Dalmacija Split

Sto posto prirodno

'Za zdraviji i duži život preporučujem jedini besplatni lijek u Hrvatskoj, dostupan svima': poznati splitski liječnik tajnu dugovječnosti pronašao u svom gradu

Sto posto prirodno

Liječnici bi, barem kad dijele savjete o zdravlju, trebali vlastitim stilom života služiti kao primjer svojim pacijentima, ali i onima koji to još nisu. Mnogi se trude ponašati baš tako, a jedan od njih je prof. dr. Izet Hozo, splitski internist gastroenterolog, koji se svakodnevno rekreira na Marjanu i poziva sve Splićane da mu se pridruže i tako sačuvaju zdravlje.

Dr. Hozo je kao pedantni dijagnostičar proučio ovaj park po svim njegovim dužinama i širinama, ušao mu u dušu i došao do vrlo zanimljivih zaključaka, ali i jedinstvenog lijeka. S njim smo tako korak po korak oko Marjana pratili kako se zagrijava, kada pojačava trening, nadoknađuje tekućinu, isteže se, hladi mišiće... i polako otkrivali mnoge stvari o našim gradskim plućima o kojima obični šetači, trkači... vjerojatno pojma nemaju.

Za početak smo se složili da veliki broj Splićana ne zna točno kako sve mogu iskoristiti Marjan, ali i da broj posjetitelja ipak raste, što je dobar znak.

- Svaki veći grad diči se svojim parkovima ali rijetki imaju i svoju park-šumu. Takav je naš Split koji ima park-šumu Marjan, jedinstven prirodni rezervat sa svojom florom i faunom, uređenim stazama, šetnicama, kupalištima i svim ostalim sadržajima. Marjan je brdo smješteno na zapadnom dijelu splitskog poluotoka, a i sam čini manji poluotok. Površina Marjana je oko 3,4 kilometra četvorna, od čega je polovica pokrivena borovom šumom. Davne 1964. godine proglašen je park-šumom i zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske, podsjeća doktor na najosnovnije podatke, a onda se dosjetio da ga usporedi sa čuvenim Central Parkom u New Yorku, koji je približno iste površine.

Pretpostavljam da je Marjan u prednosti, ono 'ča je pusta Londra'...!?

- Uzet ćemo nekoliko podataka pa procijenite. Central Park je javni park u centru Manhattana u New Yorku, koji broji osam milijuna stanovnika (uži dio NYC). U Central Park dođe oko 25 milijuna posjetitelja godišnje, pa je to najposjećeniji gradski park u Americi. Ima nekoliko prirodnih jezera, širokih staza za šetnju, jahačku stazu, klizališta, zoološki vrt, rezervat za životinje, veliku površinu s drvećem... Ako sada analiziramo zemljopisne podatke, Split ima svoj Marjan, koji se ne može postidjeti u usporedbi s Central parkom, iako nema tako velebne sadržaje. Iako im je površina ista, Marjanu gravitira oko 180.000 ljudi, a Central parku osam milijuna iz užeg središta NYC-a.

Što nam nude marjanske šetnice?

- Marjanska šuma su pluća Splita, posjetitelji mogu uživati u šetnjama po putu, planinarskim stazama, uređenim i obilježenim vježbalištima, sređenim plažama u prekrasnom ambijentu borove šume, uz poj ptica i cvrčaka. Ljudi koji vole ptice mogu uživati, kao što to čine Englezi, u bird watchingu, ali i bird listeningu, budući da simfonijski orkestar ptica pjevica ima program od jutra do mraka. Zrak je obogaćen jodom iz mora i ozonom nakon kiša, što je također značajna prednost u odnosu na zrak na Manhattanu. Dakako, svatko tko želi može se okupati na jednoj od brojnih plaža, što je luksuz kakvog nema u Central parku.
A složit ćete se da kupanje u jezeru koje je zapravo adaptirano klizalište, nije isto kao okupati se na Benama, Institutu ili na Kašjunima. I tu je opet Marjan u prednosti. Naravno da je posjetitelja na Marjanu neusporedivo manje nego u Central Parku, ali veseli činjenica da je Marjan ušao u svjetske itinerare te je svake godine uočljivo da stiže sve veći broj rekreativaca iz inozemstva.

Sad se vratimo na našu temu o zdravlju. Neki liječnici odavno pozivaju Splićane da krenu na Marjan jer će tako sačuvati srce i moći odbaciti lijekove. Čini se da se nešto ipak mijenja, ljudi postaju svjesniji važnosti fizičke aktivnosti, svježeg zraka...?

- Jedino u čemu su suglasni današnji znanstvenici medicinske struke glede zdravlja je činjenica da su za zdravlje čovjeka, dakako osim genetskog potencijala, presudni: način života i vrsta prehrane, tjelovježba, i odbacivanje loših navika kao što su prejedanje, pušenje, alkohol i sl., na što izravno možemo utjecati sami i spriječiti razvoj bolesti. S druge strane, primjer zdravog življenja prema sadašnjima stavovima medicinske znanosti zgodno ilustrira istraživanje dugovječnosti otočne japanske populacije, čiji je životni prosjek oko sto i više godina. Nakon pomnog proučavanja navika te populacije istraživači su ustanovili da se ti ljudi hrane ribom, sami uzgajaju svoje povrće u vlastitom vrtu, kreću se i rade cijeli dan u vrtu, održavaju konstantno istu težinu, a tijekom dana učine između petnaest i šesnaest tisuća koraka!

Mnogo je liječnika koji ne mogu biti dobar primjer svojim pacijentima. Pretili doktor ne može davati savjete debelim pacijentima kako će smršavjeti, ili doktor, i sam strastveni pušač, 'zabranjivati' srčanim bolesnicima pušenje… Neki su toga svjesni i priznaju da imaju slabosti i da se ne trude oko svog zdravlja. Uostalom, neke klinike u inozemstvu neće zaposliti liječnika pušača!?

- U pravu ste. Što se tiče načina života, znanstveno je dokazano da sjedilački način života izravno utječe na skraćenje dužine života, a debljina je službeno u SAD-u proglašena bolešću. Također prejedanje ugljikohidratima, tjesteninom, masnom hranom, konzumacija crvenog mesa, bez uravnoteženog balansa hrane biljnog i životinjskog porijekla izravno šteti zdravlju. Obvezna klauzula na pregledu kod svakog liječnika je prestanak pušenja i konzumacije alkohola. Te su štetne navike proskribirane u svijetu, a oni koji ih prakticiraju su gotovo izolirani iz društva. Dakako, nulla regula sine exceptione, umjerena konzumacija vina, a to znači do dva decilitra dnevno, prema većini studija ne djeluje štetno, štoviše smatra se da prevenira bolest krvožilnog sustava. Svako prekoračenje doze vodi prema oštećenjima jetre, probavnog i ostalih sustava.

Vidimo da oko nas trči mnogo mladih ljudi, sportaši nabijaju kondiciju... Imate bogato iskustvo rekreativca, koliko je potrebno vježbati prosječnom zdravom čovjeku?

- Današnji je stav znanosti da je za ljudsko zdravlje, osim kvalitetne i uravnotežene prehrane, jedan od najvažnijih čimbenika tjelovježba, koja u najskromnijoj varijanti treba trajati tridesetak minuta šetnje dnevno. Dakako, postoje tablice u kojima se lako može izračunati optimalna vrsta tjelovježbe prema BMI (body mass indeks), tako da svatko može sam sebi odrediti tip, vrstu i količinu tjelovježbe. Današnji gadgeti imaju ugrađen softer koji izračunava optimalnu vrstu tjelovježbe, prema BMI-ju, broj koraka prema tipu tjelovježbe, bilo da se radi o šetnji, trčanju, bicikliranju, obilasku uređenih atletskih sata sa stajankama i označenim vrstama vježbanja i sl. Rađene su brojne studije korisnosti tjelovježbe, počevši od hodanja, nordijskog hodanja, trčanja, bicikliranja, plivanja i drugih oblika tjelovježbe.

I što su zaključili?

- Jedna studija o utjecaju dužine i brzine hodanja pokazala je da istraživana grupa koja je na vježbanje trošila najmanje energije - dnevno hodanje od dvadeset do četrdeset minuta, brzinom od oko pet kilometara na sat, tj. oko dva kilometra hodanja dnevno, smanjila rizik od smrti za 10 posto. Hodanje na nešto dulje staze, tri do četiri kilometra dnevno, smanjuje rizik od smrti za oko 30 posto. Međutim, ako se ide logikom "hodati što više da se živi što duže", hodanje na još dulje staze ili hodanje dulje od sat vremena istom brzinom ne donosi nikakve dodatne prednosti, moglo bi se reći da je kontraproduktivno.

Baš sam vam htjela reći da malo usporimo tempo, ne mogu vas pratiti!

- Nesumnjivo je da tjelovježba može umanjiti rizik od smrti. Prema nekim istraživanjima, za mlađe, džogiranje je optimalno kada je brzina otprilike osam do deset kilometara na sat, ili 25 minuta dnevno, tri puta na tjedan. Međutim, ovo istraživanje nije pokazalo da brže i intenzivnije trčanje može više smanjiti rizik od smrti od sporijeg trčanja ili džogiranja. Drugo istraživanje ukazuje da su sudionici koji su vježbali 30 minuta dnevno sagorjeli više kalorija nego što se očekivalo, uzevši u obzir program tjelesne aktivnosti koji im je dodijeljen.

Zanimljivo, vježbanje u trajanju od 60 minuta, u odnosu na vježbanje u trajanju od pola sata, ne osigurava nikakve dodatne gubitke, ni u težini niti u masnoći, što znači da 30 minuta koncentriranog vježbanja daje približno iste rezultate. Žustra šetnja jednako je korisna za smanjenje rizika od bolesti srca kao i trčanje, savjetuju američki istraživači.

Prema nekim istraživanjima, optimalna vrsta i količina tjelovježbe za prosječnog muškarca, uz nešto brži i odsječni hod, u trajanju oko jednog sata i otprilike šest do deset tisuća koraka ovisna je o BMI i godinama starosti. Dakako, za mlađe se podrazumijeva mogućnost trčanja, bicikliranja i penjanja po atletskim stazama, poželjno uz dogovor sa kineziologom i trenerom.

U posljednje se vrijeme ističu velike prednosti nordijskog hodanja, koje se baš kod nas nije previše zaživjelo, ali je navodno jako korisno jer su zaposleni svi mišići. Što mislite o tome?

- Stručnjak za nordijsko hodanje, Matjaž Ovsenek, u Savezu udruženja nordijskog hodanja Slovenije, smatra da nije svako hodanje rekreacija. Od hodanja za rekreaciju jako se razlikuju šetnja, hodanje po gradu ili kupnja. Za rekreacijsko hodanje moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: hodanje mora biti dovoljno brzo, kao da nam se žuri, jer se samo tako kucanje srca ubrzava i poveća broj udisaja, hodanje mora trajati dovoljno dugo, barem trideset minuta kretanja na dan, jer se tako znojimo, budući da su mišići opterećeniji. Hodanje je zato primjereno za osobe svih dobi i tjelesnih sposobnosti.

Međutim, potreban je oprez kod kroničnih bolesti i ozljeda lokomotornog aparata, a osobe starije od 50 godina koje nisu bile aktivne u nekom sportu moraju se obavezno posavjetovati s liječnikom o vrsti rekreacije koju namjeravaju izvoditi. Dakako, ako tijekom hodanja osjete bolove u prsima ili slabost, svakako se treba posavjetovati s liječnikom koji će obaviti eventualnu kardiološku obradu. Činjenica je da je hodanje zapravo odmor. Mislim da raste svjesnost ljudi koji cijeli dan rade sjedeći za stolom, da je 30 minuta šetnje bolji izbor nego sjedenje pred TV-om na kauču uz grickalice i omiljenu cigaretu.

Marjanske šetnice imaju svoje sezonske specifičnosti. Možete li ih malo približiti onima koji to ne znaju?

- Cijeli Marjan je prošaran putovima, puteljcima, stazicama, planinarskim stazama, atletskim stazama sa stajankama i uputama za korištenje. Najduža šetnica je od Sjevernih do Južnih vrata i obrnuto, a postoje neka pravila korištenja šetnica u ovisnosti od godišnjeg doba i smjera vjetra. Zato se tijekom ljetnih mjeseci ili za jakog juga koristi šetnja sjevernim dijelom Marjana, koja počinje na Sjevernim vratima, može se hodati cestom ili za tu svrhu postavljenom trim stazom. Prednost je u tome što je u vrućim danima proljeća i ljeta staza zaštićena visokim drvoredom okolnih borova, tako da je dobrim dijelom u hladu koji štiti šetače i trkače.

Tijekom šetnje se prolazi kraj prve, druge i treće vode, da bi se nakon otprilike dva kilometra stiglo do Bena. Šetnja se nastavlja cestom prema rtu Marjana, u duljini od oko jednog kilometra do zgrade Instituta, ili dalje sve do Južnih vrata. Tijekom šetnje ili trčanja, bicikliranja, u pravilnim razmacima su postavljene javne špine sa svježom hladnom vodom koja se ručno pumpa i odmah koristi, tako da je opasnost od dehidracije minimalna.

Tijekom zime i jake bure koristi se šetnja južnim obroncima Marjana, od Južnih vrata prema nadzornoj vatrogasnoj postaji, što je priličan uspon, za što je potrebna kondicija i trening za starije da bi se popeli do postaje. Druga je opcija da šetnja počne na Prvoj vidilici, prema Drugoj vidilici betoniranom uzbrdicom ili stepenicama, a nastavlja se prema Sedlu, pa prema južnim obroncima Marangunićevim šetalištem, sve do Instituta.

Recite ovako, među nama, koliko tijekom svoje rekreacije susrećete kolega liječnika? Zanima me koliko je upornih rekreativaca? Poznajem čovjeka koji s presađenim srcem pješači svaki dan Marjanom i po kiši, suncu, ne znam kad padne snijeg, ali mislim da i tada?

- Tijekom šetnji Marjanom, osim rijeke mladih i starih šetača(ica), trkača, školaraca na vježbama iz tjelesnog, biciklista, svakodnevno se susrećem s kolegama, prijateljima i poznanicima koji su "na istom zadatku". Uvaženi umirovljeni pedijatar dr. Valić u svojoj 73. godini svakodnevno, odsječnim korakom, hoda od kuće do Instituta, oko jedan i pol sat, što je približno jedanaest tisuća koraka. Bivši kapetan "Biosa" gosp. Milić svako jutro odradi jutarnju šihtu od pet kilometara, a onda predvečer još jednu istu. Kaže mi da ga to smiruje i odmara u svakom pogledu, održava vitalnim.

Svakodnevno susrećem nekolicinu šetača koji su preživjeli moždani udar sa znacima kljenuti, ali se ne predaju i svakodnevno odrađuju s preostalim sposobnostima poduže rute. Nedavno sam susreo kod Lubinskog porta dr. Kalilića, organizatora akcija na Marjanu i bivšeg rektora prof. Slapničara, koji su žustro s nordijskim štapovima odmarširali svoju turu. Dakle, ima dosta liječnika koji se drže Marjana.

Ima na Marjanu i bizarnih prizora. Recimo, vidim čovjeka trči i drži cigaretu u zubima - užas!?

- Ponekad i ja viđam bizarne prizore. Čovjek srednje dobi od četrdeset, pedeset godina, svojih oko 150 kilograma, na vrućini zapuhan i oznojen pokušava žustrim hodom vratiti kilažu i kondiciju, a nije svjestan da to forsiranje može biti fatalno za njega. Ili one koji oznojeni nakon trčanja naprave čik pauzu, skrivećki. Posebna je prednost šetača i trkača da se nakon tjelovježbe mogu rashladiti u moru, dakako ne znojni i vreli, nego nakon pauze i odmora u hladu.

Dakle, za sve, pa i za rekreaciju, dobro je posavjetovati se s liječnikom glede svog zdravstvenog stanja kako bi se iznašao optimalan režim tjelovježbi prilagođen aktualnom psihofizičkom stanju. Iako sam se svojim očima uvjerio da je broj posjetilaca Marjana svake godine sve veći, veseli me da će, očito, taj broj biti ubuduće još i veći.

Da zaključimo ovu šetnju, traje više od punog sata. Možete li dati neki generalni savjet?

Mogu. Nudim recept u kojem preporučujem jedini besplatni lijek u Republici Hrvatskoj, dostupan svima, i bez odobrenja. Ime lijeka je MarjanR, zaštićeno ime, s medicinskim indikacijama i kontraindikacijama. Prije upotrebe pročitajte uputu i pridružite se marjanskim šetačima, zaključuje uz osmijeh dr. Hozo.


Upute za upotrebu

Sažetak opisa svojstava lijeka:

1. Naziv gotovog lijeka MarjanR
2. Kvalitativni i kvantitativni sastav 100 posto prirodni sastojci bez aditiva i konzervansa
3. Farmaceutski oblik - zrak, voda (prirodna, morska), zemlja
4. Klinički podaci
4.1 Terapijske indikacije: preporučuje se zdravima i bolesnima, djeci, mladima, starijim osobama, kao i svim osobama s početnim znacima oštećenja kardiovaskularnog sustava, lokomotornog sustava, probavnog sustava, centralnog živčanog sustava. Svakako prije korištenja ovog lijeka konzultirati se sa svojim liječnikom da se odredi vrsta i dužina trajanja tjelovježbe.
4.2 Doziranje i način primjene 1 ili 2x dnevno u trajanju do jednog sata
4.3 Kontraindikacije do sada nisu poznate
4.4 Posebna upozorenja i mjere opreza - pri uporabi paziti na susret sa veprom Šimom, moguća dehidracija kod nespremnih za korištenje Marjana,
4.5 Interakcije s drugim lijekovima do sada nisu poznate
4.6 Trudnoća i dojenje - dozvoljena upotreba trudnicama i dojiljama
4.7 Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima tijekom tjelovježbe - zabranjena vožnja
4.8 Nuspojave moguće kod nepripremljenih za tjelovježbu
4.9 Predoziranje rijetko, kod nepripremljenih za tjelovježbu
5. Farmakološka svojstva
5.1. Pretklinički podaci o neškodljivosti: dokazano neškodljiv, dokazano koristan
6. Rok valjanosti - trajno valjan
6.1 Posebne mjere pri čuvanju lijeka - čuvati okoliš u svakom smislu
6. 2. Posebne mjere za zbrinjavanje otpada nastalog tijekom korištenja - obvezno baciti u, za tu svrhu postavljene košarice
7. Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Grad Split, ustanova Park-šuma Marjan

 

Naslovnica Split