Dalmacija Split

oprost dugova

Splitski centar za socijalnu skrb: mlađi dužnici pod ovrhama zbog mobitela, a stariji zbog komunalija

oprost dugova

Tea Škaričić, socijalna radnica obrađuje zahtjev za otpis dugova Željka Velagića

Ako idete u splitski Centar za socijalnu skrb radi otpisa duga, sigurno nećete lutati hodnicima.

Gotovo na svakom zidu izlijepljen je putokaz koji vas vodi u sobu broj 17 - mjesto na kojemu ćete doznati je li došao kraj vašim financijskim mukama...

Primit će vas, inače, jedan od petero marljivih djelatnika koji u Centru, isključivo na otpisu duga, rade od 2. travnja, otkako je započela druga faza provođenja spomenute mjere, a u nju su, podsjetimo, uključeni građani iz kategorije “B”, odnosno oni s niskim mjesečnim primanjima i mirovinama.

Objedinjeni stručni tim čine, inače, dvije socijalne radnice, dvoje predstavnika Porezne uprave, te jedan djelatnik Financijske agencije.

- Više nema potrebe da ljudi odlaze na Finu vidjeti jesu li u registru, odnosno imaju li pravo na otpis. Sada su nam ovdje dostupni i ti podaci. Jedino što osoba mora donijeti je potvrda o vlasništvu nad nekretninama s Općinskog suda, odnosno zemljišnika.

Podsjećam da se dug neće otpisati onima koji imaju imovinu na osnovi koje mogu ostvarivati nekakav prihod... Uvjet je, osim toga, i da u kućanstvu prihod po članu ne prelazi 1250 kuna, odnosno da samac zarađuje maksimalno 2500 kuna mjesečno - objašnjava socijalna radnica Tea Škaričić.

Dosad su, kaže, obradili više od pet stotina zahtjeva iz ove druge kategorije za otpis, no koliko ih je od toga odobreno, ne mogu reći budući da je na vjerovniku donošenje krajnje odluke o brisanju potraživanja.

Stanje s eventualnim otpisom građani mogu pratiti preko stranice Financijske agencije.

U Centru pitamo i o kakvim se dugovanjima obično radi, odnosno je li točno da ljudi mahom dolaze zbog ovrha za neplaćene teleusluge.

- Zbog nepodmirenih obveza prema teleoperaterima uglavnom nam se javljaju mlađe osobe, no prilično su česta i dugovanja prema agencijama za otkup dugova, komunalnim tvrtkama, jedinicama lokalne samouprave zbog neplaćene komunalne naknade...

Prema HEP-u, primjerice, zasad ne bilježimo nešto puno zahtjeva za otpis, no ovo je tek početak, još su dva mjeseca pred nama... Dolaze nam, inače, sve kategorije građana - od dvadesetogodišnjaka do umirovljenika - kaže nam Tea Škaričić.

Pred vratima sobe broj 17 susrećemo Željka Velagića i pitamo ga što je on “skrivio”...

- A, evo, dužan sam sedam tisuća kuna za mobitel...

Sedam tisuća kuna?! Zanima nas kad i kako mu je pošlo za rukom nabiti toliki dug.

- To je bilo prije deset godina - bija sam u Njemačkoj, mlad i zaljubljen u curu koja je ostala u Hrvatskoj. Možda bi sve bilo drugačije da nisam imao pretplatu - govori Željko, koji se ne može nadati otpisu, već “prolongiranju” duga.

Teleoperateri su, naime, pristali obustaviti ovrhu nad računima zaduženih građana maksimalno godinu dana kako bi im se dalo vremena da “prodišu”, te da eventualno u tom razdoblju podmire dugovanja.

Ako to ne učine, vjerovnik će im ponovno blokirati račun s ciljem naplate svojih potraživanja.

PIŠE: Linda Perić,
FOTO: Mario Todorić/CROPIX

Zahtjevi i odobrenja

9790- zahtjeva za otpis duga zaprimljeno je dosad na razini države
6245- zahtjeva je zasad i odobreno (kategorija “A” i “B”)

Potpišite, pa pošaljite poštom

Iz Centra za socijalnu skrb upozoravaju građane koji zahtjeve za otpis duga šalju poštom, da se ne zaborave potpisati jer, u protivnom, dokumentacija ne može ići u proceduru.

Podsjećaju i kako je, izmjenom zakonskih propisa, pravo na podnošenje zahtjeva građanima iz kategorije “A” (korisnici zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine) produženo, pa svi oni iz te skupine koji još nisu zatražili otpis duga, a smatraju da ispunjavaju uvjete, još uvijek to mogu napraviti.





Naslovnica Split