Kultura Kultura

muzeolog predlaže osnivanje interpretacijskog centra jadranske baštine

Tomislav Šola: Treba nam mreža minijaturnih muzeja

muzeolog predlaže osnivanje interpretacijskog centra jadranske baštine

− Konvencionalni muzeji ne mogu svladati potrebe novih okolnosti i novih korisnika, te bi stoga u Rijeci, Splitu, ili pak negdje gdje postoji najbolja volja, trebalo uspostaviti središnji interpretacijski centar − drži Šola

C
jelovit, složen, prepoznatljiv identitet, onakav kakav otkrivamo vođeni iskrenim interesom, postao je zalog preživljavanja zajednica. On je brana nestajanju kultura u pogubnim globalizacijskim procesima i jedini ispravan temelj lokalnog razvoja. U novije se vrijeme često govori o “brendiranju” destinacija.

Ali, bilo da je riječ o kvaliteti života domaćeg stanovništva ili o turističkoj ponudi, ništa nije moguće bez interpretacijskih sadržaja. Muzeji, galerije, festivali, kulturni događaji, pa i turistički informacijski centri dio su tog napora, no ono što bi nas svakako trebalo zanimati jesu interpretacijski centri − vrhunski planirane i učinkovite organizacije za interpretaciju baštine − tvrdi prof. dr. sc. Tomislav Šola, redovni profesor i šef Katedre za muzeologiju i upravljanje baštinom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Valjalo bi, drži on, otvoriti jedan ili više interpretacijskih centara za cjelokupnu baštinu jadranske Hrvatske. Centar bi obradio sve ono što domaćin mora znati o sebi da bi živio dostojanstvenije, i što mora ponuditi gostu da bi ga privukao.

Centar bi trebao postati međunarodno relevantan projekt u kojem bi se spojem iskustava tradicijskih muzeja i ekomuzeja dobila nova vrijednost. Bavio bi se predstavljanjem svekolike baštine obalne i otočne Hrvatske, od geografije i biologije do kulture, znanosti i umjetnosti.

Konvencionalni, postojeći muzeji ne mogu svladati potrebe novih okolnosti i novih korisnika, te bi stoga u Rijeci, Splitu, ili pak negdje gdje postoji najbolja volja, trebalo uspostaviti središnji interpretacijski centar.

U idealnoj verziji, bio bi to doista centar mreže manjih ili čak minijaturnih muzeja. U tom bi slučaju taj novi “muzej” bio središnji pogon ovog regionalnog interpretacijskog “stroja” za baštinu.

Zamislite samo ploveću stalnu izložbu koja govori o svemu što se može smatrati identitetom Jadrana! Sve čega se zainteresiran stanovnik ili radoznao gost može sjetiti, od legendi do povijesti, od književnosti do industrijske baštine, od pjesme do prirodoslovlja, od dragocjene materijalne do nematerijalne baštine... – nabraja znanstvenik, koji je ujedno i predsjednik Zajednice za kulturni turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Šola upozorava i potrebu očuvanja imenske baštine, kao što je napisao i akademik Petar Šimunović u svojoj “Toponimiji hrvatskoga jadranskog prostora”. Primjerice, tamo gdje su sve uvale sunčane, narod nikad ne bi nadjenuo ime Sunčana uvala, kao što je u turističke svrhe učinjeno na Lošinju.

− Dobro planirana kulturna ponuda, ekonomski dokazano, jedan je od najisplativijih poslova suvremenog svijeta − da ne spominjemo blagotvorne posljedice za samopoznavanje i samopoštovanje. Hrvati sebe premalo poznaju, pa se ili nepotrebno podcjenjuju ili neukusno precjenjuju. No, nastavi li se kako već dugo ide, obiteljsko ćemo srebro laštiti ne kao zadovoljni gospodari, nego kao neurotični sluge − upozorava profesor.

Mirko Crnčević

Ploveći ‘Mare nostrum’

− Još prije četiri godine, na projektu Baštinskog centra u Zadru s arhitektonskim biroom “Urbane tehnike”, zainteresirao sam voditelje za muzej “Mare nostrum”. Predložili su da bude napravljen na plovećoj platformi koju bismo mogli tegliti od grada do grada. Nažalost, ništa se nije maklo dalje od projektnog prijedloga, a u međuvremenu sa žalošću sam gledao propast plovećeg paviljona namijenjenog Veneciji i tužnu sudbinu “Velog Jože” − kaže dr. Šola.

Naslovnica Kultura