Grandiozni projekt koji je zauvijek promijenio grad: Splićani, pogledajte uspomene na Mediteranske igre

stdClass Object ( [id] => 623171 [title] => Grandiozni projekt koji je zauvijek promijenio grad: Splićani, pogledajte uspomene na Mediteranske igre [alias] => grandiozni-projekt-koji-je-zauvijek-promijenio-grad-splicani-pogledajte-uspomene-na-mediteranske-igre [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Grandiozni projekt održavanja Mediteranskih igara u Splitu prije točno 40 godina promijenio je vizuru grada i ostavio budućim generacijama sportske objekte poput poljudskog stadiona, bazena, dvorane na Gripama.

To je ono što na prvu asocira na MIS 1979. godine. Međutim, valja se posjetiti da je zapravo čitav grad - a i okolica - zbog te sportske manifestacije bio temeljito "prepravljen". Obnovljeno je kazalište, probijen marjanski tunel, izgrađene prometnice i RTV centar, a sve to pratila je i rekonstrukcija elektrodistribucijske mreže, vodovoda i kanalizacije, te širenje telekomunikacijske mreže. Nadograđeni su hoteli i obnovljeni svi restorani. Nabrajati bi se moglo još dugo.

O golemom, sjajno organiziranom projektu bilo je riječi na izložbi u Staroj gradskoj vijećnicu u kojoj su izložene uspomene na davni MIS i na svečanoj akademiji u zavodu HAZU. Obilježavanje ove okrugle godišnjice, a ujedno i Dana splitskog sporta organizirao je Splitski savez športova.

Izložba u vijećnici izazvat će svakako nostalgiju kod generacije koja je prešla pedesetu - sjetit će se Adriane, morske medvjedice, službene maskote igara koju je dizajnirao Oskar Kogoj, te službenog znaka, triju krugova koji izviru iz mora, djelo su Borisa Ljubičića. Adriana i krugovi, zapravo redizajniran olimpijski znak, mogli su se u to vrijeme vidjeti svugdje, pa su izloženi prvivjesvci, šeširi, plakati, medalje, značke, maramice i marke.

Postav izložbe čine i fotografije gradnje objekata u raznim fazama - poput prvih "rebara" stadiona koji vire iz poljudskog blata do završene građevine krcate svijeta, na dan otvaranja. Također, mogu se vidjeti razni novinski članci, a i jedna duplerica nekadašnje Nedjeljne Dalmacije posvećena natjecanjima.

Dizajner Boris Ljubičić govorio je ovom prilikom o stvaranju vizualnog identiteta MIS-a kojega je osmislio u cjelini. Natječaj se ponavljao tri puta i tek na trećem je prošao. Ideja krugova uronjenih u more asocira na uzrečucu "kada umočiš prst u more, povezan si s cijelim svijetom".

Pazlo se, ispričao je, na svaki detalj, a prvi put u povijesti Mediteranskih igara osmišljen je cjeloviti dizajn koji se ponavljao na svim propagandnim materijalima, zastavama, ulaznicama, čak i bonovima za hranu. Ljubičić je čak i zaustavio generalnu probu dan ranije, jer boje zastava nisu bile u raporedu koji je on želio. Imali su za te "hitne slučajeve" nekakve uređaje s alarmom; kada bi se alarm oglasio, značilo je da se cijeli organizacijski tim hitno mora okupiti. A gdje su još bili mobiteli!

Ljubičić je uz to pokazao i jedinstvemu medalju MIS-a na kojoj je njegovi ime. Kaže, na svečanoj večeri, ta medalja izrađena za njega išla je od ruke do ruke; političar Stane Dolanc, uvrijedio se vidjevši je. Mislo je da je namjenjena generalu Ljubičiću koji je angažirao vojsku za dovršetak građevinskih radova, a Dolanc je sebe smatrao zaslužnijim. Dizajner mu nije pao na pamet.

Ljubičić je uz to dizajnirao i monografiju - dakako, morala je biti odobrena u Beogradu gdje je bilo kritika što je Josip Broz Tito snimljen s leđa, a u prvom planu je njegova ruka i papir s govorom - ali ipak je odobrena.

Dogradonačelnica Jelena Hrgović - Tomaš ovom je prilikom kao izaslanica gradonačelnika i premijera otvorila izložbu.
Na svečanoj akademiji u Zavodu HAZU govorio je Mate Omazić, dopredsjednik Odbora proslave i jedan od najmlađih sudionika MIS-a, dok je Milivoj Bebić, predsjednik Kluba splitskih olimpijaca prenio pozdrave predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Profesor Robert Kučić, jedan od doajena splitskog sporta, i tadašnji član Saveza organizacija za fizičku kulturu prisjetio se kako je na dan otvaranja bilo ugodno, toplo bablje ljeto s 25 stupnjeva Celzijevih i zvuk fanfara odredio je vrijeme prije i poslije MIS-a. Večer prije pak održan je koncert u novouređenom HNK.

- Split je bio najmanji grad koji se usudio natjecati za ovu manifestaciju, a sve potrebno trebalo je izgradit - supervizoru iz odbora Igara mogli smo pokazati samo makete. Ranije, naša olimpijka Đurđica Bjedov nije imala gdje trenirati pa joj je u hotelu trebalo plaćati polupansion da bi mogla ići i u bazen. Sve se to izmjenilo, a Split je dobio pohvale od čitavog svijeta, čak je rečeno da smo "upropastili" igre jer ove naše više nitko ne može nadmašiti, rekao je Kučić.

O organizaciji i gospodarskom aspektu igara govorio je Ante Čićo Ganza, tadašnji član Skupštine općina. Organizacija je bila odlična, Ante Skataretiko sve je nadgledao, poslovi i zadaci bili su jasno podjeljeni, ali bilo ih je i kome podijeliti: nije bilo firme, u prvom redu građevinske, ne samo iz grada nego iz čitave Hrvatske, koja nije sudjelovala u radovima.

Za ono vrijeme najinovativniji računalni sustav po prvi put se koristio na nekim igrama, i kasnije je tek uvođen po svijetu, a iz Švedske je naručen semaforski sustav s nizom mogućnosti koji bi mogao regulirati gužve i izvanredne situacije, ali na njega se zaboravilo.

Na kraju je Ganza zaključio da se povijest gradnje Splita može osloniti na tri točke - palaču, Bajamontijevo doba i MIS.