Dalmacija Split

i ja želim čitati

'Cilj nam je djeci s disleksijom pomoći da zavole čitanje'

i ja želim čitati

I ja želim čitati – naziv je nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD), koja je započela ove, a trajat će do jeseni 2017. godine. Kako nam je rekla Grozdana Ribičić, predsjednica Komisije za čitanje pri HKD-u i voditeljica Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, procjenjuje se da pet do deset posto populacije u Hrvatskoj ima disleksiju, a ako se na vrijeme ne dijagnosticira, teškoće čitanja mogu dovesti do odustajanja od učenja i negativno utjecati na ostale segmente života. Ako se to nije prepoznalo, misli se da je dijete lijeno, aljkavo...

Stoga se kampanjom želi upozoriti hrvatsku javnost na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom, na nedostatak sustavnog i organiziranog istraživanja teškoća čitanja, te na slabu i nedostatnu produkciju građe lagane za čitanje. Tome je prepreka i postojeći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, jer ne omogućava produkciju većeg broja knjiga i ostalih publikacija prilagođenih osobama s teškoćama čitanja.

Knjižničari u kampanji predlažu da se izmjenom Zakona o autorskom pravu svim osobama koje se zbog nekih teškoća ne mogu koristiti standardnim tiskom omogući korištenje zvučne i tekstualne građe u svim oblicima, kao i građe lagane za čitanje.

A veliki prilog ovoj kampanji i pomoći osobama s teškoćama čitanja i disleksijom dali su književnik Božidar Prosenjak, knjižničarka Marija Čelan-Mijić i logopetkinja Ivana Šabić iz OŠ "Trilj", koje su prilagodile njegovu knjigu "Sijač sreće", te izdavačka kuća Alfa. Prema dostupnim podacima, prvi put se jedan živući autor odrekao svojih prava i ustupio svoje djelo na prilagodbu, a kako je do svega došlo, imali smo priliku čuti na promociji prilagođene lektire "Sijač sreće" za treći razred osnovne škole, održanoj u Gradskoj knjižnici Marka Marulića.

– Kolegica Ivana Šabić i ja imali smo oko godinu i pol govorno-jezične radionice u knjižnici. Na prilagodbu lektire najviše nas je potaknula djevojčica koja je na pitanje: drven je, ima četiri noge, na njega naslanjam knjige, bilježnice i drugi pribor, odgovorila da je to drveni konj. To nam je bio okidač. Kucali smo na razna vrata, a jedino je Božidar Prosenjak prepoznao vrijednost ovog projekta, zajedno s izdavačkom kućom Alfa, i ustupio svoje lektire za prilagodbu – kazala nam je Marija Čelan-Mijić. Veli kako su u suradnji s autorom skratili tekst, smanjili broj riječi, na početku rečenice stavili ili glagol ili imenicu, a rečenica ima maksimalno tri do pet riječi.

– Učenici s teškoćama u čitanju imaju pravo na obrazovanje kao i svi ostali građani – kaže Marija Čelan-Mijić, dodajući da je Međunarodni savez knjižnica i knjižničnih društava (IFLA) uočio potrebu za poboljšanjem knjižničkih usluga za osobe s posebnim potrebama, a jedna od tih usluga je i građa lagana za čitanje. U hrvatskom se knjižničarstvu pojam građe lagane za čitanje pojavio prije desetak godina, ali nije se mnogo napravilo. Najveći su problem autorska prava, dok, primjerice, Švedska već 50 godina proizvodi takvu građu i kontinuirano se brine za djecu s ciljem da odrastu u aktivne čitače.

Njezina kolegica Ivana Šabić ističe kako im je cilj pomoći djeci da automatiziraju čitanje, a moto im je bio da ne boli, a to znači da čitanje bude kratko.

– Ako im damo poticaj i podršku na način da razumiju ono što pročitaju, dobit će motivaciju i imat će emocionalni doživljaj teksta. Čitanje je najvažnija školska vještina, najvažniji izvor informacija. Djeca s disleksijom mogu automatizirati čitanje, treba im pomoći u nižim razredima kako bi mogli sustići svoje vršnjake. Jako sam zahvalna Božidaru Prosenjaku, koji je pokazao nesebičnost, jer u pravilu autori ne vole da se dira u njihova djela – kaže Ivana Šabić.

Autor "Sijača sreće" Božidar Prosenjak ističe kako s ovom knjigom ulazimo u jedan novi svijet.

– Bitno je da jedni drugima budemo na pomoći. Ivana i Marija su anđeli, samo im se ne vide krila. Ponekad smo obuzeti svojom situacijom pa ne uočavamo svu dubinu ovog problema. Ovo je i pomoć roditeljima, a silno je važno da ne precijenimo svoje snage. Nadam se da je ovo početak koji će otvoriti prostor i za druge – kazao nam je Božidar Prosenjak, čiji su radovi uvršteni u zbornike, antologije, školsku lektiru i udžbenike, a neki njegovi tekstovi prevedeni su na više od 20 svjetskih jezika.
Boško Ramljak, voditelj za Dalmaciju u Alfi, kazao nam je da nakon ovog pilot-projekta, kojim je prepoznat rad Marije Čelan-Mijić i Ivane Šabić u OŠ "Trilj", imaju u planu i druge lektire prilagoditi potrebama učenika.

Naslovnica Split