Kultura Kultura

reportaža s proba

Nakon 37 godina poznati balet vraća se u Split: Coppelia, zavodljiva lutka u suvremenijem ruhu

reportaža s proba

Veliko uzbuđenje vlada u onom dijelu splitskog HNK koji zaposjedaju balerine i baletani – stvara se nova predstava, a u pitanju je klasični balet “Coppelia”, bijeli balet koji se na splitsku pozornicu vraća nakon punih 37 godina.

Plesači uvježbavaju korake prema koreografiji Aivarsa Leimanisa, uglednog latvijskog koreografa i umjetničkog ravnatelja Latvijskog nacionalnog baleta, al bit će ovdje posla i za krojačice i majstore, jer se nakon dugo vremena radi u potpunosti “splitska” predstava – neće se, naime, posuđivati od drugih hrvatskih kazališta u koprodukcijskim savezima, već će se kostimi i scenografija kreirati ovdje.

- Evo, teče treća sezona da sam tu, u Splitu, a ovo je prvi put da šivamo svoje kostime za neku baletnu predstavu - objašnjava ravnatelj splitskog Baleta HNK Igor Kirov.

- Uštedio sam na produkciji drugih baleta tako da smo se intendant Goran Golovko i ja odlučili napraviti za publiku jedan baš “naš” komad. Rijetke su to prilike za splitski Balet jer, kako mi kažu, i kada je Dinko Bogdanić bio ravnatelj nisu se nešto puno šivali kostimi, pa su zadnje predstave za koje se šivalo bile još za vrijeme mandata Almire Osmanović.

Kostime "Coppelie" radi Aleksandar Noshpal, a scenografiju Slaven Raos, s obojicom sam već radio i bio više nego zadovoljan suradnjom. Noshpal je već puno radio i moderne i klasične predstave, a vrlo je ekonomičan, naime, nama trebaju kostimi koji ne koštaju puno, a da su efektni i zanimljivi.

Što se tiče scene, klasični baleti često imaju u pozadini oslikano platno s motivom nekog sela ili zamka, no mi idemo na bolje rješenje. Raos opet radi pokretne elemente od kojih se sastavlja različita pozadina i to će se publici sigurno više svidjeti, kao što je primjerice daleko efektnije u “La Sylphide” bilo vidjeti dvorac nego oslikano platno. Raos je radio i scenu za “Derviš i smrt”, radio je opere “Moć sudbine”, “Madama Butterfly”...

Interesantno je da su i kostimi i scenografija za “Coppeliu” osuvremenjeni i ne zrcale predstavu kakva je bila kad je nastala. Dakle, klasika, ali u izdanju 2019. godine. Također, zanimljivost je da je koreografija podešena za splitski ansambl jer iako koreograf ima “Coppeliu” postavljenu u Latviji, napravio je baš našu verziju – elaborira Kirov.

Latvijski koreograf Aivars Leimanis kaže da je “Coppelia” na repertoaru Latvijskog nacionalnog baleta više od deset godina te da su s njom putovali na turneje u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Nizozemsku... Uvijek je svaka predstava rasprodana iako tamošnje kazalište ove sezone ima 19 produkcija na repertoaru, a na glavnoj pozornici se godišnje odigra više od 80 predstava.

- Publika voli klasične naslove i mislim da ćemo i u Splitu imati vrlo aktivan, rasplesani balet, s puno gegova, humora i glume – kaže latvijski koreograf.

- Počeli smo vježbati prije dva tjedna, prvi tjedan vježbali smo sa solistima a drugi s ansamblom, a danas smo prvi put probali sve to posložiti zajedno. Dobro je, ljudi plešu i glume dobro, jedini je problem što su ovih dana mnogi bolesni, imaju temperaturu, pa tako jedan dan nije na probama jedan plesač, drugi dan drugi, pa je malo usporeno... ali mislim da pripreme idu u redu te da će publika na kraju uživati – drži Leimanis.

“Coppelia” je, inače, klasičan balet koji je dio repertoara mnogih baletnih trupa diljem svijeta i sastoji se od dva čina, odnosno tri slike. Napravljen na glazbu Lea Delibesa i na osnovu priče E.T.A. Hoffmanna “Der Sandmann”, premijerno je izveden 1870. godine.

Priča je to o djevojci Coppeliji koja sjedi na svom balkonu po čitav dan čitajući i ne razgovarajući ni sa kim, a u nju se beznadno zaljubljuje Franz iako je već zaručen Swanhildom. Njegova zaručnica se bori za njegovu ljubav te otkriva da je Coppelia zapravo lutka koja pripada luckastom znanstveniku Doktoru Coppeliusu...

Nakon niza zabavnih zapleta i obrata, Swanhilda i Franz će se vjenčati, a urnebesni zaplet prate i glazbene vratolomije u folklornim plesovima poput mazurke i čardaša u prvom činu, ili mehaničkog lutkastog valcera koji oponaša plesni automat u drugom činu.

Uloge Franza i Swanhilde plesat će solisti Ivan Boiko i Hazuki Tanase, a u alternaciji Aaron Kok i Eva Karpilovska, dok će Coppeliju igrati Nozomi Miura.

- Premijera se sprema za 15. ožujka, nakon čega ćemo u ožujku plesati još pet predstava, dok su četiri na repertoaru u svibnju – kaže ravnatelj Kirov.

- “Coppelia” je vrlo interesantna, "easy going" predstava, ali tehnički vrlo zahtjevna. Najteži dio pripada solistima jer moraju savladati miks raznovrsnih plesova, no puno je izazova i za ansambl. Mi nemamo puno plesača tako da se moraju prebacivati iz role u rolu, od 47 na popisu stalno ih pleše njih dvadesetak, a likova je u komadu puno – šiva se ukupno 73 kostima. “Kratki” smo s muškim plesačima iako smo ove sezone primili tri nova – jednog Španjolca, Talijana i Srbina, uz kolegice iz Japana i Koreje, a možda nam dođe još jedan plesač na ispomoć do kraja sezone – veli ravnatelj Baleta, koji do kraja sezone najavljuje još jednu baletnu premijeru – u svibnju bi se, naime, na pozornici izvela njegova predstava “O jednoj mladosti”.

- Zbog rada na novoj predstavi nismo ove godine u mogućnosti odgovoriti na pozive iz Brna i Beča, ali sljedećeg tjedna idemo u Slavonski Brod, a na proljeće u Njemačku, gdje nas zovu na gala nastupe.

Meni je najvažnije da su plesači na sceni, evo prošlog tjedna smo uvrstili “Derviš i smrt” na repertoar i opet je bilo puno – zadovoljan je Kirov, koji ističe da je broj prodanih ulaznica za balet u porastu, te da je posjećenost više nego dobra – statistika kaže da baletne predstave u Splitu prati minimalno 370 ljudi u gledalištu.

Baleta sve više i više

Iako je Balet HNK Split prema osnivaču - gradskoj upravi - obavezan svake sezone pripremiti jednu premijeru i odigrati 35 predstava, u zbilji se splitskoj publici nudi puno više. Ravnatelj Igor Kirov kaže da se u prvoj godini njegova mandata odigralo 47 baletnih predstava, a u drugoj čak 55, i to bez učešća plesača u opernom dijelu repertoara.

- Prošle sezone smo preko ljeta odigrali rekordan broj predstava: Splitsko ljeto, Šibenski festival, suradnja s Talijanima u okviru Heritart-a u Solinu i Rimu, pa povijesno gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama. Puno se plesalo. Gostovali su baletni ansambli iz Zagreba, Sarajeva i iz Italije, a ništa manje interesantno neće biti ni na idućem Splitskom ljetu. Dolaze nam baletne kompanije iz Italije i čak iz Šangaja – ambiciozan je ravnatelj splitskog Baleta.

 

Naslovnica Kultura