Kultura Kultura

LAKO TAKO

Po novom Zakonu o umjetnicima, malo koji od njih 1300 bi dobio mirovinu, i to crkavicu do 1800 kuna

LAKO TAKO

Svih 1300 sadašnjih samostalnih umjetnika koji ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu i kojima se smiješi mirovina od 1800 kuna mora svakih pet godina dokazivati da su doista proleteri

Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti već je u samom startu izazvao golemu buru među umjetnicima, pogotovo slobodnim umjetnicima koji žive jedino i isključivo od svoje samostalne umjetničke produkcije i koji nisu, kao većina, negdje zaposleni, a umjetnost prakticiraju u slobodno vrijeme.

Ministarstvo kulture, naime, već više od godinu dana priprema ovaj materijal, i to uz pomoć radne skupine koja se lani sastala jednom, a početkom veljače ove godine još jednom te umjetnicima i njihovim udrugama na žurno očitovanje isporučila tekst nacrta koji je većinu ostavio - bez teksta.

Predloženi nacrt, naime, u većini stvari ide znatno ispod stečenih prava umjetnika, osobito slobodnih umjetnika, značajno centralizira odlučivanje i o financiranju i o organizaciji umjetničke scene, predviđa ukidanje Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

HZSU je proteklih pola stoljeća bila "slobodnjacima" ne samo administrativni, nego i stručni servis, Ministarstvu kulture daje ovlasti znatno veće nego sada, pa čak i pravo da odluči koja će od sada postojećih strukovnih udruga imati ekskluzivan položaj u kojem će jedina za svoje umjetničko područje moći odlučivati o pravima umjetnika...

Uvođenje imovinskog cenzusa

Potom, predviđa se uvođenje imovinskog cenzusa, i to gornjeg, ali i donjeg, po kojem bi za priznavanje prava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz državne blagajne umjetnik trebao u tri posljednje godine ostvariti minimalno ukupni bruto prihod u iznosu od 18 prosječnih hrvatskih bruto plaća, što bi značilo da bi svatko tko pretendira na takvu pomoć morao svakog mjeseca zaraditi makar 4200 kuna mjesečno, ali i za takav će se status morati iznova boriti svakih pet godina...

Dio javnosti nije socijalno osjetljiv na samostalne umjetnike te, u pravednom gnjevu zbog nekolicine estradnjaka, drži kako je pravo na zdravstveno i mirovinsko osiguranje nezaslužen luksuz.

No, o kolikim novcima je zapravo riječ? Trenutačno samo 1300 ljudi u Hrvatskoj "uživa ovaj status", a status je daleko od ikakvog luksuza.

Naime, mirovina koju će jednom imati ti ljudi apsurdno je mala te iznosi između 1200 i 1800 kuna mjesečno.

Pod uvjetom da je, naravno, umjetnik uopće doživi! Prema pravilima koja predviđa nacrt novog zakona, 65 posto sadašnjih korisnika ove "luksuzne" mjere - otpalo bi jer, ne da nemaju mjesečno 4200 kuna prihoda, nego nemaju ni tisuću kuna mjesečno zarađenih od svoje umjetnosti.

Tekst Zakona 'nije za raspravu'

- Radna prava i dostojanstvo hrvatskih umjetnika su napadnuti, a u najlošijoj poziciji su samostalni likovni umjetnici - kaže Vice Tomasović, predsjednik splitskog HULU-a.
 

 


- Iako javnost često ne vidi važnost javnog financiranja kulture, treba shvatiti da Hrvatska ne uplaćuje niti jedan posto proračuna za kulturu, a da umjetnici od toga ne dobiju ni mrvice.

Autorski honorari za likovne umjetnike su toliko egzotični da su javna sredstva koja umjetnici dobiju doslovno zanemariva.

Praksa po kojoj se umjetnicima, koji svakih pet godina dokažu neupitan doprinos hrvatskoj kulturi, uplaćuje mirovinsko i zdravstveno osiguranje, srezat će se.

Trenutačno se tako podupire tristotinjak likovnih umjetnika koji će nakon cjeloživotnog podupiranja naše kulture i rada bez honorara zaslužiti bijednu mirovinu od maksimalnih 1800 kuna, u međuvremenu nemaju pravo niti na plaćeno bolovanje prvih 40 dana, a da i ne govorim koliko su im nedostupni svi kreditni instrumenti - kaže Tomasović.

HULU je, baš kao i većina strukovnih udruga likovnjaka, jasan - predloženi koncept je neprihvatljiv.

I iz HZSU su poručili kako predloženi tekst Zakona "nije za raspravu" te da ga odbacuju, naglašavajući kako rečeni tekst uopće nije usuglašen s nizom prijedloga koje su udruge i pojedinci uputili radnoj skupini u kojoj, vidi čuda!, uopće nema predstavnika HZSU-a.

Nacrt prijedloga Zakona doista je u mnogočemu zbunjujući.

Primjerice, osim imovinskog cenzusa i "zamjetnog doprinosa samostalnog umjetnika hrvatskoj kulturi i umjetnosti" koji se procjenjuje prema njegovu ukupnom umjetničkom stvaralaštvu, kao i prema ukupnom javnom djelovanju u odgovarajućem umjetničkom području, osobito uzimajući u obzir razdoblje od pet godina prije podnošenja zahtjeva za uplatu doprinosa, naveden je i vrlo neobičan dodatni kriterij koji se može, ali ne mora, koristiti.

 

 

Očekivani doprinos umjetnika?

Naime, "ako je to moguće, uzet će se u obzir i očekivani doprinos umjetnika koji se procjenjuje prema budućem planu umjetničkog rada te prema projektima koji su izvjesno u pripremi".

Što bi to trebalo značiti osim da otvara mogućnost arbitrarnim odlukama Ministarstva po babi i po stričevima? Pritom, nacrt zakona dopušta i mogućnost da se i tek završene studente može uključiti u krug potpomognutih.

"Zahtjev za uplatu doprinosa može podnijeti samostalni umjetnik odmah nakon završetka odgovarajućeg studija, koji je ostvario značajne rezultate tijekom studija, dobio ugledne domaće ili međunarodne nagrade i priznanja te za kojeg se prema budućem planu umjetničkog rada te prema projektima koji su izvjesno u pripremi očekuje da će dati značajan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti", kaže se u nacrtu.

Dakle, svih 1300 sadašnjih samostalnih umjetnika koji ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu i kojima se smiješi svijetla budućnost od 1800 kuna, mora ponovno, svakih pet godina dokazivati da su doista proleteri, ali i za tu "povlasticu" će se morati boriti s tek završenim studentima umjetničkih akademija i kolegama koji imaju projekte koji su tek u pripremi i od kojih možda i ne bude ništa?!

No, ni to nije sve - predloženi model u kojemu će Ministarstvo samo izabrati po jednu strukovnu udrugu umjetnika koja će, naravno, provoditi restriktivne odredbe budućeg zakona, nužno će dovesti do odumiranja svih ostalih udruga.

Nitko, naime, neće plaćati članarinu na više mjesta kad samo na jednome može ostvariti neka, makar i srezana, prava.

Participativna i temeljita revizija

- Ponuđeni koncept će u svojoj provedbi ugroziti opstojnost i autoritet regionalnih strukovnih udruga i na koncu najvjerojatnije dovesti do njihova minoriziranja i postupnoga gašenja - kaže i predsjednik HDLU Istre Milan Marin.
 

 


- Dugoročno, posljedice ovog čina će direktno imati utjecaja na hrvatsku kulturu uopće. Zasigurno ćete se složiti s nama da je opstojnost ovakvih strukovnih udruga, koje zapravo potiču i njeguju domicilnu umjetničku praksu, od vitalnog značenja za razumijevanje vizualne umjetnosti kod ukupne populacije, pogotovo mladih, dodaje Marin, slažući se s Tomasovićem da treba učiniti ozbiljan napor da predloženi nacrt prijedloga Zakona o umjetnicima ne prođe.

Važeći Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva usvojen je još 1996. godine, a pokušaji njegove promjene nisu prošli baš zbog protivljenja iz strukovnih krugova.

Zadnji pokušaj zakonske reforme izrađen 2011. godine za mandata ministra Jasena Mesića neslavno je propao i izazvao burne reakcije, a ministra se prozivalo i zbog “staljinističkih manira”.

Najnoviji nacrt zakona u režiji ministrice Nine Obuljen Koržinek, koja je svoj mandat krajem 2016., sjećamo se, započela najavom revizije statusa umjetnika “na participativan i temeljit način” - umnogome podsjeća baš na Mesićev.

 

 

 

Više od 80 posto hrvatskih umjetnika radi više poslova

O tome kako zbilja žive hrvatski umjetnici, osobito oni na margini, koji djeluju unutar udruga civilnog društva, Zaklada Kultura nova, kojoj je osnivač Ministarstvo kulture, prije nekoliko godina provela je zanimljivo istraživanje.

Iz rezultata, među ostalim, može se saznati da se samo 15,6 posto ispitanika financira od jednog posla, što znači da ih više od 80 posto radi više poslova istovremeno.

Iako ih je 44 posto izjavilo da često radi prekovremeno, njih 70 posto nikad nije bilo plaćeno za taj prekovremeni rad, a samo 46,8 posto u potpunosti je koristilo godišnji odmor.

Pri tome, ženama je i teže. Istraživanje 'Kako žive umjetnice?', koje su provele Selma Banich i Nina Gojić, pokazalo je da 55 posto ispitanih umjetnica ima ukupna primanja manja od prosječne hrvatske plaće, a njih 24 posto ima ukupna primanja manja od minimalne hrvatske plaće.

Također, čak 83 posto ispitanica procijenilo je da svojim primanjima u struci ne može pokriti realne životne potrebe te da taj manjak krpaju dodatnim honorarnim poslovima, podrškom partnera ili radom na crno.

No, Ministarstvo kulture je od Instituta za javne financije naručilo studiju o položaju kulturnih djelatnosti i djelatnika u kulturi u poreznom sustavu, a koja je postala ključan temelj za rad radne skupine na oblikovanju novog zakona. Istraživanje Zaklade Kultura nova očito nije ni pogledalo...


Naslovnica Kultura