Dalmacija Split

uz rođendan 'slobodne'

Hvala vam što ste uz nas već 76 godina! I nek' je zdravlja i sriće...

uz rođendan 'slobodne'

Kroz sedamdeset i šest godina matica dalmatinskog novinarstva, vaša i naša Slobodna Dalmacija, porodila je mnoga velika novinarska imena, kako jugoslavenske, tako i hrvatske žurnalistike: čak i danas kad su se autori razasuli po svim medijima šire regije, veliki broj najpoznatijih imena svoje početke vezuje uz splitske dnevne novine ili njihov politički tjednik Nedjeljnu Dalmaciju.

Već u samom "Slobodninu" rodilištu, među mosorskim ledinama, Novine su počevši sa 17. lipnja 1943. godine "obabila" velika imena kulturne i umjetničke scene svog vremena. Prvi glavni urednik bio je Šerif Šehović, poznati novinar i pubicist, poslije glavni urednik Vjesnika, jedan od urednika bio je i Leon Geršković, sveučilišni profesor i jedan od osnivača Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koautor svih jugoslavenskih ustava od 1945. do 1974. godine.

U prvom uredničkom kolegiju bila je i velika ilustratorica Cvijeta Job te slikar i kipar Joko Knežević, pisao je književnik Jure Kaštelan, prvi je fotoreporter bio Živko Gatin, koji je poslije ostvario veliku znanstvenu karijeru u agronomiji.

Na Visu su se Novine tiskale u kući književnika Ranka Marinkovića, a u to vrijeme "Slobodna" već donosi tekstove o sportu, ponajviše Hajduku, obnovljenom 7. svibnja 1944. godine, te o kulturi.

Nakon oslobođenja zemlje od fašista, uredničko kormilo preuzima čuveni arhitekt Neven Šegvić, a nekoliko godina poslije i nestor novinarstva Božidar Novak, u čije vrijeme prve tekstove objavljuje mladi Miljenko Smoje. Tijekom svih godina postojanja "Slobodna" odgaja hrvatsku novinarsku elitu koja joj uzvraća kreiranjem sadržaja, pa osamdesetih godina postaje, po izboru čitatelja, najugledniji dnevnik jugoslavenske žurnalistike.

To je bila i zasluga velikih uredničkih imena toga vremena poput nešto ranijega Sibe Kvesića, a onda generacijskih divova Joška Kulušića, Joška Frančeskija, Vojka Mirkovića...

Na svojim stranicama okuplja i brojne suradnike pa je popis imena koja su radila ili surađivala sa "Slobodnom" doista impozantan...

Pisali su i snimali za "Slobodnu" i "Nedjeljnu": Ivan Aralica, Ivo Baljkas, Frano Baras, Renato Baretić, Ante Baranić, Toma Bebić, Ante Bezić, Davorka Blažević, Inoslav Bešker, Milorad Bibić Mosor, Stipe Božić, Tonči Bonači, Mario Bošnjak, Davor Butković, Rene Bakalović, don Ivan Cvitanović, Ćiro Čičin Šain, Joško Čelan, Joško Čelar, Jerolim Čogelja, Andro Damjanić, Boris Dežulović, Ranko Dorotka, Zoran Erceg, Jakša Fiamengo, Ivica Flesch, Zlatko Gall, Mario Garber, Živko Gatin, Snježana Gazde, Mijo Grabovac, Zdravko Gracin, Jug Grizelj, Jurij Gustinčič, don Ivan Grubišić, Viktor Ivančić, Miljenko Jergović, Ante Jelaska, Joško Jelić, Mato Jerinić, Ivo Jakovljević, Josip Jakovljević, Josip Jović, Petar Jović, Frane Jurić, Ivo Jurišić, Srećko Jurdana, Srđan Kaić, Stanko Karaman, Fjodor Klarić, Kruno Kljaković, Josip Kortšek, Mladen Krnić, Anatolij Kudrjavcev, Mislav Kukoč, Denis Kuljiš, Srećko Lorger, Predrag Lucić, Jelena Lovrić, Igor Mandić, Nikica Marinković, fra Špiro Marasović, Ilija Maršić, Ivo Mikuličin, Davor Marić, Davor Martić, Joško Marušić, Vojko Mirković, Ivica Mlivončić, Sanja Modrić, Zvone Mornar, Božidar Novak, Slobodan Paparella, Jurica Pavičić, Momčilo Popadić, Petar Požar, Mario Profaca, Zvonko Pupačić, Željko Rapanić, Zdravko Reić, Davorin Rudolf, Abdulah Seferović, Đermano Ćićo Senjanović, Mirko Slade Šilović, Ines Sabalić, Miljenko Smoje, Jadranka Sviličić, Feđa Šehović, Jandre Širinić, Nataša Škaričić, Josip Šmidt, Davor Štambuk, Aleksandar Tijanić, Silvije Tomašević, Ante Tomić, Ante Verzotti, Ranko Vilić, Dražen Vrdoljak, Pero Zlatar, Bože V. Žigo, Željko Žutelija, Marijan Žuvić...

Milijun posto smo nekoga izostavili, neka nam oprosti, kao i aktualni "Slobodnini" pregaoci koje nismo spomenuli. Popis bi bio višestruko širi kad bismo navodili i sve znanstvenike, umjetnike, ilustratore, karikaturiste, grafičke urednike koji su kroz desetljeća pridonosili kreiranju sadržaja.

Od 1969. godine "Slobodna" dodjeljuje godišnje nagrade za umjetnost, od 1987. godine pridružuje se i nagrada za životno djelo. Nagrade za doprinos znanosti dodjeljuju se od 1975. godine, a za novinarstvo od 2002. godine.

Nagrada za životno djelo u umjetnosti nazvana je po "papi" hrvatskog suvremenog slikarstva Emanuelu Vidoviću, u znanosti po ocu hrvatske arheologije don Frani Buliću, a novinarska nosi ime po legendarnom "Slobodninu" glavnom uredniku Jošku Kulušiću.

Godišnje nagrade također nose ime po velikim Dalmatincima: umjetnička po književniku Juri Kaštelanu, znanstvena po povjesničaru umjetnosti Kruni Prijatelju, a novinarska po sinonimu za dalmatinsko novinarstvo Miljenku Smoji.

"Slobodnini" laureati koji su tijekom desetljeća dobivali priznanja naše novinske kuće također čine popis nezaobilaznih imena splitske, dalmatinske, hrvatske i europske umjetničke, znanstvene i novinarske scene. Neka od imena pomalo su zaboravljena, ali u ovom popisu stoje poput uklesanih zaslužnika svog doba.

Dodjeljivane su i nagrade za trajna postignuća u području kulture, umjetnosti i znanosti, a među ustanovama i institucijama koje su se okitile ovim priznanjem su Dubrovačke ljetne igre, Šibenski festival djeteta, časopis Mogućnosti, Splitsko ljeto, Filozofski fakultet u Zadru, samostan Male braće u Dubrovniku, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Institut za oceanografiju i ribarstvo...

Mađu prvim dobitnicima nagrade za umjetnost su dubrovački dirigent Antun Nanut, slikari Petar Jakelić i Vasko Lipovac. Slijedi arhitekt Ante Rožić, književnici Jure Franičević Pločar i Živko Jeličić, slikari Jakov Budeša, Mile Skračić, Milovan Stanić i Joko Knežević. Niz nastavljaju kompozitor i dirigent Silvije Bombardelli, dubrovački glumac Miše Martinović, književnik Luko Paljetak, zadarski kreator lutaka Branko Stojaković, potom slikar i grafičar Matko Trebotić...

Prvu nagradu za životno djelo dobio je književnik Ranko Marinković, a slijedili su slikar Frano Šimunović, književnik Jure Kaštelan, slikar Ljubo Ivančić, pisac Petar Šegedin, glumica Milka Podrug Kokotović, sineast i arhitekt Ivan Martinac, glumice Zdravka Krstulović i Dara Vukić, književnici Slobodan Novak i Vesna Parun, skladatelj i pjesnik Arsen Dedić, melograf i skladatelj Ljubo Stipišić Delmata, književnik Ivo Brešan.

Za životni rad nagrađeni su i povjesničar umjetnosti Tonko Maroević, slikar Matko Trebotić, glumica Zoja Odak, fotograf Ivo Pervan, povjesničarka umjetnosti Ankica Babin, teatrolog Vlatko Perković, kipar Gorki Žuvela.

U tom su razdoblju nagrade za doprinos umjetnosti dobili i kostimografkinja Marija Žarak, dirigent Vjekoslav Šutej, arhitekt Ante Uglešić, književnik Feđa Šehović, glumac Josip Genda, kipar Kuzma Kovačić, arhitekt Dinko Kovačić, dirigent Ivan Repušić, dramski pisac Mate Matišić, hip-hop grupa TBF, arhitekt Nikola Bašić, skladatelj Mirko Krstičević, spisateljica Olja Savičević, glumac Milivoj Beader, snimatelj Boris Poljak, skladateljica Olja Jelaska, arheolog Ante Milošević, povjesničar umjetnosti Josip Belamarić, dirigent Vladimir Lukas...

Među znanstvenicima spomenut ćemo povjesničara umjetnosti Cvita Fiskovića, prof. dr. Petra Slapničara, sociologa Srđana Vrcana, arheologa Duju Rendića Miočevića, povjesničara umjetnosti Željka Rapanića, povjesničara umjetnosti Vladimira Rismonda, arheologa Nenada Cambja, biologa Tomu Gamulina, povjesničara umjetnosti Krunu Prijatelja, matematičara Žarka Dadića, prof. dr. Nikolu Viskovića, prof. dr. Ivu Grabovca, prof. dr. Dragu Šimundžu, povjesničara Ivu Perića, svećenika i sociologa Ivana Grubišića, genetičara Miroslava Radmana, akademika Davorina Rudolfa.

Slijedili su povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet, prof. dr. Josip Milat, fizičar Ivica Puljak, kemičarka Vlasta Bonačić-Koutecky, makroekonomist Petar Filipić, sociolog Šime Pilić, teolog Luka Tomašević, prof. dr. Zoran Babić, prof. dr. Matko Marušić, prof. dr. Emilio Marin, geograf Damir Magaš...

U redu novinara nagrade za životno djelo dobili su Joško Frančeski, Vojko Mirković, Frane Jurić, Jandre Širinić, Bože V. Žigo, Ilija Maršić, Igor Mandić, Ivica Flesch, Zdravko Reić, Ivo Jurišić, Milorad Bibić Mosor, fotoreporter Feđa Klarić, Jakša Fiamengo, Davorka Blažević, fotoreporter Ante Verzotti, Jadran Marinković i Inoslav Bešker.

Godišnje nagrade za novinarstvo ponijeli su Saša Ljubičić, Boris Dežulović, Marijan Žuvić, Nataša Škaričić, Jurica Pavičić, Anđelko Erceg, Anatolij Kudrjavcev, Ines Sabalić, Damir Pilić, Divna Zenić, Ante Tomić, Zlatko Gall, Vinko Vuković, Eda Vujević, Frenki Laušić, Antun Masle i Frane Vulas.

Dakle, cijela plejada ljudi koji su živote i djelovanje uložili u svoja područja umjetnosti, znanosti i novinarstva, na čiju ustrajnost i doprinos zajednici može biti ponosna Dalmacija, i naravno, Slobodna Dalmacija.

Naslovnica Split