Kultura Kultura

Splitski Povjesničar umjetnosti objavljuje knjigu o ivanu meštroviću

Duško Kečkemet: Grgur je na krivom mjestu!

Splitski Povjesničar umjetnosti objavljuje knjigu o ivanu meštroviću


Završio sam svoj životni rad, knjigu o životu i djelu kipara Ivana Meštrovića koju sam stvarao punih 35 godina - kazao nam je povjesničar umjetnosti dr. Duško Kečkemet ustvrdivši da su do sada o Meštroviću “svi znali sve, a zapravo nitko nije znao ništa”.

Profesor Kečkemet, koji je desetljećima bio i suradnik “Slobodne Dalmacije”, objavio je desetke knjiga o kulturnoj, urbanističkoj i umjetničkoj baštini Splita i Dalmacije, a teško bi bilo izbrojiti sve njegove znanstvene radove, kritike, vodiče, monografije i kataloge izložbi.

 Izdavača za opsežna znanstvena djela nije lako naći, a o svojoj knjizi o Meštroviću nije želio ni govoriti dok ne bude siguran da će ugledati svjetlo dana. Djelo će objaviti “Školska knjiga” iz Zagreba u tri dijela, prvi će izići već u svibnju, drugi do kraja godine, a treći u 2009. godini.

Ova impozantna studija o velikom hrvatskom kiparu imat će oko četiri tisuće stranica i tisuću i pol ilustracija, a bit će, misli Kečkemet, dobar vodič i za povjesničare koji će se dalje baviti Meštrovićevim djelom i za široku publiku koja je kiparev rad najčešće gledala kroz prizmu predrasuda, političkih i ideoloških.

Enciklopedija o Meštroviću

- I dalje će, naravno, kiparev rad svatko gledati na svoj način, ali sam mislio da je važno staviti ga u jedan nepristran kontekst, zato sam se držao činjenica, provjerenih podataka, pisama i dokumenata - naših i američkih - i napravio nešto nalik na enciklopediju u kojoj sama kipareva bibliografija ima dvanaest tisuća navoda - pojašnjava Kečkemet i dodaje:

- Estetika je relativna stvar i svako vrijeme ima svoj ukus, ali, činjenica je da je Meštrović naš najistaknutiji, najzreliji i u svijetu najpoznatiji umjetnik koji je iza sebe ostavio tako ogroman i vrijedan opus. A umjetnika treba procjenjivati po čitavom opusu - on je načinio više od tisuću i petsto skulptura od kojih, naravno, nisu sve iste kvalitete, ali tako je i kod Rodina ili Picassa - imali su svojih vrhunaca, ali i “dječjih radova”.

Kečkemet ističe nadalje kako je neodvojiv dio njegove knjige i privatni umjetnikov život bez kojega se ne mogu tumačiti ni umjetnički radovi - svi su oni odraz vremena u kome je čovjek živio i radio i otisak njegovih osobnih doživljaja.

Gdje s Grgurom?

Svaki čovjek ima vrlina i mana, svaki umjetnik posebno mišljenje o svome djelu, a taština kod umjetnika nije rijetkost. Neviđene polemike i otpor izazvao je Meštrović kada je postavio Grgura Ninskoga na Peristil - činjenica je da je podredio antički trg svome djelu, Grgur se našao u odličnom okviru, ali je Peristil sve izgubio. A ni današnji položaj toga spomenika nije dobar, misli Duško Kečkemet.

Problemi s Meštrovićima

 Rad na knjizi, tijekom svih ovih desetljeća nije tekao lako, a Kečkemet, nekadašnji ravnatelj Muzeja grada Splita i Galerije “Meštrović” imao je problema s korištenjem likovnog materijala.

Konkretno, kipareva kćerka Marica Meštrović i Fundacija Ivana Meštrovića nisu odobravali upotrebu fotografija djela, ali povjesničaru su zato izišle u susret brojne galerije i institucije iz čitavog svijeta, a osobito mu je pomoglo to što mu je udovica fotografa Nenada Gattina koji je snimao Meštrovićeva djela, odobrila korištenje svih fotografija svog pokojnog muža.

Srce kameno

Obitelj teško može kritički-objektivno pisati o svom članu, bolje je da to napravi netko nepristran, drži Kečkemet. Meštrovićeva kćerka Marica pisala je jednu monografiju, a njegov unuk Stjepan Gabrijel napisao je knjigu “Srce od kamena - moj djed Ivan Meštrović”, neugodnu i subjektivnu. Tamo krivi djeda za tragedije u obitelji, a one su bile puka posljedica duševnih bolesti.

 

Naslovnica Kultura