Kultura Kultura

u društvu Olge Tokarczuk i Lászla Krasznahorkaija

Ugledni ‘Publishers Weekly' knjigu priča ‘Mars’ Asje Bakić uvrstio među 25 fikcijskih naslova 2019. godine

u društvu Olge Tokarczuk i Lászla Krasznahorkaija

Asja Bakić prije dvije godine bila je izabrana za jedan od deset novih književnih glasova Europe

Lijepo je kad vaš literarni sastavak uvrste na popis najboljih unutar domaćeg rada ili zadaćnice, a možemo zamisliti kako je to kad vam se knjiga nađe na popisu 25 najboljih, čak i u maloj produkciji kakva je hrvatska.

Ali kad vam se knjiga nađe među 25 najboljih fikcijskih knjiga godine u izboru “Publishers Weeklyja, najutjecajnijeg lista za nakladnike, osjećaj je vjerojatno ravan boravku na Marsu, naročito kad dolazite iz malih književnosti, kakve su južnoslavenske.

A kad se uz to nalazite u društvu s knjigama kakva je “Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju” aktualne nobelovke Olge Tokarczuk, “Baron Wenckheim’s Homecoming” Lászla Krasznahorkaija i “Staljingrada” Vasilija Grossmana, zadovoljstvo je sigurno još i veće.

A upravo to se dogodilo Asji Bakić za knjigu priča “Mars”, koju je na engleski prevela Jennifer Zoble, a objavio Feminist Press. Pažljivijim pratiteljima inozemnih proboja domaćih pisaca nije promaklo da je Asja Bakić prije dvije godine bila izabrana za jedan od deset novih književnih glasova Europe. I sad je taj glas očito odjeknuo.

- “Mars” Asje Bakić oslanja se na konvencije znanstvene fantastike, kojima se autorica poigrava oblikujući distopijske svjetove budućnosti, a s druge to je popularni mit o Marsu kao „muškome“ planetu, koji je osporen feministički borbenim, a katkad i opasnim junakinjama njezinih priča. U Asjinim pričama na djelu je neprestano premještanje perspektiva i izmicanje čvrstoga tla, a preferiranje eliptičnosti i otvorenoga kraja počiva na uvjerenju da je mašta najbudnija ondje gdje počinju pitanja, objasnio je hrvatski nakladnik “Marsa” Sandorf, koji je knjigu objavio 2015. godine.

U istom društvu s “Marsom” Asje Bakić našao se i roman “Olive, Again” Elizabeth Strout, dobitnice Pulitzera za i na hrvatski jezik preveden roman “Olive Kitteridge”. Tu su i “Grand Union” možda precijenjene, ali poznate Zadie Smith, nacionalni bestseler “Women Talking” Miriam Toews, s velikom preporukom na naslovnici Margaret Atwood...

Ukratko, raduje da je nečija ovdašnja lađa od papira prešla kanal, pa i ocean, gdje ne ponavljaju mantru da je print mrtav. Raduje i to da neke od knjiga poput “Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju” i “Staljingrada” imamo priliku već godinama čitati na hrvatskome, odnosno da nismo pali s Marsa. Ali uspjeh pisaca poput Asje Bakić ponekad nam se čini ravan letu na Crveni planet. •

Talent i polemičnost

Asja Bakić rođena je u Tuzli 1982. godine. Na književnoj sceni debitirala je 2009. godine zbirkom poezije 'Može i kaktus, samo neka bode'. Bila je uključena i u europsku platformu za poeziju 'Versopolis'. Radi na novoj knjizi priča. Uz pisanje, bavi se i književnim prevođenjem. Kad je Nikola Petković kao predsjednik Hrvatskog društva pisaca tužio Jerka Bakotina, istupila je iz HDP-a. Izravna i polemična, bila je jedna od urednica portala za feminističko čitanje popularne kulture 'Muf'. Piše za tjednik Express.

Naslovnica Kultura