Predizborna situacija u gradu podno Španjole sve se više "zagrijava", a jedan od kandidata za hvarskoga gradonačelnika je i nezavisni Šimun Marko Fio (1972.), koji je svoja prva radna iskustva stjecao u Milanu, i to u turističkom sektoru.
Nakon toga je studirao na Američkom koledžu za turistički menadžment (ACMT) u Dubrovniku, gdje je stekao zvanje inženjera u turizmu, da bi onda godinu dana proveo na co-ap radu u Coloradu u SAD-u (hotel "Park Hyatt Beaver Creek").
No, vukli su ga korijeni pa se vratio u svoj Hvar, gdje je jedno vrijeme radio kao voditelj hotela "Podstine", bio je i član Vijeća Turističke zajednice, a trenutno vodi obiteljsko domaćinstvo u turizmu.
Sada ide u izbornu utrku uz potporu SDP-a, pa smo stoga s njim porazgovarali o kandidaturi, zanimalo nas je što bi on Hvaranima mogao ponuditi kao prvi čovjek grada.
– Oduvijek težim boljem poslovanju, pa tako pokušavam pronaći odgovor na pitanje – zašto gosti biraju jednu destinaciju prije druge? Odnosno, kako maksimizirati učinak u turizmu u jednoj destinaciji?
Uz neke komparativne prednosti Hvara, poput prirodnih ljepota, mediteranske klime, prehrane i odličnih autohtonih vina, bogate povijesti, stare gradske jezgre Hvara s Arsenalom, Pjace, Fortice, Svetog Marka, Venerande i Galešnika, šest baštinskih vrijednosti na UNESCO-ovu popisu, što još gostu može stvoriti dojam dodane vrijednosti?
Mislim da bi odgovor morao biti: blagodati grada po mjeri svojih građana. Kad bi naši sugrađani dosegli idealan kvalitativni standard života u Hvaru, to bi kod posjetitelja najdirektnije utjecalo na taj osjećaj dodane vrijednosti.
Kako biste to ostvarili u realnom životu?
– U današnjem svijetu svjedoci smo posljedica stoljeća nebrige koja nam sada dolaze na naplatu, od klimatskih promjena, zagađenja plastikom, globalne pandemije i svjetske ekonomske krize... Kako pokušati popraviti pogreške prošlosti, a ujedno stvoriti i bolji grad za život?
Smjernice koje određuju "pametan otok", odnosno "pametan grad", daju nam odgovor na ta pitanja. Europska unija i Republika Hrvatska proklamiraju "zelenu politiku" radi smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida, da bismo postali neutralan kontinent do 2050. godine. Kao poseban naglasak na te ciljeve, svakako je ideja da naši škoji budu svojevrsna testna područja, gdje bi se gledalo koliko se brzo može doći do tog cilja i koje sve prednosti to donosi.
Koje biste projekte prioritetno financirali iz gradskog proračuna?
– Prije svega treba razlučiti kratkoročne ciljeve od dugoročnih. Kratkoročni bi svakako bili dovršavanje već započetih projekata: knjižnica, reciklažni centar i sanacija deponija, pokretanje projekta "Hvar – tvrđava kulture", novo groblje i rotonda. Jedan od prioriteta je i realizacija "pametnoga grada" – ty, koji bi Gradu olakšao komunikaciju sa sugrađanima.
Takav sustav Hvaranima bi omogućio uvid u transparentnost poslovanja Grada, ubrzao bi rad Gradskog vijeća digitalnim aplikacijama i virtualnu dostavu materijala za sjednice, kao i implementaciju e-usluga svih gradskih službi
Realizirala bi se i ideja optičkog interneta u Hvaru, uz pomoć EU-ovih fondova, a fotonaponski paneli na dijelu hvarskog parkirališta trebali bi biti u funkciji proizvodnje električne energije te sjene za parkirane automobile. Općenito sve troškove javne rasvjete te napajanja električnih vozila moramo svesti na nulu, i k tome stvoriti suficit!
Fio, kako kaže, priželjkuje bolju suradnju Grada i lokalne Turističke zajednice, ujedno smatra da škoj ima ljude, znanje i volju te da sve može u zajedništvu. S druge strane, dugoročnim ciljevima Hvara smatra izgradnju novog zdravstvenog, ali i sportskog centra – s tim da bi se potrudio da u sklopu njega bude i zimski bazen. Tu je još i dom umirovljenika, čija inicijalna sredstva postoje još ostavštinom njegova djeda Leonida Novaka. Zaista je tužno da taj novac čeka već više od 20 godina.