Dalmacija Split

SJAJAN PROJEKT

Oduševili smo svijet u Lisabonu 1998., zašto ne bismo to ponovili? Fotograf Ivo Pervan: Hrvatskom je paviljonu mjesto u splitskoj luci, bilo bi odlično da turisti na jednom mjestu dobiju brzi pregled Hrvatske

SJAJAN PROJEKT

Već dobrano zaboravljeni uspjesi hrvatskih paviljona na svjetskim izložbama EXPO u Lisabonu 1998. godine, autora arhitekta Branka Silađina, i dvije godine nakon toga u Hannoveru, potaknuli su zanimljivu inicijativu nekolicine ljudi iz struke da se paviljon koji je izazvao golemu pažnju posjetitelja i stručne javnosti postavi u splitskoj gradskoj luci kao svojevrsna prva točka na kojoj bi se gosti iz cijelog svijeta upoznali s mjestom na koje dolaze: Splitom, Dalmacijom i Hrvatskom.

– Mislim da bi bila riječ o sjajnom projektu koji čak ne bi iziskivao ni velika financijska sredstva. Tada je hrvatski paviljon zbog svojega koncepta i dizajna bio svjetski hit, a danas, dvadeset godina poslije, uz viša tehnička dostignuća mogao bi se i poboljšati.

Bilo bi odlično da turisti koji dolaze u Split, koji će svakako obići, upoznaju i zemlju u koju su došli, da imaju brz pregled Hrvatske, čak i preko pokretnih stuba.

Prostora ima, gradska luka i njezina okolica, koja sada izgleda sramotno, ovako bi dobila konačno i neki kulturni sadržaj koji promovira najvrjednije što imamo – kaže nam fotograf Ivo Pervan, čije su se fotografije našle na velikim ekranima u Lisabonu i Hannoveru predstavljajući na najbolji način zemlju iz koje dokaze.

Jaka ekipa gura projekt

Osim Ive Pervana, u incijativi za postavljanje Hrvatskog paviljona u Splitu su i arhitekt Branko Silađin, marketinški stručnjak Ivica Vidović, stručnjak za maritimnu baštinu prof. dr. Joško Božanić, voditeljica županijskog Odjela za kulturu, prosvjetu i sport dr. Nansi Ivanišević, arhitekt Ante Kuzmanić, povjesničar umjetnosti dr. Joško Belamarić, redatelj Vinko Brešan, skladatelj i pijanist Matej Meštrović, dakle jaka ekipa koja bi mogla "progurati" ovaj projekt.

Sa svojim idejama su nedavno upoznali i splitskoga gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu.

– Paviljoni su rastavljeni i nemoguće ih je sastaviti iz starih dijelova, ali koncept je svakako dobar i moglo bi ga se osmisliti ponovno koristeći još suvremenija tehnička rješenja. Nažalost, u Splitu sve ide presporo; trebale bi četiri godine za izbor i pripremu lokacije, ulazak u financijske tokove i sve što traži priprema. Ipak, Split kao centar Jadrana zaslužuje ovakav sadržaj – mišljenja je arhitekt Ante Kuzmanić, koji uz to smatra kako grad godinama nije uredio novi muzejski prostor, pa bi i o tome trebalo razmišljati.

Ivica Vidović navodi kako se značajnim rastom turizma u Splitu i Hrvatskoj javlja potreba za osuvremenjivanjem javnoga gradskog prostora i života u njemu s intervencijama koje bi ga oplemenile novim atraktivnim sadržajem.

– S tim ciljem skupina dobrovoljno udruženih pojedinaca, insajdera različitih struka, profila i kreativnih potencijala, inicira pokretanje, osmišljavanje, razradu i u konačnici implementaciju projekta "Paviljon – multimedijalni centar", po svemu posebnog i suvremenog objekta višedimenzionalne funkcionalnosti.

Na taj bi se po svemu inventivan način osiguralo prvenstveno Splitu, uz mogućnost primjene na drugim lokacijama, najsuvremeniji civilizacijski iskorak u obogaćivanju svog urbaniteta.

Inspiracija i poticaj za takvo viđenje i pristup projektiranju bila je ujedno jezgra i osnova modela prezentacije hrvatskog paviljona na stotoj svjetskoj izložbi EXPO 1998. u Lisabonu i sljedeće izložbe EXPO Hannover 2000.

Navršila se dvadeseta godišnjica prvog hrvatskog nastupa na toj smotri zemalja iz cijelog svijeta, na kojoj je, uza sva internacionalna priznanja, prezentirana cjelovita Hrvatska, a poglavito mediteranska, zahvaljujući i prisutnosti rekonstruiranog tradicionalnog komiškog broda gajete falkuše uz patronat prof. dr. Joška Božanića – ističe Vidović.

Postojani na Mediteranu

Podsjetimo da su autori izložbe Branko Silađin i Ivica Vidović, po općoj prosudbi nezaboravno postavljenom arhitekturom i postavom kroz centralni prostor izložbe, staklenim podom ispod kojeg se nalazila lagano uznemirena voda i karakteristični tragovi hrvatskog tla i jadranskog podmorja, a iznad glava kružnom projekcijom, doživljajno artikulirali hrvatski prostor, gradove, kulturne artefakte i način života hrvatskih ljudi, uz film koji je režirao Vinko Brešan i fotografije Ive Pervana.

Vidović na temelju ovih projekata navodi kako bi se u centralnom dijelu paviljona za projekcije koristila višenamjenska suvremena tehnološka sredstva i tehnički postupci: 3D projekcijski sustav, kružna projekcija od 360 stupnjeva, hologrami i drugi vizualni elementi upotpunjeni virtualnim višeosjetilnim sustavima, te glazbenom kulisom.

Da bi se osnažila identitetska uvjerljivost u predočavanju cjelovite Hrvatske, zamišljeno je tematski obuhvatiti raznolikosti i bogatstva prirodnih ljepota, kulturne baštine, etno i gastro posebnosti i tradicije, sporta, gospodarstva, turizma te vrijednosti načina života hrvatskih ljudi.

– To je ujedno virtualno ispričana priča o Hrvatskoj kao mediteranskoj zemlji milenijske kulture na Jadranskome moru kao jedinog naroda u golemom slavenskom svijetu od Vladivostoka do Adriatika koji je kontinuirano baštinio mediteransku kulturu – kaže Vidović, predlažući neke od mogućih tematskih prezentacija: cjelovita Hrvatska, Split – jedinstveni hram povijesne i kulturne baštine i tradicije, Dioklecijanova palača, hrvatski gradovi i urbaniteti, Paralelna Hrvatska – uzbudljivi kaleidoskop fotografija Ive Pervana, virtualna falkuša autora Joška Božanića, cjelovita priča o statui Apoksiomena, Zadarske orgulje i Pozdrav Suncu, kultura suhozida...
Ostali sadržaji paviljona bili bi press-centar, konferencijska dvorana, suvenirnica i nacionalni restoran.

Radio bi cijelu godinu

– Organizacijski gledano, objekt bi mogao raditi cijelu godinu, a zamišljeno je da funkcionira na komercijalnoj osnovi što ga u tom smislu čini samoodrživim.

Time je osigurana mogućnost da na jedinstven način u zamišljenom formatu prikaže uvjerljivo, edukativno, pamtljivo i snažno cjelovitu sliku i doživljaj Hrvatske, kako srednjoeuropske kontinentalne, tako i mediteranske u svojoj bogatoj različitosti materijalne i nematerijalne kulture, a također i druge odabrane sadržaje u vremenski kratkoj, ali sažetoj prezentaciji sa snažnom percepcijom identiteta i dojma o nekom prostoru, uključujući dojmljivost o načinu života u njemu – objašnjava Vidović.

– Ako se uzme u obzir samo turistički priljev gostiju u Split, koji obuhvaća i namjenske posjetitelje različitih priredbi i festivala, zatim goste s kruzera, ljude u prometnom tranzitu, može se procijeniti da im se pruža jedinstvena prilika upoznavanja lokacije u predviđenom formatu paviljona, te vjerujemo da će ih još motivirati za dulji boravak.

Ovo je najbolji primjer kako turizam ujedno sublimira različite gospodarske, kulturne, potrošačke i druge interese, kako onih koji ekonomski i tržišno ostvaruju od toga prihode, kao i što potiču interes i reakciju turista potrošača.

Bilo bi pogrešno misliti da ovaj projekt obuhvaća jedino turistički sektor jer on je jednako vrijedan pažnje domicilnog stanovništva iz cijele Hrvatske. To je zanimljivo, atraktivno i edukativno mjesto za posjet školskih ekskurzija ili pak za studentske kolokvijalne sadržaje. Konačno različite profesionalne poslovne, znanstvene i slične skupine i grupe mogu uz pomoć ponuđenog sustava tehničko-projekcijske baze organizirati konferencije i skupove na najvišoj razini.

Paviljon, dakle, može biti mjesto osmišljene zabave i promocije sa značajnim komercijalnim efektima. A posebne mogućnosti omogućuju organizaciju kina s kružnom projekcijom od 360 stupnjeva, organizaciju izložbi, performansa i sličnih sadržaja – zaključuje Vidović.

Naslovnica Split