Dalmacija Split

neprilagođeni

Nije lako biti genijalac u našim školama: obrazovni sustav ne vodi brigu o malim lumenima, pa su zbog toga roditelji osnovali udrugu

neprilagođeni

Gotovo nevjerojatno zvuči činjenica da bitku s aktualnim školskim sustavom ne vode samo roditelji mališana s teškoćama u razvoju, o čijim problemima uistinu često izvještavamo, nego i oni čija su djeca, vjerovali ili ne – darovita!

Darovito je, naime, čak dva posto djece, odnosno u školi s tisuću učenika njih dvadeset karakterizirat će sklop osobina koji omogućuje postizanje izrazito natprosječnog rezultata u nekoj domeni. Bilo bi očekivano da ih odgojno-obrazovne institucije, željne malih genijalaca, dočekuju raširenih ruku. Nažalost, i u ovom slučaju sve uglavnom ovisi o snalažljivosti roditelja i dobroj volji pojedinaca.

Zato u gradu pod Marjanom stvar u svoje ruke odlučili uzeti Helena Mioč Vrdoljak, Jadranka Jurić i Hrvoje Buretić, te su prije nekoliko dana osnovali udrugu "Darovita djeca".

Deklarativna podrška

– Nismo se mogli pomiriti sa situacijom u kojoj smo se našli te smo odlučili reagirati onako i onoliko koliko možemo. Osnovali smo udrugu, mjesecima smo obavljali telefonske pozive, pisali molbe i konačno smo uspjeli. Srećom, naišli smo na divne ljude, profesore, psihologe, profesionalce iz raznih životnih područja koji su nam odlučili pomoći te su nam stavili na raspolaganje svoja znanja i vještine. Darovita djeca mogu i žele više! – kaže Helena Mioč Vrdoljak, predsjednica novonastale udruge i majka darovitog prvašića.

Podrška stručnih i državnih službi, kaže, isključivo je deklarativna, bez ikakve stvarne pomoći pojedincima koji se često, prepušteni samima sebi, snalaze intuitivno.

– Istraživanja pokazuju kako su darovita djeca poput djece s posebnim potrebama. Za one koji ih ne znaju prepoznati oni su "neprilagođeni", "prezahtjevni" i "buntovni". Zapravo, uobičajeni školski program njima je dosadan te iz dosade počinju pametovati ili postaju razredni klaunovi. Većina njihovih problema pojavljuje se između vrtića i četvrtog razreda, jer čak četvrtinu ili polovinu svojeg vremena provedu čekajući ostale da dostignu njihovu razinu kompetencije. Već u trećem razredu postižu manje od svojih mogućnosti, jer do te dobi već su propustili šansu da nauče kako se uči, ali i da razviju radne navike. Djeca koja nisu prepoznata kao darovita često imaju više teškoća u školi i kasnije u životu. No, problemi se mogu izbjeći ranim prepoznavanjem, razumijevanjem okoline te obogaćivanjem nastave, a sustav je tu, nažalost, zakazao – tvrde roditelji, koji se nadaju kako će bolju budućnost njihovim mališanima osigurati upravo udruga.

Izazov učiteljima

– Glavni nam je cilj okupljanje i umrežavanje roditelja darovite djece, kako bi znali da nisu sami. No, promicat ćemo prava darovitih na primjerene oblike obrazovanja, popularizirati i osvješćivati darovitost kao društveno bogatstvo, što ono ustvari i jest. Cilj nam je, iako to nije nimalo lako, prilagođavanje obrazovnog sustava specifičnim potrebama darovitih tijekom cijelog obrazovnog ciklusa, te podrška obrazovnom kadru u kontinuiranoj edukaciji vezanoj uz rad s darovitima – smatra predsjednica "Darovite djece", jedine udruge koja se na području cijele Dalmacije bavi ovim problemom.

– Jednostavno se nismo imali kome obratiti. Centri izvrsnosti funkcioniraju samo za djecu od petog razreda i starije, primjerice jedan takav izvrsno funkcionira u MIOC-u. Samo 20 posto darovite djece ostvari svoj potencijal, želimo da se taj postotak poveća i da naša djeca budu dio toga. Radionice ćemo imati u prostorijama Gradskog kotara Lovret te u Gradskoj knjižnici na Spinutu. Za sada imamo pet prepoznatih mališana, a sve zainteresirane, pogotovo roditelje, učitelje i odgojitelje, pozivamo da nam se slobodno pridruže. Odgovaramo na upite zainteresiranih roditelja iz cijele Dalmacije, a većina naših radionica otvorena je za svu djecu. Zajedno smo jači – zaključuju roditelji.

Naslovnica Split