Dalmacija Split

Tražili malo, dobili ništa

Marjanom će se upravljati iz Zagreba?! Novi skandalozni zakon Splitu oduzima vlasništvo nad simbolom grada

Tražili malo, dobili ništa

Splitskim će se Marjanom, kako stvari stoje, definitivno gospodariti – iz Zagreba.

Takvu smo mogućnost najavili prije dva mjeseca, a završetak javne rasprave o Nacrtu novog Zakona o šumama dokazao je da smo bili u pravu. Naime, Ministarstvo poljoprivrede odbilo je u e-savjetovanju o Nacrtu spomenutog Zakona prijedlog Grada Splita da Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan može kao šumoposjednik upravljati područjem marjanske park-šume.

Šumoposjednik je, inače, pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik ili posjednik gospodari šumom ili šumskim zemljištem.

To bi značilo da se nastavlja proces potpadanja Marjana pod okrilje Hrvatskih šuma, s obzirom na to da je DORH posljednjih mjeseci u postupku upisa gradskih šumskih parcela na državu. Naime, po Zakonu o šumama postoje samo državne i privatne šume. U tom procesu gospodarenje Marjanom prelazi iz ingerencije Grada, koji to radi preko gradske Javne ustanove, u ingerenciju države, odnosno Hrvatskih šuma.
 

Ante Čizmić/Arhiv/HANZA MEDIA

 


Ukratko, Marjanom bi se, umjesto iz Splita, gospodarilo iz Zagreba. Doduše, Javna ustanova bi i dalje upravljala Marjanom u smislu Zakona o zaštiti prirode, ali sa znatno smanjenim ovlastima nego što ih ima danas, s obzirom na to da bi Gradu Splitu ključne ovlasti oduzela država.

Tražili malo, dobili ništa

U splitskoj gradskoj upravi nastojali su to spriječiti, ali bez uspjeha. Novim se zakonom stoga omogućuje nastavljanje prebacivanja upravljanja šumom na Marjanu iz gradske u državnu nadležnost, umjesto da se ispravi stanje koja je nastalo 1990. godine donošenjem izmjena i dopuna Zakona o šumama, prema kojem su šume i šumska zemljišta, ako nisu u privatnom, isključivo u državnom vlasništvu.


Na osnovi toga DORH postupa u ime države kad traži upisivanje šuma u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na Republiku Hrvatsku. Oko ove teme posebno se angažirao Goran Kotur, gradski vijećnik SDP-a, koji je upoznat sa situacijom na Marjanu s obzirom na to da je bio predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan. Split može sačuvati "pluća grada" jedino, kaže on, ako se uz državne i privatne šume uvede i termin "lokalne".

 

 

 

Vladimir Dugandžić/HANZA MEDIA

 


– Grad Split je tražio malo, pa nije dobio ništa. Sad smo vidjeli da ni ovakav umjereni zahtjev Grada Splita, dakle, da Javna ustanova upravlja Marjanom uz Hrvatske šume kao šumoposjednik, nije prihvatljiv Ministarstvu poljoprivrede. Splitu se oduzima vlasništvo nad šumom na Marjanu, a time i gospodarenje, koje uključuje zaštitu od požara. U Zagreb bi se, dakle, prebacilo upravljanje jednim od simbola našega grada i još bi se potencijalno ozbiljno ugrozila zaštita Marjana od požara.

Hrvatske šume bi, naime, iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma u zaštitu Marjana od požara ulagale višestruko manje novca nego što sad ulaže Grad. Sukladno površini šume na Marjanu, može se izračunati da bi Hrvatske šume za Marjan trošile manje od 20.000 kuna godišnje. Taj se podatak dobije jednostavnom računicom – za dva milijuna hektara šuma u Hrvatskoj imaju na raspolaganju manje od 200 milijuna kuna, a na Marjan službeno otpada jedna tisućinka te površine.

U praksi bi to značilo da, kad na Marjanu izbije manji požar, vjerojatno ne bi bilo nikoga tko bi to promptno uočio. U takvim situacijama brzina reakcije je ključna... Cijeli se ovaj problem može riješiti uvođenjem još jedne kategorije vlasništva nad šumama u Hrvatskoj. To trebaju biti, osim državnih i privatnih, i lokalne šume. Takva je praksa u većini članica EU-a – govori Kotur za Spektar i dodaje kako se i na ovom problemu vidi da država ne doživljava Split ozbiljno.

Europska iskustva

– Tko god bio na vlasti, Split je daleko od toga da bude glavni. Sada je prilika da na djelu pokažemo kako inzistiramo na tome da se podcjenjivanje i zanemarivanje Splita konačno prekine – mišljenja je naš sugovornik.

Prisjetimo se, Grad Split preko Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan izravno i neizravno za protupožarnu zaštitu Marjana troši više od tri milijuna kuna. To je otprilike pola godišnjeg iznosa koji za Marjan izdvaja Grad Split. U državnim šumama u Hrvatskoj, na površini oko tisuću puta većoj od Marjana, Hrvatske šume tijekom protupožarne sezone od 1. lipnja do 15. rujna imaju ukupno 87 stalnih motrionica, 10 čvrstih objekata i 49 privremenih motrilačkih mjesta, a na Marjanu ih je četiri tijekom cijele godine, s pojačanim ljetnim dežurstvima i zaštitom.

 

 

 

 

 

Nikola Vilić/HANZA MEDIA

 


Zanimalo nas je i što o svemu misli Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom.

– Činjenica je da su odbačene primjedbe JU PŠ Marjan i Grada Splita u fazi e-savjetovanja izrade novog Zakona o šumama. Ustanova je stava da u ovom trenutku treba pronaći zakonsko tumačenje Zakona o zaštiti prirode i Zakona o šumama kako bi Marjan ostao u vlasništvu Grada Splita i, slijedom toga, da i gospodarenje bude, pored upravljanja, pod ingerencijom JU PŠ Marjan. Smatramo da u ovom trenutku treba poduzeti sve zakonski raspoložive mjere i radnje kako bi simbol našega grada ostao splitski – kazao nam je Koharević.

Druge kategorije šuma, osim državnih i privatnih, postoje, inače, u 22 članice EU-a. U 18 članica šume mogu biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Takva je situacija u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.

– Ako su takva rješenja prihvatljiva u većini članica EU-a, nema razloga da se ne usvoje i u Hrvatskoj. I da Marjan ostane splitski – drži Kotur.

 

 

 

 

Istra na nogama
Upisivanje parcela koje se trenutačno vode kao društveno vlasništvo ili su se na njih upisale jedinice lokalne samouprave nije samo splitski "problem".

U Rovinju je, primjerice, država tražila cijelu park-šumu, u Zadarskoj županiji Grad Biograd je ostao bez kampa "Sv. Dominik".

Istarska županija preporučila je još 2012. godine svojim gradovima i općinama da se sudski suprotstave takvoj praksi kako bi zaštitili svoje vlasništvo, pogotovo građevinsko zemljište.

– Državno odvjetništvo koristi manjkavu zakonsku legislativu i u dijelu koji se odnosi na javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvorene odvodne kanale, trgove, parkove, dječja igrališta i otvorene tržnice za koje postoji obveza održavanja od strane jedinica lokalne samouprave prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, te ih na temelju Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu nastoji uknjižiti u svoje vlasništvo – stoji u preporuci koju je Istarska županija uputila svojim gradovima i općinama potičući ih da zaštite svoje vlasništvo.

 

Naslovnica Split