Mišljenja Cinemark

RAMBO III Bog bi se smilovao, Rambo od Arabije neće

FILM: Rambo III; akcija; SAD, 1988.; REŽIJA: Peter MacDonald; ULOGE: Sylvester Stallone, Richard Crenna; OCJENA: ****

'Rambo II' je u pogledu akcijskog spektakla u džungi bio 'Apocalypse Now'. 'Rambo III' prenosi 'Apokalipsu danas' u pustinju 'Lawrencea od Arabije'. Epski zamah čini trojku 'Rambom od Arabije'. Mesijanski junak veći od života u jednoj je sceni uspoređen s Bogom, a njegov treći film je retroaktivno najzanimljiviji unutar žilavog serijala zahvaljujući u političkoj ironiji u kojoj se krije i svojevrsna ratna apologija heroja.

Rambo ovoga petka u Cannesu. Rambo ove subote i nedjelje na RTL2. U Cannesu se prikazuje restaurirana verzija prvog i najboljeg filma iz serijala, klasika "Rambo: Prva krv", a Stallone će tom prilikom osobno predstaviti i nadolazeći peti koji, podnaslovljen "Last Blood", u kina stiže u rujnu.

RTL2 se, pak, priklanja veličanju legendarnog akcijskog junaka i zagrijavanju za "peticu" uz "Ramba III" (1988.), akcijski najspektakularniji, recepcijski najpodcjenjeniji i politički (retroaktivno) najzanimljiviji film žilavog serijala. Inspiraciju za scenarij Stallone je pronašao u stvarnosti: u trenutku snimanja sovjetska okupacija Afganistana nije još jenjala, a Amerikanci su tamošnje pobunjenike snabdijevali "stinger" raketama za skidanje ruskih letjelica s neba.

O tome je bilo govora i u "Ratu Charlieja Wilsona" Mikea Nicholsa s Tomom Hanksom u glavnoj ulozi. Kad CIA-ovac Griggs (Kurtwood Smith) u pratnji pukovnika Trautmana (Richard Crenna) obavijesti Ramba kako se dva milijuna Afganistanaca sistematski uništava od strane ruske vojske, to dakle nije bilo daleko od istine.

Ironija post-9/11 svijeta jest da se Rambo, nakon otmice Trautmana u ruskoj zasjedi, ujedinio s afganistanskim "borcima za slobodu", kontra kojih će Amerika godinama kasnije voditi sličnu politiku kao Rusija. Film je, k tome, posvećen "hrabrom narodu Afganistana", mudžahedinima koji će se, godinama poslije, rascijepiti na dvije džihadske frakcije, od čega je jedna proklijala u Al-Quaidu i iznjedrila Osamu Bin Ladena.

Sva sreća da u filmu nije ostala završna scena u kojoj se Trautman sam vraća u Ameriku, a Rambo, osjetivši pripadnost, ostaje s afganistanskim "freedom fightersima", pretečama Al-Quaidinih boraca. Kako bilo, Stallone je, moguće, razmatrao "terminatorski" scenarij da se Rambo vrati natrag u prošlost i izbriše "Ramba III" iz kronologije serijala.

Bolje da nije. Ovako je film mnogostruko interesantniji iz historijske, tj. društveno-političke perspektive iz koje su se i prethodna dva "Ramba" sagledavala (povratak iz Vijetnama i u Vijetnam). Da su Amerikanci prostudirali povijest ili barem ponovili gledanje "Ramba III" početkom novog milenija, možda bi odustali od invazije na Afganistan.

"Aleksandar Veliki ga je pokušao osvojiti, Džingis Kan, Britanci, sada Rusi", nabraja Rambov afganistanski kompanjon Mousa (Sasson Gabai). Na tom tragu je i Trautman. "Znate da ovdje neće biti pobjednika. Da ste izučavali povijest, znali bi da se ti ljudi ne predaju. Mi smo pokušali, imali smo Vijetnam", rekao je Trautman ruskom pukovniku Zaysenu (pomalo generički negativac Marc de Jonge).

Definitivno, povijesna i politička ironija za, hm, povijest. Srećom po Ramba, on je ovaj put bio daleko od dramske ozbiljnosti originalnog filma ublažene u nastavku. Sklon "švarcenegerskoj" akcijskoj samoironiji, na korak do autoparodije, Rambo može bolje podnijeti udarce ("Vidim da nemaš borbenog iskustva. Ispalio sam par metaka...", "Ne možemo ih opkoliti!", "Postali smo mekani. Možda samo malo...").

A u političkoj ironiji se krije i svojevrsna ratna apologija heroja. Jer, Rambo se udružuje sa sličnim ljudima protiv kojih je on kao pripadnik osvajačke, visokotehnološke vojske ratovao u Vijetnamu. Kao u prva dva "Ramba", titularni junak nevoljko stupa u rat koji je, kako kaže, za njega završio, odnosno prisiljen je to napraviti iz osobnih razloga.

Griggsa je isprve odbio, opečen iskustvima sa sličnim politički nastrojenim birokratima iz "Ramba II" (Murdoch). Trautmanovo zarobljeništvo je okidač da Rambo odluči još jednom povlačiti okidače, dok mu pukovnikove riječi iz uvoda filma odzvanjaju u glavi poput zvuka elise helikoptera u uvodu "Apokalipse danas".

"Moj rat je završen", odriješio je Rambo. "Možda, ali ne i onaj u tebi. Kad ćeš završiti svoj krug? Možeš bježati, ali nećeš pobjeći od svoje prave prirode punokrvnog borca", potvrdio je Trautman i ispričao priču o kiparu. "Bio jednom jedan kipar. Pronašao je kamen i donio ga kući. Obrađivao ga je mjesecima.

Kad ga je pokazao prijateljima, rekli su da je stvorio divnu statuu. Kipar je rekao da nije ništa stvorio, statua je oduvijek postojala, samo je odstranio oklop u kojem se skrivala", pripovijeda Trautman, spreman na zaključak. "Nismo od tebe stvorili borbeni stroj, samo smo te ispolirali. Uvijek ćeš se mučiti dok ne spoznaš svoju pravu prirodu, dok ne zaokružiš puni krug".

Ove riječi imaju "meta" snagu za Stallonea od "Ramba III" nadalje poput onih koje u "Rockyju III&IV" izgovara Apollo Creed. One služe poput definicije akcijskog junaka i smisla junačenja većeg od života, filma, politike. Jednom kad Rambo ode u akciju, politika se zaboravlja.

U svakom kadru "Ramba III" se vidi da je bio svojedobno najskuplji film svih vremena, težak 63 milijuna dolara (skinuli ga redom podjednako - 65 do 70 - skupi "Umri muški 2" i "Potpuno sjećanje", te prvi 100-milijunaš "Terminator 2"). "Rambo II" je u pogledu akcijskog spektakla u džungi bio "Apocalypse Now".

"Rambo III" prenosi "Apokalipsu danas" u pustinju "Lawrencea od Arabije". Epski zamah i raskošni pustinjski totali rasprostranjeni u "widescreenu" čine trojku "Rambom od Arabije". Toj tituli doprinosi  Spyros Fokas ("Dragulj s Nila") u ulozi vođe pobunjenika, glumac veoma nalik Omaru Sharifu, kao i mesijanski karakter "larger than life" junaka koji vida rane barutom.

U dijalogu Zaysena i Trautmana, Rambo je uspoređen s Bogom. "Jedan čovjek protiv uvježbanih komandosa, zar misliš da je on Bog? Bog ima milosti, Rambo je neće imati". Tjelesni, praktični akcijski blockbusteri na ovakvoj božanskoj budžetskoj skali više se ne snimaju. Prave, rujne eksplozije, opipljive kaskaderske vratolomije...

Za sve to bi se danas uglavnom pobrinuli CGI i tzv. zeleni ekran, što filmu daje podstrek stvarne pogibelji. Doista, Stallonea je zamalo podšišala i dekapitirala elisa helikoptera dok je definirao pojam fizičke uloge, trčeći i jašući kroz paljbu bogatog arsenala do mitraljeskog gnijezda i tenka u nizu akcijski arhetipskih kadrova.

Zračni napad na mudžahedinsko selo i odjavna akcija s kulminacijom u "igri kukavice" između helikoptera i tenka čine iznimno krupne "setpieceove". Cijeli "Rambo III" je masivan, (pre)nabildan poput Stallonea u naponu akcijskojunačke snage.

Daleko od Bliskog istoka

Jedno vrijeme su kolale priče da će Rambo u četvrtom dijelu hvatati Bin Ladena. Stallone je pametno odbio svaku pomisao o toj ideji i ambijentirao film daleko od Bliskog istoka. U četvrtom filmu je uspio ostaviti u zaboravu parodije koje su nakon trećeg uslijedile ("Kakvi frajeri 2") i vratio Ramba (o)zbiljnosti "jedinice".

Naslovnica Cinemark