Dalmacija Split

burna sjednica

Gradski vijećnici donijeli jednoglasnu odluku o Karepovcu

burna sjednica

16.45- Gradski vijećnici su jednoglasno, sa 22 glasa za usvojili zaključke  da se sanacija Karepovca treba realizirati sukladno Potvrdi glavnog projekta od 24. travnja 2015., kao i da se sklopi njegov dodatak a između Fonda i Grada kojim će se utvrditi iznos sredstava Fonda u sufinanciranju troškova prve faze sanacije.

Nadalje, što se tiče izgradnje potrebnih postrojenja za interventnu mjeru smanjenja količine komunalnog otpada, osim za područje Karepovca, predlaže se s Fondom zaključiti dodatak osnovnog ugovora kojim bi se definirale radnje, obveze i rokovi za provedbu daljnjih faza sanacije što uključuje i terminsko usklađivanje projekta sanacije Karepovca s izgradnjom centra u Lećevici, a nakon toga, ovisno o cjelokupnom razvoju situacije i stanju projekta izgradnje Lećevice, novim dodatkom ugovoru definirati konačne radnje, obveze , rokove i način financiranja preostalih faza sanacije i zatvaranja Karepovca.

Gradonačelnik Ivo Baldasar i stručne službe su se obvezale da će pokrenuti postupak ishođenja zabrane odlaganja otpada iz drugih gradova i općina na Karepovcu, opdnosno raskidanje postojećih ugovora uz mogućnost sklapanja novih s onim gradovima i općinama koji do početka sanacije Karepovca, a najkasnije do 30. lipnja 2017. godihe budu dovozili sortirani otpad.


15:10 - Nakon kraće pauze nastavljena je rasprava o sanaciji Karepovca. Za riječ se javila nezavisna Daša Dragnić koja je istaknula kako želi čuti odgovor na pitanje je li potencijalni problem ako Grad donese odluku o projektu u ovoj
formi prve faze biti financiran u dogovorenom omjeru.

- Hoće li u Lećevici biti postrojenje samo za obradu miješanog komunalnog otpada, a ostalo će morati Grad selektirati? Ministarstvo pitam je li poziva na odgovornost stručne osobe i Hrvatske vode koje su radile trasiranje zbog zaštite pitke vode? Odgledali smo prezentaciju i nismo shvatili u čemu je problem - kazala je.

Čilić joj je odgovorila kako Grad i Fond imaju važeći ugovor o sufinanciranju sanacije Karepovca u omjeru Fond 40 a Grad 60 posto. Fond neće kočiti sanaciju, već aktivno radimo na pripremi dokumentacije za javnu nabavu. Je li bilo dovoljno jasno?

Centar u Lećevici u idejnom rješenju ima sortirnicu za miješani komunalni otpad koji čini 50 posto kapaciteta Grada
Splita. Iz njega će se još dodatno izdvojiti neke komponente. Ostalo će biti inertni otpad koji se odlaže. Za tih 50 posto treba Grad imati sortirnicu na svom području - odgovorila je.

Pomoćnik ministra Šćulac kaže da je ponavljanje trasiranja za vrijeme visokih voda potrebno da se razriješe sve nesuglasice.

Srđan Gjurković (HNS) istiiče kako u sanaciju Karepovca treba ići odmah i hitno.

- Lećevica mora ići paralelno. Sada treba raditi ponovo trasiranje, već su pusta istraživanja napravljena koja su ukazala što i kako. Ministarstvo ne treba inzistirati na zaštiti Jadra, jer je to već napravljeno. Pustite Lećevicu da ide svojim tijekom, a na Karepovcu ne smije biti ništa! - kazao je.

Dragnić mu je replicirala da ne ponavlja krivu informaciju, da se radi o dupliranju postrojenja na Karepovcu i Lećevici.
I Čepo je replicirao po pitanju trasiranja.

-Trasiranja koja su provedena dovoljna su za pozitivan odgovor Ministarstva. Ovo je očito bojkotiranje projekta. Još mi niste odgovorili što su visoke vode u kršu i kada će se obaviti to testiranje? - pitao je pomoćnika ministra.

- Radi se o razdoblju u kojem je velik broj kiša i onda će se trasiranje raditi nakon toga razdoblja - odgovorio mu je Šćulac.

Ante Zoričić pitao je Šćulca što ako trasiranje pokaže da je rezultat negativan? Što je onda alternativa?

- O tome je u ovom trenutku teško odgovoriti. O tome ćemo raspravljati ako se to dogodi, ne možemo prejudicirati rezultate - odgovorio mu je.

- Sve ste mi rekli - odgovorio mu je Zoričić.

Vrdoljak je na kraju poručila Šćulcu da se u Split neće utjerati ni sortirnica ni kompostana.

- Radi korektnosti želim čestitati gradonačelniku Baldasaru zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na Karepovcu. Jasno je da se Lećevica blokira. Moramo donijeti zaključke da se u projekt ne zadire intervencijama, bez
sortirnice i kompostane. Njemačka tehnologija MBO koju sam vidjela podrazumijeva 6 ljudi, a naša 200 ljudi. To nije sortiranje nego prebiranje ručno. Radi se o mehaničkoj tehnologiji, a kompostana bi bila zasebna stavka. Ako za 2-3 godine proradi Lećevica, onda nam sortirnica neće trebati - podvukla je Vrdoljak.

Konačno je završila rasprava i čeka se glasovanje, uz amandmane vijećnika.

Boris Ćurković, predsjednik Gradskog vijeća odredio je 10-minutnu pauzu za utvrđivanje konačnog prijedloga zaključka prije glasovanja.

13:57 - U raspravi koja još uvijek traje poteglo se pitanje testiranja podzemnih voda, koje je još jednom naloženo od strane Ministarstva da se provede u kontekstu izgradnje Lećevice. To pitanje postavio je Šćulcu Petar Škorić (HDZ).

- Moramo biti sigurni da se ništa neće dogoditi okolišu - odgovorio mu je pomoćnik ministra. Čepo je istaknuo kako je pitanje podzemnih voda inženjersko, a ne političko pitanje. -Siguran sam da niti jedno to testiranje nije besplatno. Je li se radilo testiranje na Karepovcu? Bahatost Vlade o ponovnom testiranju je nevjerojatno. Što znače visoke vode u kršu? I još jedno pitanje - je li moguće 100 postotno financiranje iz sredstava EU? - pitao je.

- Interventna mjera odnosi se na prvu fazu sanacije Karepovca. Kada Split dokaže cjelovit sustav godpodarenja otpadom, moglo bi se retroaktivno povući sredstva, uz izgradnju sortirnice. To smo napravili u slučaju sanacije odlagališta kod Karlovca, gdje smo retroaktivno povukli 10 milijuna kuna. Nema mogućnosti 100-postotnog financiranja - odgovorila mu je Čilić.

- Ja se ne slažem s gospođom Čilić. Fond ima obvezu povlačenje sredstava, a ne mi. Imamo uredno potpisane ugovore - ubacio se gradonačelnik. ​Tomislav Šuta dodatno je pojasnio apsurdnost postupka davanja mišljenja na elaborat o zonama sanitarne zaštite za Lećevicu koji je izrađivan od 2010. do 2014 godine. - Hrvatske vode su dale obvezujuće mišljenje i Županijska skupština je donijela odluku da je Lećevica u četvrtoj zoni sanitarne zaštite. Radi se o služebenom dokumentu. Ako ministar sumnja, može izvršiti nadzor, no to nije prepreka da se ovaj upravni postupak nastavi. Čekanje na trasiranje nije utemeljeno. Nije definirano što su to visoke vode - kazao je.​

13:18 - Marijana Puljak u raspravi je postavila pitanje što se dogodilo da Fond ne sufinancira unaprijeđenje sustava gospodarenja otpadom?

- Što je s Lećevicom? - pitala je predstavnike ministarstva. Po pitanju postrojenja zanima je trebaju li posebni prostorni planovi, a Baldasaru je postavila pitanje što će biti s građanima oko Karepovca kada krene sanacija, odnosno iskapanje smeća. Predlaže izradu akcijskog plana za realizaciju odvojenog prikupljanja otpada uz angažiranje konzultanata. Replicirala joj je Ljubica Vrdoljak kazavši kako će se otkopati 20 000 kubika otpada na deponiju na koji se odlagao samo komunalni otpad, a ne sve.

12:46 - U ime kluba vijećnika SDP-a za raspravu se javio Milan Blaževski kazavši kako mu je jasno da se priča vraća na početak, te da je trebala biti započeta još prije 10 godina.

- Trebao je Grad i Županija imati zajedničku tematsku sjednicu, jer je ovo nadstranačko pitanje. Ovdje je problem između dva koalicijska partnera. Ali gledajmo to s druge strane, jer smeće proizvodimo svi. Mi nakon deset godina imamo dva koncepta. Prema planskoj dokumentaciji, prema našem i županijskom, ali i nacionalnom prostornom planu trebala bi biti Lećevica koja ne smije biti upitna i saniran Karepovac. Mijenjanje koncepata košta. Podržavamo prijedloge zaključaka, ali podržavamo prijedlog građanske inicijative da se raskinu ugovori s jedinicama lokalne samouprave o odlaganju na Karepovcu - rekao je.

Srđan Gjurković naveo je kako sada napokon imamo mogućnost da se riješi problem. -Onda dođe ministar i kaže - neću.

Zašto nećete? On ne može postavljatii ovakve uvjete jer nisu legitimni - smatra HNS-ovac. Luka Podrug (HČSP) naglasio je kako je Gradsko vijeće u situaciji da se zaboravi stranačka stega i otkaže poslušnost Ministarstvu, da se prihvate zaključci koje je predložio gradonačelnik te da se prihvati prijedlog inicijative o zabrani odlaganje drugim gradovima i općinama na Karepovcu. -Mi sutra možemo aktivirati odluku Gradskog vijeća o zabrani odlaganja, ako je odlučimo opozvati. Nije samo izmještanje smeća trajna sanacija - ubacila se Vrdoljak. Baldasar je ponovio da je taj ugovor trebao isteći 2010. godine, no 2012. je potpisan novi ugovor o odlaganju do otvaranja centra u Lećevici. Kad smo pokušali zaustaviti dovoz smeća, ishodovali su privremenu mjeru za obustavu te odluke i uvučeni smo u spor koji ćemo sigurno izgubiti. Ključ je da se Split ne blokira od strane Ministarstva, ali je sporan uvjet o izgradnji postrojenja. Vrijeme potrebno za to koincidira s vremenom otvaranje Lećevice plus minus 5 mjeseci. Naše je pitanje čemu to, tko će nam nadoknaditi novac? Onda je Karepovac nova Lećevica. Sanacija Karepovca je prioritet, a sve ostalo je budućnost. Bez rješenja Karepovca nema rješenja Lećevice - kazao je poteštat.

Ubacio se Čepo kazavši kako se ne slaže da nas zabrana odlaganja drugih gradova i općina vodi u spor koji gubimo. - Mi smo država u kojoj vrijedi jedan zakon. Nema tog suda koji nam kaže da moramo dopustitim to odlaganje. Može im "Čistoća" odrediti takvu cijenu deponiranja, da nitko neće moči odlagati - istaknuo je Čepo. Špiro Cokarić, pročelnik za komunalu pojasnio je da su nakon jednostranog raskida ugovora od strane Grada Splita, Makarska, Brela i Tučepi tužili Grad zbog zabrane deponiranja na Karepovcu. Dva su postupka, nastavlja, riješeni u njihovu korist. Petar Škorić u ime kluba vijećnika HDZ-a također je zamjerio izostanak ministra Slavena Dobrovića, kada je Split zajedno sa Zagrebom prioritet po pitanju sanacija odlagališta. -Takav odnos bilo koga iz središnje vlasti prema Splitu je neprihvatljiv. Raspravljati o prošlim projektima nakon što smo ušli u jednosmjernu ulicu je bespredmetno. Nemamo više vremena. Nakon lutanja vratili smo se opet na 2005. godinu, jer je to jedini realan projekt u realnom vremenu. Po pitanju Lećevice, pohvalna su nastojanja da se realizira i ono se ne može promatrati bez Karepovca. Protivimo se bilo kakvoj intervenciji u sadašnji projekt. Pohvaljujem sve napore Grada u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, ali i Županije. Grad i Županija su postigli konsenzus što znači da ovo pitanje više nitko ne može zaustaviti. Ne možemo dopustiti da ostala mjesta razmišljaju kako početak rada Lećevice nije njihova briga. Neka se svatko pobrine za svoje smeće. Je li napravljena studija izvodljivosti za financiranje iz EU fondova? Tužno je da je Fond po ovoj temi prvi put u Splitu. Kaže se da je Split loš primjer primarne selekcije, no zašto je to tako? Je li Ministarstvo to pratilo putem inspekcije? Problem je, već je rečeno, nepostojanje tržišta otpada. Za nas je zatvaranje Karepovca jedino rješenje, bez dodatnih intervencija - kazao je i napomenuo stav ove stranke da Split neće više primati tuđe smeće. Zdeslav Benzon (HSLS) kazao je kako kaskamo sa zatvaranjem Karepovca.

- Novci su se trošili nenamjenski. U svijetu su se ove teme raspravljale prije deset godina, a mi sada pričamo o Karepovcu. Apeliram na Zavod za javno zdravstvo da se utvrdi utjecaj Karepovca za građane Splita. Više ne možemo nazad, ovo je smjer koji spašava živote, jer je ovo jedino moguće rješenje. Zamolio bih ministra da se ne služi predizborim trikovima - smatra.

11:56 - Nakon svih izlaganja, krenula je rasprava u kojoj se prvi za riječ javio Jure Šundov (HGS). Naglasio je kako je gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Željkom Kerumom jedina zagovarala model potpune sanacije depnija, odnosno ozdravljenja tog područja.

- Ovim sustavom ćemo potrošiti 23 milijuna godina, stavit ćemo flaster na čir koji samo što nije puknuo, onda ćemo ga nakon 20 godina maknuti kako bi organizam ozdravio. Ovo što smo mi zagovarali koštalo bi 60 milijuna eura uz mogućnost sufinanciranje iz EU fondova, ali Grad nema ovlasti povlačiti sredstva nego Fond za zaštitu okoliša. Suludo je potrošiti 23 milijuna eura, a da ostane od tog projekta samo stanica koja prepumpava otpadne vode na Stupe. Plastično rečeno, preko tog brda smeća stavljamo plašt, a unutra stavljamo cijevi kroz koje će izlaziti plinovi u atmosferu. Jedino pravo rješenje je potpuna sanacija i da Grad dobije 200 000 metara prostora s kojim može u urbanističkom smislu raditi što ga je volja. I na kraju, imamo u Eko agenciju koja ima kapacitete, koji znaju raditi natječaje i da se poveže sustav na Karepovcu s mehaničko-biološkim pročišćivačima za vodu. Ako Beč ima tri spalionice otpada, jesmo li mi pametniji od njih - zaključio je Šundov. Replicirao mu je Čepo po pitanju otplinjavanja.

- Nadam se da smo razumni da se nusprodukti mogu koristiti za proizvodnju električne energije. Što se tiče potpune sanacije, da se dvih 6 milijuna kubika smeća odveze, ali pitanje je gdje? To može samo netko naupućen tko ne zna povijest odlagališta, odnosno što se sve tamo odlagalo - kazao je. Šundov mu je odgovorio kako taj plin nije čist plin i bi li se mogao koristiti? Od tih 6 milijuna kubika, tri se odmosi na inertnu masu, kojom se zatrpava odlagalište. A gdje će odvesti ovih milijun kubika po projektu? - pita se. -Odložit će se na Karepovcu i vratiti na plohu - odgovorila mu je Ljubica Vrdoljak. Rekla je da ne bi govorila o samom sastavu deponija, te je naglasila da su priče o izmještanju cijelog odlagališta iluzija. Tomislav Prljević je isto Šundovu replicirao kazavši kako je angažman Jakše Miličića, Kerumovog savjetnika za Karepovac, rezultirao nulom. Ovaj projekt omogućava kakvu-takvu sanaciju. Izmještanje Karepovca je nerealno, ne osporavajući Vašu želju za kvalitetnim rješenjem - kazao je.

Odgovorio mu je Šundov kako bi ga mogao razumjeti, ali ne može pristati na "kakvu-takvu" sanaciju. Miličić u Vladi nije imao s kim razgovarati, jer nisu napravili svoj dio posla - odgovorio je. Čilić je pojasnila da bi se ovim projektom premjestilo 990 000 kubika otpada na postojeći neaktivni dio odlagališta, koji bi ser poslije prekrio. Nema dva puta premještanja - objasnila je. Baldasar se uključio kazavši kako je Miličić ostavio nekoliko prijedloga, ali da Kerumova vlast nije ništa konkretno napravila. -Mi smo revitalizirali projekt iz 2005. Od vas smo dobili ideje koje je moguće realizirati u budućnosti i uz velike novce. Imovinsko-pravne problemi nisu bili riješeni i nije bilo novaca na računu. Nama je ostalo 4-5 parcela koje nisu uvjetovane, imamo novac i možemo sami početi sanaciju bez Ministarstva, ali nadam se da neće do toga doći. Ugovor s predstavnicima ostalih gradova i općina je potpisan 2012. godine, da oni mogu odlagati smeće do otvaranja Lećevice - kazao je gradonačelnik.

Šundov mu je rekao da je krenuo drugim smjerom od tadašnje Kerumovom vlasti.

- Da ste imali 100 milijardi eura, jeste li mogli krenuti sa sanacijom Karepovca? Zašto niste? Što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, i onda se radilo koliko se mogli - odgovorio je. -To je bila plemenita misija, ali nemoguća. Tko zna što bi prouzročilo tako duboko iskapanje. Išli smo na ovu klasičniju metodu. Drugi razlog jesu novci, jer za potpunu sanaciju trebaju milijarde. Spalionica bi bila pametna, ali nikad nije bila planirana na Karepovcu nego u Lećevici i to kao alternativa - odgovorio mu je poteštat.

11:20 - Gradonačelnik Ivo Baldasar se uključio u raspravu kazavši kako su se svi udaljili od teme te da vijećnici trebaju donijeti političku odluku. Izlaganje je nastavio Veljan Radojković, potpredsjednik Županijske skupštine, koji se prisjetio rasprave o Karepovcu prije 20 godina, kada je i krenula priča s Lećevicom.

- Od tada je prošlo šest gradonačelnika, tri župana, različite političke opcije, a sve te boje objedinjava smeće. Došli smo u situaciju da u Gradu Splitu unatoč svim prostornim planovima imamo ekološku bombu. Vrijeme prolazi a rješenja nema. Još smo 2008.godine odlučili da je to krajnji čas da se Karepovac sanira. Ova županijska vlast se maksimalno trudi, ali se ništa ne događa. Boli me što je sastanak o Karepovcu zadnji put održan u Šibeniku, a tu nije bilo Grada Splita. Dokazali smo da smo dokazali kroz godine da smo svi zajedno u istom smeću. Nikad ovaj problem nismo konfrontirali da smo bili u neslaganju. Molim vas u ime građana - napravite sve da Karepovac bude što prije riješen i da Lećevica konačno postane mjesto gdje smo prije 15 godina vidjeli budućnost - poručio je Radojković vijećnicima. Tomislav Šuta, v.d. Regionalnog centra za čisti okoliš u nastavku je prezentirao aktivnosti oko izgradnje centra u Lećevici.

- Taj projekt je ponovno u Planu gospodarenja otpadom 2017-2022, te je utvrđeno da nema nikakve opasnosti za okoliš niti za pitke vode!Predviđeni kapacitet mu je 109 000 tona, pod pretpostavkom da tamo dolazi miješani komunalni otpad, nakon što je 50 posto tog otpada već primarno selektirano, a iz kojeg bi se odvajao papir, plastika, metal...Investicija je vrijedna 72 milijuna eura uz šest pretovarnih stanica i komunalnu infrastrukturu. Kompletan otpad se zaprima u sortirnici za miješani komunalni otpad, gdje se izdvaja sve pogodno za reciklažu. Iz miješanog komunalnog otpada ide i kompostiranje. Kako Split nema kompostanu, od nas je zatraženo da se predvidi dio za biorazgradivi otpad. Cijema usluge deponiranja po toni bila bi tako 24 posto veća nego što je slučaj danas - kazao je Šuta. Po pitanju trenutnog stanja projekta, u siječnju ove godine naloženo je ponovno trasiranje u ožujku, nakon kojeg se može i raspisati natječaj i krenuti s gradnjom centra - zaključio je.

Dožupan Ante Šošić naglasio je vezu Karepovca i Lećevice. -Stalno smo potencirali da se dinamika cijelog projekta ubrza. Odgovorno tvrdim da smo sve obavili i bili bi u završnoj fazi odabira izvođača da smo mogli komunicirati s Ministarstvom. Doveden sam u situaciju da moram objašnjavati što će se dogoditi s Karepovcem, a to nije moja nadležnost. Nećemo popustiti nikome da se problematiziraju aktivnosti Županije. Apeliram da Gradsko vijeće po pitanju Karepovca donese razumnu odluku, da kao aglomeracija nemamo divlje odlagalište u centru grada - poručio je. Igor Ljubić iz inicijative "Karepovac-drugo lice Splita" naglasio je kako je Karepovac ekološka katastrofa koja mora biti što prije sanirana.

- Na 500 metara od odlagališta je 2000 stanovnika, a na 800 metara su stanovi POS-a čiji stanari moraju zatvarati prozore zbog smrada. Zrak je oko Karepovca zrak druge kategorije. A što je s procijednim vodama koje su zagadile tlo? Želim napomenuti da su za polovicu brda odgovorni ugovori potpisani između Grada Splita i ostalih jedinica lokalnih samouprava. Što će tek biti kada počnu radovi na sanitarnoj plohi? A kad dođe kraj 2018. godine? Znači li to da će građani Splita izvući deblji kraj?Hoće li Karepovac biti novi centar, jer realizacija Lećevice nije još sigurna? Vrijeme je da svatko preuzme odgovornost za svoj otpad. Nismo protiv kompostane i sortirnice, ali ne na Karepovcu. Ovi problemi su iznad svakof interesa, iznad svake stranke, oni su životni i tako ih sagledajte - kazao je Ljubić.

10:42 - Počela je tematska sjednica Gradskog vijeća o sanaciji odlagališta Karepovac. Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održala je na početku tematske sjednice kratku prezentaciju svih ugovora Fonda s jedinicama lokalne samouprave, uključujući i Karepovac. -Od ukupno 299 odlagališta 150 ih je sanirano ili zatvoreno, ostalo je u pripremnoj fazi, u koju kateogriju spada i Karepovac - kazala je. Prema ugovoru iz 2005. za splitski deponij predviđena vrijednost sanacije je 148,4 milijuna kuna od čega Fond sufinancira 40 posto iznosa. Od tada do danas isplatio 11,6 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju i otkup zemljišta u obuhvatu projekta. Što se tiče prve faze sanacije, Grad je 24. travnja 2015. godine ishodio potvrdu glavnog projekta, uz obvezu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa do ishođenja uporabne dozvole. Krajem prošle godine izrađen je i izvedbeni projekt s troškovnikom radova. Grad, da ne istekne dozvola, mora prijaviti natječaj za sanaciju do 24. travnja ove godine. Za sve tri faze sanacije deponija procijenjena je vrijednost da će koštati preko 210 milijuna kuna s uključenim PDV-om.

Čilić je rekla kako će natječaj biti međunarodni te se očekuje dosta zajednica ponuditelja koje imaju iskustva u poslovima sanacije odlagališta. Na Karepovcu je do sada, nastavlja, odloženo 5,8 milijuna kubika otpada. Odlagalište je prijelazna faza do izgradnje centra u Lećevici. Grad je već objavio poziv zainteresiranim subjektima na prethodno savjetovanje o dijelovima dokumentacije o izvođenju radova, sukladno novom Zakonu o javnoj nabavi, koji će trajati deset dana. Nakon savjetovanja, sastavit će se izviješće i ugrađuje se u dokumentaciju za nadmetanje koja bi mogla biti objavljena početkom ožujka ove godine s rokom dostave ponude od 60 dana.

- Želimo dobiti izvođača radova što je prije moguće. Radimo paralelno dokumentaciju i za ostale četiri javne nabave - za stručni nadzor, voditelja projekta, projektantski nadzor i za koordinatora zaštite na radu. Nadamo se da bi svi natječaji završili do rujna, nakon čega bi mogli početi radovi na sanaciji. Što se tiče dodatnih spornih objekata oko čega se digla buka, napominjem da su Grad Split i Zagreb prepoznati kao gradovi koji nisu dovoljno učinili na odvajanju otpada, pa su uvrštene dvije interventne mjere - izgradnja postrojenja - kompostane i sortirnice.

- Nećemo vas tjerati da to izgradite, Grad mora naći lokacije za ta postrojenja. Prema našim saznanjima Grad Split vozi plastiku u Šibenik. Sortirnica ne mora biti na Karepovcu. Split odvaja 0,04 posto i odnosi se na glomazni otpad. Izdvaja nešto papira im plastike, do deset posto. Grad mora uksladiti svoj plan s onim RH i organizirati bolje sustav gospodarenja otpadom - istaknula je Čilić. Replicirala joj je Ljubica Vrdoljak (HDZ) kazavši kako podržava projekt sanacije koji je predstavljen, posebno zatvaranje odlagališta.

- „Čistoća" plastiku ne vozi u Šibenik nego ga plasira tvrtki „Jolly" ovdje u Splitu. Dok ne bude tržišta otpada, ne možete nalagati jače odvajanje. Tendencija je rasta izdvojenog otpada, i ako treba krenut će se u agresivniju kampanju - kazala je. -Samo sam postavila pitanje ima li Jolly kapaciteta za prihvat s obzirom na zadane ciljeve. Zakon propisuje i broj reciklažnih dvorišta, gdje bi Grad trebao imati sedam, a ima jedno i nekoliko mobilnih jedinica. Grad se nije javio na niti jedan natječaj za sufinanciranje komunalne opreme i specijalnih vozila. Grad Split mora biti aktivniji - odgovorila je Čilić. Nenad Šćulac, pomoćnik ministra zaštite okoliša predstavio je novi Plan gospodarenja otpadom do 2022. godine. Srđan Gjurković (HNS) predstavnicima Fonda i Ministarstva je poručio kako se sprdaju sa Splitom.

- Vi se nećete miješati, ali ćete nam zato nametati. Namještate za postrojenja jednu privatnu tvrtku, ovo je čista ex catedra. Moramo riješiti problem Karepovca što prije - kazao je.

- Radi se o našoj obvezi kao države prema Eu, jer ćemo morati plaćati penale. Ovdje smo da pokušamo riješiti problem, a odluka je na vama, ne možemo vam je mi nametati, možemo samo predložiti rješenja - odgovorio je pomoćnik ministra. Nezavisni Ante Zoričić želio je znati odgovor na pitanje - koji je smisao sortiranja ako Hrvatska nema tržište otpada. -Sustav se ne uspostavlja preko noći. Split ima temelje, ali morate nadograditi sustav - odgovorila je Čilić. -Gdje plasirati otpad koji prikupimo?. Morate imati plasman. U kontradikciji ste, kad kažete da je problem što radi privatnik, a dali ste mu dozvolu - kaže Vrdoljak. Nastavila je kako u Splitu bio otpad isto nema plasmana, pa da se onda u Splitu ne bi trebao prikupljati. -Zatvorili ste niz odlagališta i onda ste prisilili jedinice lokalne samouprave da voze okolo smeće. Gdje će onda Split odvoziti svoj otpad? Govorilo se o jednoj sortirnici i kompostani na Karepovcu, a radi se o dvije, zatečena sam - obratila se Vrdoljak Šćulcu. -Što se tiče zatvaranja odlagališta, ne zatvaramo ih mi, već imamo obvezu zatvaranja do kraja 2018. godine. Radi se o problemu kapaciteta. Spremni smo pomoći gdje za to postoje uvjeti. Sustav odvajanja se uspostavlja, raste, javljaju se tvrtke. Sada nemamo sva rješenja, ali idemo korak po korak - kazao je Šćulac. Replicirala mu je i Marijana Puljak iz stranke „Pametno". -Treba li nam sortirnica im postrojenje za obradu miješanog komunalnog otpada? U medijima se proziva ministar kako zaustavlja Lećevicu, da onda Karepovac bude mini Lećevica, kako to komentirate? - pitala je.

- Što se tiče postrojenja, to je stvar dogovora. Ministar ne zaustavlja Lećevicu. Ako budu ispunjeni svi uvjeti, nema zapreke da se ona gradi. Treba premostiti razdoblje dok se ne izgradi centar - kazao je Šćulac. Petar Škorić (HDZ) slaže se da se treba ubrzati cijela priča.

- Ovdje je riječ o obrnutoj logici ako nemamo odgovor na pitanje gdje ćemo s prikupljenim otpadom. Zagovaramo primarnu selekciju, a ne znamo što ćemo s tim otpadom - smatra. Tomislav Prljević (HDZ) slaže se sa svojim stranačkim kolegama, a osvrnuo se na izlaganje pomoćnika ministra i pita ga kome je još nuđen ovakav koncept sortirnice i kompostane. -Nakon donošenja plana razgovarali smo s dvije županije, u vašoj još nismo predstavili zajednička rješenja. Nemojte ovo shvatiti kao dociranje, nego da zajedno riješimo problem - odgovorio je. Gojko Čepo (SDP) pomoćniku ministra je kazao kako je održao suhoparnu prezentaciju te da predstavlja Vladu.

- Očekivao sam od predstavnika Vlade stavove, a ne prezentaciju koju smo mogli pročitati. Dozvola nam ističe i fiktivno prijavljivanje radova je izigravanje zakona. Očekivao sam ovdje ministra ili barem državnog tajnika - obrušio se Čepo. -Ministar je na putu u inozemstvo, a državni tajnik ima neodgodive obveze - kazao mu je Šćulac.

Naslovnica Split