toga pjesnika splitskih ugođaja, za kojeg se nedvojbeno može utvrditi da je bio najsvestranija ličnost hrvatske kazališne scene.

U šali bi maestro kazao: “Radija sam sve, samo šta nisam piva sopran.” Bio je skladatelj, libretist, dirigent, korepetitor, redatelj, koreograf, scenograf, kostimograf, dramaturg i intendant. Bio je osnivač i umjetnički voditelj brojnih kazališnih i glazbenih družina, te čelnik profesionalnih asocijacija.

Bio je i novinar dopisnik, ilustrator, karikaturist, slikar, modni kreator, dizajner, uz Ivana Meštrovića možda ponajbolji predstavnik art deco stila u Hrvatskoj. Kreirao je plakate i reklame, a karikature su mu objavljivane u dnevnim i humorističkim listovima. Kao novinski dopisnik iz Pariza, Beča i Rima, fotografije je zamjenjivao svojim vrlo duhovitim i spretnim crtežima. Bio je i intendant i ratni gradonačelnik Splita.

Usprkos golemoj slavi koju i danas uživa, u mnogočemu je Ivo Tijardović nepoznat novim Splićanima, a Zaklada “Karlo Grenc” i Grenc osobno ulažu golemi trud da nepoznatog Tijardovića predstave iduće godine, upravo ususret nabrojenim godišnjicama. Projekt je nazvan “Sto koluri šjor Ive Tijardovića”.

Dok je maestro Ivo Tijardović vrlo poznat i popularan kao skladatelj, osobito u Splitu operetama “Mala Floramye” i “Spli’ski akvarel” kojima je gradu podario značajan spomenik, malo tko poznaje njegovo likovno stvaralaštvo. Upravo stoga Zaklada “Karlo Grenc” kani izvući iz zaborava likovni opus Tijardovićeva genija, te ga javnosti predočiti primjerenom izložbom.

Izložba, obogaćena predmetima iz osobne maestrove ostavštine, priredila bi se najprije u Splitu, a zatim i u Zagrebu. U toj ostavšini, među ostalim, je i stotinjak godina stari pianino “Hofmann” na kojemu je maestro skladao sve svoje radove, njegova bista, statua, portret, osobne stvari, notni materijal i drugo. Iako je već sa 16 godina napisao prvu solo pjesmu, svoj životni put započeo je kao ilustrator bečke glazbene edicije “Edition Slave”.

Za vrlo popularni bečki humoristički list “Faun” crtao je karikature, ali bez podrugljivog pečata, a za “Wiener Mode” nadasve graciozne i maštovite modne skice. Iako je kasnije glazbu prigrlio kao najveću strast, Tijardović nikada nije napustio dekorativnu umjetnost. Za svoje operete je sam skicirao kostime, izrađivao prekrasne scenske okvire, žive i nadahnute.

Najveći prilog upoznavanju Tijardovića likovnjaka jest monografija “Nepoznati Tijardović – Likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja”, autora prof. dr. Duška Kečkemeta. Knjiga, koju je uredio Marin Kuzmić, a predgovor napisao dr. Joško Belamarić, uskoro će u tisak, a uz Zakladu “Karlo Grenc” suizdavač je “Naklada Bošković”.

eda vujević

Sto koluri u devet koraka

•• Projekt “Sto koluri šjor Ive Tijardovića” trebao bi biti realiziran u iduće tri godine. Donosimo osnovne naglaske iz tog programa. •• 1. Monografija “Nepoznati Tijardović- likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja”, autor Duško Kečkemet, izdavači “Naklada Bošković” i Zaklada “Karlo Grenc”. •• 2. Izložba “Nepoznati Tijardović - likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja”, Split, Stara gradska vijećnica na Pjaci, travanj-svibanj 2013./ Zagreb, listopad 2013./ Priređivač Zaklada “Karlo Grenc” •• 3. Spomen-soba Ive Tijardovića, Zaklada “Karlo Grenc” •• 4. Dokumentarni film “Ivo Tijardović- život i vrijeme” s nekoliko igranih sekvencija. Scenaristi Marin Kuzmić i Željko Rogošić. Redatelj Željko Rogošić. Početak snimanja 6. rujna 2012., produkcija HRT •• 5. “Sto koluri šjor Ive Tijardovića”, fragmenti iz opereta “Mala Floramye” i “Spli’ski akvarel”, velika pozornica na Rivi, Sudamja 2013. Produkcija Krešimir Dolenčić, HNK Split. •• 6. Praizvedba opere “Dioklecijan”, 14. 7. 2013. ili 14. 7. 2014., Peristil, Splitsko ljeto •• 7. Postava spomen-ploče na mjestu porušene Tijardovićeve rodne kuće na istočnom zidu Dioklecijanove palače, Hrvojeva 7 •• 8. Glazbeno-scenske izvedbe i koncerti, travanj 2013. - listopad 2015. •• 9. Predavanja o Ivi Tijardoviću

Od Berlina do ‘Ciguli Miguli’

•• Prva Tijardovićeva glazba za film bila je klavirska pratnja nijemog filma “Scene iz Male Floramye”, snimljenog 1926. u Splitu. Godine 1929. je u Beču napisao glazbu za dokumentarno-biografski film “Ben Akiba”, u kojemu je nastupio osobno Branislav Nušić.

Za dvogodišnjeg boravka u Berlinu skladao je glazbu za nekoliko filmova, od kojih je najpoznatiji film “Die Korallenprinzessin” (“Princeza koralja”), s tada velikom zvijezdom Itom Rinom, sniman 1937. na Zlarinu. Ti su se filmovi u Njemačkoj prikazivali u više od 3000 kinematografa. Dirigirao je i Berlinskom filharmonijom, koja je u filmskim ateljeima djelovala pod nazivom “UFA Symphonieorchester”. Stekao je veliku rutinu i ugled, pa bi na tom području, da nije bilo rata, zasigurno načinio svjetsku karijeru. Kod kuće je snimio glazbu za filmove “Ciguli Miguli”, “Sinji galeb”, “Mali čovjek”, i još neke.

Čudesni kvart velikana

•• U gradskoj su jezgri rođeni i još neki korifeji splitske i nacionalne glazbe. Jakov Gotovac rođen je 150 metara zračne linije od Tijardovićeve rodne kuće, Josip Hatze 320 metara, Silvije Bombardelli 200 metara i Franz von Suppè 270 metara.

Na istom tom prostoru u doba Ivina djetinjstva bilo je ukupno deset crkava. Sviralo se i pjevalo posvuda, u crkvama ipak najorganiziranije i najkvalitetnije. Tako je i mali Ivo počeo pjevati i glazbu slušati u Sv. Dominiku i Sv. Duji. Nabujali talent, znanje i vještina stečene u crkvama, osobito od orguljaša, toliko su osokolili golobrade Tijardovića i razrednog mu druga Jakova Gotovca da su s još nekoliko prijatelja osnovali tamburaški sastav kojim su nastupali u Kaliternovu restoranu “Bijeli orao” na Bačvicama. Godine 1911. uglazbio je Kozarčevu pjesmu “Milov’o sam garave i plave”, koja je ubrzo, kako danas kažemo, postala hit. Prvo Tijardovićevo glazbeno-scensko djelo “Pierrot Ilo” (1922.-1923.), persiflaža na ratne bogataše, sigurno bi aktualno bilo i danas. Godine 1926. uslijedila je njegova najpopularnija opereta “Mala Floramye”, a zatim 1928. najsplitskija “Spli’ski akvarel”.

‘Ribarske svađe’ u Veneciji

•• Goldonijeve “Le baruffe chiozzotte” preveo je i kongenijalno obradio Ivo Tijardović. Prekrstio ih je u “Ribarske svađe” i iz Chioggie premjestio na srednjodalmatinsku obalu i domaći dijalekt.

Takve “Ribarske svađe”, u Tijardovićevoj verziji i s njegovom scenskom glazbom, pod nazivom “Le baruffe dei pescatori”, Dramski ansambl zagrebačkog HNK je 7. srpnja 1957., u režiji Bojana Stupice, odigrao na Biennalu u Veneciji. Predstava je doživjela takav trijumf i ovacije da je direktor Biennala kazao kako je poslije gostovanja Shakespeareova kazališta iz Stattforda to bio najveći događaj u Teatru Palazzo Grassi u Veneciji.

Lijevo krilo Hajduka

•• U mladosti je Tijardović bio oduševljen sportom. Bio je biciklist, ali i lijevo krilo u Hajduku. Neposredno prije negoli je Hajduk postao Hajduk, na placu se igrala utakmica na kojoj je Luka Kaliterna Ivu postavio na lijevo krilo.

– A šta triban činit? - pitao je Tijardović.
– Ti samo trči gori-doli uz crtu – odgovorio mu je Luka. I trčao je Ivo gori-doli, ali balun bi mu dodali samo ponekad, pa se uvrijedio.

Kreirao je i Hajdukov dres, a za feštu 15. godišnjice kluba napisao je svoju treću operetu “Kraljica lopte”, koja je pred pet tisuća gledatelja svečano izvedena na Starom placu. U “Kraljici lopte” prvi put je zapažen talent tada djevojčice Ane Roje, kasnije proslavljene balerine.


Opera ‘Dioklecijan’

•• Opera “Dioklecijan”, koju je maestro na libreto svog prijatelja Branka Radice stvarao između 1960. i 1963. godine, po opsegu i po pretenzijama najveće je Tijardovićevo djelo. Opera ima četiri čina s devet slika, od kojih se druga odigrava 282. godine u splitskoj luci, prije izgradnje Dioklecijanove palače, a posljednja 313. na Peristilu. Tijardović je kao rođeni scenograf i kostimograf, za svoju spektakl-operu predvidio vrlo raskošnu scenu i kostime, što je izvedbu činilo iznimno skupom. On sam, pak, nije dopuštao izvedbu sa skromnijom opremom. Opera je zahtjevna i vokalno, jer ima čak devet tenorskih partija. Tijardović je u ulozi Dioklecijana bio predvidio tada legendarnog Miroslava Čangalovića.

- Ako se sve sretno uskladi, bilo bi krasno dogodine otvoriti Splitsko ljeto na Peristilu upravo ovom nikad izvedenom operom - kaže Karlo Grenc.


Mini moda

•• Tijardović je bio jedan od izumitelja, kreatora mini mode. Kao karikaturist u Jutarnjem listu 1927. godine, žene je oblačio u “minice”, za što je inspiriraciju nalazio u kostimima klasičnih balerina. Govorio je da je mini moda najljepša u povijesti mode.


[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Slavni skladatelj na privatnim fotografijama iz svog doma, sa sinom i s kćerkom [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ‘sto koluri šjor ive tijardovića’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2012-08-12 11:09:59 [created_by] => 32 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2012-08-14 15:48:25 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2012-08-12 11:31:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 5503 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 19 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38713494 Threads: 6 Questions: 7119466049 Slow queries: 3307804 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 608913163 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 48 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/karlo-grenc-organizira-izlozbu-obozavani-maestro-tijardovic-splicanima-je-nepoznat-176094 [printLink] => /kultura/karlo-grenc-organizira-izlozbu-obozavani-maestro-tijardovic-splicanima-je-nepoznat-176094?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 183162 [name] => ivotijardović [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => ivotijardovic [link] => /tag/ivotijardovic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Slavni skladatelj na privatnim fotografijama iz svog doma, sa sinom i s kćerkom [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ‘sto koluri šjor ive tijardovića’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Karlo Grenc organizira izložbu: Obožavani maestro Tijardović Splićanima je nepoznat [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-18-13-16-53-32 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => templates/site/images/no_image.png [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [galleryCount] => 0 [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Sljedeće godine navršava se 120 godina od otvorenja splitskog Teatra. No to je samo jedna u nizu impresivnih obljetnica koje će Split dogodine proslaviti. Dogodine pada i 1700. godišnjica Dioklecijanove smrti. Doduše, stavovi o datiranju imperatorove smrti nisu usklađeni- navodi se 313., ali i 316. godina.

Novija tumačenja idu u prilog tezi da je Dioklecijan umro iste godine kad je proglašen Konstantinov Milanski edikt koji je kršćanima, koje je Dioklecijan nemilosrdno progonio, dopustio slobodno ispovijedanje nove, kršćanske vjere.

Upravo u čast godišnjice Milanskog edikta, ali 26. listopada 1913., na Peristilu je izveden svečani epilog Milana Ogrizovića “Smrt cara Dioklecijana”. Bila je to prva kazališna izvedba postavljena u drevnom okviru Peristila, pa iduće godine Peristil obilježava stogodišnjicu i svoje promocije u jedinstveni scenski prostor.

Prijedlog da napiše ovu prigodnu dramu Ogrizoviću je dao osobno don Frane Bulić. Peristilska predstava za ondašnji mali Split od oko 22 tisuće stanovnika bila je spektakularan događaj, to više što je korištena električna struja koja još nije bila u javnoj uporabi. Na Peristilu je tada bilo 1500 gledatelja, što bi zadovoljilo i suvremene rock glazbenike, a kamoli kazalištarce.

Treći jubilej 2013. godine jest devedeset godina od službenog početka djelovanja Ive Tijardovića. U radnoj iskaznici iz 1923. godine, koju je ovjerilo “Umetničko odelenje Ministarstva prosvete” u Beogradu i intendant Niko Bartulović, stoji: Ivo Tijardović, scenograf Narodnog pozorišta - Split. Upravo tada je počela iznimno uspješna karijera toga pjesnika splitskih ugođaja, za kojeg se nedvojbeno može utvrditi da je bio najsvestranija ličnost hrvatske kazališne scene.

U šali bi maestro kazao: “Radija sam sve, samo šta nisam piva sopran.” Bio je skladatelj, libretist, dirigent, korepetitor, redatelj, koreograf, scenograf, kostimograf, dramaturg i intendant. Bio je osnivač i umjetnički voditelj brojnih kazališnih i glazbenih družina, te čelnik profesionalnih asocijacija.

Bio je i novinar dopisnik, ilustrator, karikaturist, slikar, modni kreator, dizajner, uz Ivana Meštrovića možda ponajbolji predstavnik art deco stila u Hrvatskoj. Kreirao je plakate i reklame, a karikature su mu objavljivane u dnevnim i humorističkim listovima. Kao novinski dopisnik iz Pariza, Beča i Rima, fotografije je zamjenjivao svojim vrlo duhovitim i spretnim crtežima. Bio je i intendant i ratni gradonačelnik Splita.

Usprkos golemoj slavi koju i danas uživa, u mnogočemu je Ivo Tijardović nepoznat novim Splićanima, a Zaklada “Karlo Grenc” i Grenc osobno ulažu golemi trud da nepoznatog Tijardovića predstave iduće godine, upravo ususret nabrojenim godišnjicama. Projekt je nazvan “Sto koluri šjor Ive Tijardovića”.

Dok je maestro Ivo Tijardović vrlo poznat i popularan kao skladatelj, osobito u Splitu operetama “Mala Floramye” i “Spli’ski akvarel” kojima je gradu podario značajan spomenik, malo tko poznaje njegovo likovno stvaralaštvo. Upravo stoga Zaklada “Karlo Grenc” kani izvući iz zaborava likovni opus Tijardovićeva genija, te ga javnosti predočiti primjerenom izložbom.

Izložba, obogaćena predmetima iz osobne maestrove ostavštine, priredila bi se najprije u Splitu, a zatim i u Zagrebu. U toj ostavšini, među ostalim, je i stotinjak godina stari pianino “Hofmann” na kojemu je maestro skladao sve svoje radove, njegova bista, statua, portret, osobne stvari, notni materijal i drugo. Iako je već sa 16 godina napisao prvu solo pjesmu, svoj životni put započeo je kao ilustrator bečke glazbene edicije “Edition Slave”.

Za vrlo popularni bečki humoristički list “Faun” crtao je karikature, ali bez podrugljivog pečata, a za “Wiener Mode” nadasve graciozne i maštovite modne skice. Iako je kasnije glazbu prigrlio kao najveću strast, Tijardović nikada nije napustio dekorativnu umjetnost. Za svoje operete je sam skicirao kostime, izrađivao prekrasne scenske okvire, žive i nadahnute.

Najveći prilog upoznavanju Tijardovića likovnjaka jest monografija “Nepoznati Tijardović – Likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja”, autora prof. dr. Duška Kečkemeta. Knjiga, koju je uredio Marin Kuzmić, a predgovor napisao dr. Joško Belamarić, uskoro će u tisak, a uz Zakladu “Karlo Grenc” suizdavač je “Naklada Bošković”.

eda vujević

Sto koluri u devet koraka

•• Projekt “Sto koluri šjor Ive Tijardovića” trebao bi biti realiziran u iduće tri godine. Donosimo osnovne naglaske iz tog programa. •• 1. Monografija “Nepoznati Tijardović- likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja”, autor Duško Kečkemet, izdavači “Naklada Bošković” i Zaklada “Karlo Grenc”. •• 2. Izložba “Nepoznati Tijardović - likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja”, Split, Stara gradska vijećnica na Pjaci, travanj-svibanj 2013./ Zagreb, listopad 2013./ Priređivač Zaklada “Karlo Grenc” •• 3. Spomen-soba Ive Tijardovića, Zaklada “Karlo Grenc” •• 4. Dokumentarni film “Ivo Tijardović- život i vrijeme” s nekoliko igranih sekvencija. Scenaristi Marin Kuzmić i Željko Rogošić. Redatelj Željko Rogošić. Početak snimanja 6. rujna 2012., produkcija HRT •• 5. “Sto koluri šjor Ive Tijardovića”, fragmenti iz opereta “Mala Floramye” i “Spli’ski akvarel”, velika pozornica na Rivi, Sudamja 2013. Produkcija Krešimir Dolenčić, HNK Split. •• 6. Praizvedba opere “Dioklecijan”, 14. 7. 2013. ili 14. 7. 2014., Peristil, Splitsko ljeto •• 7. Postava spomen-ploče na mjestu porušene Tijardovićeve rodne kuće na istočnom zidu Dioklecijanove palače, Hrvojeva 7 •• 8. Glazbeno-scenske izvedbe i koncerti, travanj 2013. - listopad 2015. •• 9. Predavanja o Ivi Tijardoviću

Od Berlina do ‘Ciguli Miguli’

•• Prva Tijardovićeva glazba za film bila je klavirska pratnja nijemog filma “Scene iz Male Floramye”, snimljenog 1926. u Splitu. Godine 1929. je u Beču napisao glazbu za dokumentarno-biografski film “Ben Akiba”, u kojemu je nastupio osobno Branislav Nušić.

Za dvogodišnjeg boravka u Berlinu skladao je glazbu za nekoliko filmova, od kojih je najpoznatiji film “Die Korallenprinzessin” (“Princeza koralja”), s tada velikom zvijezdom Itom Rinom, sniman 1937. na Zlarinu. Ti su se filmovi u Njemačkoj prikazivali u više od 3000 kinematografa. Dirigirao je i Berlinskom filharmonijom, koja je u filmskim ateljeima djelovala pod nazivom “UFA Symphonieorchester”. Stekao je veliku rutinu i ugled, pa bi na tom području, da nije bilo rata, zasigurno načinio svjetsku karijeru. Kod kuće je snimio glazbu za filmove “Ciguli Miguli”, “Sinji galeb”, “Mali čovjek”, i još neke.

Čudesni kvart velikana

•• U gradskoj su jezgri rođeni i još neki korifeji splitske i nacionalne glazbe. Jakov Gotovac rođen je 150 metara zračne linije od Tijardovićeve rodne kuće, Josip Hatze 320 metara, Silvije Bombardelli 200 metara i Franz von Suppè 270 metara.

Na istom tom prostoru u doba Ivina djetinjstva bilo je ukupno deset crkava. Sviralo se i pjevalo posvuda, u crkvama ipak najorganiziranije i najkvalitetnije. Tako je i mali Ivo počeo pjevati i glazbu slušati u Sv. Dominiku i Sv. Duji. Nabujali talent, znanje i vještina stečene u crkvama, osobito od orguljaša, toliko su osokolili golobrade Tijardovića i razrednog mu druga Jakova Gotovca da su s još nekoliko prijatelja osnovali tamburaški sastav kojim su nastupali u Kaliternovu restoranu “Bijeli orao” na Bačvicama. Godine 1911. uglazbio je Kozarčevu pjesmu “Milov’o sam garave i plave”, koja je ubrzo, kako danas kažemo, postala hit. Prvo Tijardovićevo glazbeno-scensko djelo “Pierrot Ilo” (1922.-1923.), persiflaža na ratne bogataše, sigurno bi aktualno bilo i danas. Godine 1926. uslijedila je njegova najpopularnija opereta “Mala Floramye”, a zatim 1928. najsplitskija “Spli’ski akvarel”.

‘Ribarske svađe’ u Veneciji

•• Goldonijeve “Le baruffe chiozzotte” preveo je i kongenijalno obradio Ivo Tijardović. Prekrstio ih je u “Ribarske svađe” i iz Chioggie premjestio na srednjodalmatinsku obalu i domaći dijalekt.

Takve “Ribarske svađe”, u Tijardovićevoj verziji i s njegovom scenskom glazbom, pod nazivom “Le baruffe dei pescatori”, Dramski ansambl zagrebačkog HNK je 7. srpnja 1957., u režiji Bojana Stupice, odigrao na Biennalu u Veneciji. Predstava je doživjela takav trijumf i ovacije da je direktor Biennala kazao kako je poslije gostovanja Shakespeareova kazališta iz Stattforda to bio najveći događaj u Teatru Palazzo Grassi u Veneciji.

Lijevo krilo Hajduka

•• U mladosti je Tijardović bio oduševljen sportom. Bio je biciklist, ali i lijevo krilo u Hajduku. Neposredno prije negoli je Hajduk postao Hajduk, na placu se igrala utakmica na kojoj je Luka Kaliterna Ivu postavio na lijevo krilo.

– A šta triban činit? - pitao je Tijardović.
– Ti samo trči gori-doli uz crtu – odgovorio mu je Luka. I trčao je Ivo gori-doli, ali balun bi mu dodali samo ponekad, pa se uvrijedio.

Kreirao je i Hajdukov dres, a za feštu 15. godišnjice kluba napisao je svoju treću operetu “Kraljica lopte”, koja je pred pet tisuća gledatelja svečano izvedena na Starom placu. U “Kraljici lopte” prvi put je zapažen talent tada djevojčice Ane Roje, kasnije proslavljene balerine.


Opera ‘Dioklecijan’

•• Opera “Dioklecijan”, koju je maestro na libreto svog prijatelja Branka Radice stvarao između 1960. i 1963. godine, po opsegu i po pretenzijama najveće je Tijardovićevo djelo. Opera ima četiri čina s devet slika, od kojih se druga odigrava 282. godine u splitskoj luci, prije izgradnje Dioklecijanove palače, a posljednja 313. na Peristilu. Tijardović je kao rođeni scenograf i kostimograf, za svoju spektakl-operu predvidio vrlo raskošnu scenu i kostime, što je izvedbu činilo iznimno skupom. On sam, pak, nije dopuštao izvedbu sa skromnijom opremom. Opera je zahtjevna i vokalno, jer ima čak devet tenorskih partija. Tijardović je u ulozi Dioklecijana bio predvidio tada legendarnog Miroslava Čangalovića.

- Ako se sve sretno uskladi, bilo bi krasno dogodine otvoriti Splitsko ljeto na Peristilu upravo ovom nikad izvedenom operom - kaže Karlo Grenc.


Mini moda

•• Tijardović je bio jedan od izumitelja, kreatora mini mode. Kao karikaturist u Jutarnjem listu 1927. godine, žene je oblačio u “minice”, za što je inspiriraciju nalazio u kostimima klasičnih balerina. Govorio je da je mini moda najljepša u povijesti mode.


[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] => [OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/karlo-grenc-organizira-izlozbu-obozavani-maestro-tijardovic-splicanima-je-nepoznat-176094 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a65217eb360a3dce90521f4b6a9074f6bcdf02d6 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Karlo+Grenc+organizira+izlo%C5%BEbu%3A+Obo%C5%BEavani+maestro+Tijardovi%C4%87+Spli%C4%87anima+je+nepoznat&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fkarlo-grenc-organizira-izlozbu-obozavani-maestro-tijardovic-splicanima-je-nepoznat-176094 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fkarlo-grenc-organizira-izlozbu-obozavani-maestro-tijardovic-splicanima-je-nepoznat-176094 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Slavni skladatelj na privatnim fotografijama iz svog doma, sa sinom i s kćerkom [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ‘sto koluri šjor ive tijardovića’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Kultura‘sto koluri šjor ive tijardovića’

Karlo Grenc organizira izložbu: Obožavani maestro Tijardović Splićanima je nepoznat

Piše PSD.
12. kolovoza 2012. - 13:31
Sljedeće godine navršava se 120 godina od otvorenja splitskog Teatra. No to je samo jedna u nizu impresivnih obljetnica koje će Split dogodine proslaviti. Dogodine pada i 1700. godišnjica Dioklecijanove smrti. Doduše, stavovi o datiranju imperatorove smrti nisu usklađeni- navodi se 313., ali i 316. godina.

Novija tumačenja idu u prilog tezi da je Dioklecijan umro iste godine kad je proglašen Konstantinov Milanski edikt koji je kršćanima, koje je Dioklecijan nemilosrdno progonio, dopustio slobodno ispovijedanje nove, kršćanske vjere.

Sto koluri u devet koraka

•• Projekt “Sto koluri šjor Ive Tijardovića” trebao bi biti realiziran u iduće tri godine. Donosimo osnovne naglaske iz tog programa. •• 1. Monografija “Nepoznati Tijardovi...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 15:16