Mišljenja Cinemark

CRVENA ZORA Partizanski spektakl na hollywoodski način

FILM: Red Dawn; akcija; SAD, 1984.; REŽIJA: John Milius; ULOGE: Patrick Swayze, Charlie Sheen; OCJENA: ***

'Red Dawn' je imao paranoičnu viziju invazije Rusa i Kubanaca na atomski opustošeno američko tlo protiv kojih su se 'partizanski' borili tinejdžeri predvođeni tada mladim Patrickom Swayzeom i Charliejem Sheenom. Politički intrigantan, mada dubiozan film akcijski je slabije ostario od Rambovih avantura i posjeduje patinu akcića u produkciji Cannona. Možda je i tome razlog što se Milius ugledao u jugoslavenske partizanske filmove s potpisom Veljka Bulajića i Hajrudina Krvavca, ne američke akcijske.

Invazija na Ameriku izvela se dvaput na filmu u akcijskim osamdesetima. Više se pamti druga po redu - "Invasion USA". Vjerojatno i zato što se onu u "Crvenoj zori" (1984.) mnogi žele zaboraviti, iako je inspirirala rečenu "Invaziju na SAD" do granice slobodnog remakea s Chuckom Norrisom kao spasiteljskom armijom od jednog čovjeka.

Upravo je "Red Dawn" prvi imao paranoičnu viziju invazije Rusa i Kubanaca na atomski opustošeno američko tlo protiv kojih su se "partizanski" borili tinejdžeri predvođeni tada mladim Patrickom Swayzeom i Charliejem Sheenom.

Možda bi zloglasni, kontroverzni film jednog od prvaka "novog Hollywooda" Johna Miliusa ("Dillinger", "Big Wednesday", "Conan The Barbarian") i zamro u kolektivnom sjećanju da ga ovog ljeta, na njegovu 35. godišnjicu, iz ropotarnice povijesti nije iskopao "Stranger Things 3", ambijentiran u 1985., gdje Rusi grade tajnu bazu na američkom teritoriju.

Londonsko kino "Prince Charles Cinema" već je stavilo "Crvenu zoru" na širu listu za potencijalni maraton filmova koji su inspirirali treću sezonu hit-serije zajedno s "Terminatorom", "Umri muški", "Ratnim igrama", "Beskonačnom pričom", "Povratkom u budućnost"...

Ipak, treba podsjetiti da je "Red Dawn" ušao u povijest kao (dotad) najnasilniji film s visokim "body countom" i 134 nasilna čina po satu, odnosno 2.23 po minuti. Zato je, kao prvi u povijesti, pušten u kina s predikatom "PG-13" čijem su stvaranju kumovali "Indiana Jones II" i "Gremlini".

Desno orijentirani filmaš Milius je, da se zloglasnost razbukta, snimio "Crvenu zoru" za veliki honorar od 1.2 milijuna dolara, plus vatreno oružje po izboru. Čini se da je Milius, zbog ovog filma prozvan kao "desničarski ratni huškač", odabrao automatski pištolj kalibra 45, budući da je davao "Red Dawn" intervjue s tim oružjem na stolu. Napunjenim, dakako.

Presedanski, nema što, ali takvo je i njegovo pionirsko čedo sa Swayzeom i Sheenom kao "pionirima malenim", "vojskom pravom". U (geo)politički intoniranim akcijskim blockbusterima Reaganovih osamdesetih, američki ratovi su se vodili izvan Amerike, kao u "Nestalima u akciji I-III", "Rambu II&III"..., a "Crvena zora" je pokrenula jedan u SAD, i to - Treći svjetski.

Stvarna (i ultimativna) hladnoratovska paranoja od sovjetske okupacije SAD-a bila je košmarni okidač za (o)svanuće filma "Red Dawn" koji je imao vraški "Cold War" tajming. Sovjetski savez je tog ljeta 1984. bojkotirao Olimpijske igre u Americi nedugo nakon što ga je Reagan nazvao "zlim carstvom".

Strah od nuklearnog rata i(li) invazije SSSR-a bio je krajnje opipljiv u američkom zraku i "Crvena zora" se s tim poigravala propagirajući Miliusovo "desničarenje" gotovo bez premca unutar matične akcijske kinematografije osamdesetih.

Prvotni scenarij Kevina Reynoldsa (budući redatelj Costnerova "Robina Hooda" i "Vodenog svijeta") bio je napisan kao psihološki triler, "Gospodar muha" na Kubrickovim "Stazama slave", no Milius ga je prepravio prema vlastitim akcijskim idealima oslikanim zvjezdicama i prugama.

Retrospektivno gledano film predstavlja još uvijek postojan američki strah od invazije stranaca sa stranim akcentima, bilo Rusa, Kubanaca ili - Meksikanaca. Na početku se uopće ne zna tko okupira SAD padobranima, tenkovima i helikopterima, pucajući na sve živo strojnicama i bazukama.

Neprijatelj je nepoznat i gledatelj nema pojma tko je on, kao i protagonisti koji su prisiljeni bez previše razmišljanja prebaciti se u "survival mode". "To bi mogli biti Rusi", usklikne Jed Eckert (Swayze) koji sa šačicom vršnjaka bježi u šume i gore, da bi tek kasnije stigla potvrda. Radi se o Rusima i Kubancima.

Ti Rusi i Kubanci pali su s neba najprije ispred jedne američke škole, izrešetali crnog profesora (Frank McRae) i učenike. U filmu, kojeg kao da su pisali autori Trumpovih govora na temu "istine, pravde i američkog načina", to nije jedina scena s ehom u modernom dobu, od masakara u američkim školama do post-9/11 terorizma na ulicama gradova.

Kvragu, jedna misija prilikom američke invazije na Irak 2003. godine na početku Bushova "rata protiv terora" zvala se upravo operacija "Red Dawn", a kapetan Geoffrey McMurray nazvao ju je tako po "patriotskom, proameričkom filmu".

U filmu imamo i sekvenciju u žicama okruženom komunističkom "logoru za ponovno školovanje", sagrađenom na prostoru "drive in" kina, kamo se Amerikancima, poput Jedova oca (odlični Harry Dean Stanton s pokličem "Osvetite me, osvetite me!"), prikazuje Eisensteinov "Alexander Nevsky".

Prilično ironično za Amerikance kad se gleda iz današnje optike američkih logora za (latinoameričke) izbjeglice. Ironija je i da profesor pogiba netom nakon što je držao predavanje o vojnim taktikama Džingis Kana i mongolskom opkolijevanju neprijatelja i čitave regije.

Džingis Kan je bio inspirativan za lik Brandova pukovnika Kurtza u filmu "Apocalypse Now" za koji je Milius napisao antiratni scenarij, krajnje proturječan "Red Dawn", ali i junaka Conana. Miliusov epski filozofski pečat ("Dan velikih valova", "Apokalipsa danas", "Conan Barbarin") osjeti se u sceni kad jedan lik kaže "Planine ne haju za nas. Plačeš ili se smiješ, vjetar i dalje puše...".

Međutim, redatelj je u "Crvenoj zori" više političan, nego filozofičan. I pritom ozbiljan kao srčani udar. Spominjući Conana, ovdje nema postmodernih autoironičnih "one-linera" u stilu njegova tumača Schwarzeneggera ili drugih akcijaša.

Čak je i Rambo namigivao publici u "Rambu III", ali ne i Miliusovi junačići dok su branili Ameriku naoružani do zuba i zrcalili njezin mentalitet utjelovljen u "rough rideru" Rooseveltu i natpisu s naljepnice viđenom na jednom automobilu "mogu mi uzeti pušku tek kad je odvoje od mojih hladnih prstiju".

Politički intrigantan, mada dubiozan film akcijski je slabije ostario od Rambovih avantura. "Red Dawn" ima spektakularnih scena na tragu "Apocalypse Now" (miris napalma na snijegu) i onih koji su preteča "Ramba III" (zračni napad masivnog ruskog helikoptera), ali posjeduje patinu akcića u produkciji Cannona ("Missing In Action"), ne Carolca ("Rambo II").

Možda je i tome razlog što se Milius ugledao u jugoslavenske partizanske filmove s potpisom Veljka Bulajića i Hajrudina Krvavca, ne američke akcijske, što je dodatno koštalo "Crvenu zoru" distribucije u ex-YU kinima. Ovo je partizanski spektakl na hollywoodski način i Milius od vesternske "partizanštine" ne bježi.

"Svaki put kad zapucaju, revolucija raste. Znam bio sam partizan", dijalog je ruskog i kubanskog oficira. A Swayze u akcijskoj završnici stavlja partizansku kapu na glavu kao američka inačica Boška Buhe. Patrick, pazi metak. Hvala, Boško.

Zagrijavanje za 'Prljavi ples'

U važnijim ulogama nalaze se i C. Thomas Howell, viđen godinu ranije u "Autsajderima", tj. godinu kasnije u "Autostoperu", te Powers Boothe ("Južnjačka utjeha"). Dvije važnije ženske uloge tumače Lea Thompson i Jennifer Grey. Prva će se godinu dana proslaviti s "Povratkom u budućnost", a druga sa Swayzeom glumiti u "Prljavom plesu" (1987.). Godine 2012. snimljen je i remake s Chrisom Hemsworthom, Isabel Lucas i Joshom Hutchersonom u kojem je invaziju izvela - Sjeverna Koreja.

Naslovnica Cinemark