Dalmacija Split

do grla u škovacama

'Građevinska dozvola za sanaciju Karepovca u proljeće 2015.'

do grla u škovacama

U ovoj godini Banovina je za sanaciju deponija planirala samo 11,5 milijuna kuna

23.50 - 'Građevinska dozvola za sanaciju Karepovca u proljeće 2015.'

Na konferenciji pod nazivom „Gospodarenje otpadom“ koja se u srijedu održala na splitskom Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, govorilo se o implementaciju sustava gospodarenja otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije, a i žestoko se raspravljalo o nužnosti hitne uspostave primarne selekcije otpada po kućanstvima, budućnosti odlagališta, korištenju goriva iz otpada u industriji te o centru za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Sve prisutne, a amfiteatar Fakulteta je doslovno bio – prepun, ugodno je iznenadio Sven Mueller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, najavivši kako će u proljeće 2015. godine početi sanacija splitskog olagališta otpada Karepovca.

- Očekujemo da će građevinska dozvola za sanaciju Karepovca biti dobivena u proljeće 2015. Godine i tada ćemo odmah krenuti u sanaciju odlagališta, za tu namjenu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pripremio je 60 milijuna kuna, što je više od 40 posto troškova sanacije tog odlagališta, kazao je Mueller.

Dodao je i kako za sanaciju svih odlagališta u Hrvatskoj trebamo više od dvije milijarde kuna, odlagališta u Lijepoj našoj, napominjemo, ima 360, od toga je 146 još uvijek aktivnih, među kojima i splitski Karepovac. U toj brojci nalazi se još i 136 divljih odlagališta i 72 koja su do sada zatvorena.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sve su važnije industrijske prakse koje se bave modernizacijom proizvodnje s ciljem smanjivanja utjecaja na okoliš, bilo da se radi o stakleničkim emisijama ili o sustavnom gospodarenju otpadom. Hrvatska trenutno odlaže više od 85 posto otpada na odlagališta, a do 2018. godine imamo obvezu uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što podrazumijeva sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta, kao i početak rada centara za gospodarenje otpadom. Da bismo to postigli u roku i izbjegli plaćanje penala, nužna je suradnja znanosti, gospodarstva, regionalne i lokalne samouprave, a na kraju i same države.

- Znamo da uspostava sustava košta, zato smo u periodu prilagodbe Zakonu gradovima i općinama osigurali stručnu i financijsku pomoć. Samo u ove dvije i pol godine realiziraju se projekti u službi gospodarenja otpadom vrijedni 512 milijuna kuna. To je više nego u osam godina ranije, u dva mandata bivših vlada, zaključio je Müller.

Milena Budimir


20.10 - Iako je Fond za zaštitu okoliša pokrenuo postupak povrata gotovo 7 milijuna kuna isplaćenih za sanacije odlagališta diljem Dalmacije koje nikad nisu obavljene, takav scenarij neće se dogoditi i u Splitu.

Unatoč tome što su državni revizori i treći put utvrdili nenamjensko trošenje novca, a odlagalište na Karepovcu cijelu jednu generaciju stoji nepromijenjeno, u Fondu ne pomišljaju na opoziv novca koji su uplatili Banovini, jer tvrde da splitska vlast ispunjava sve svoje obveze.

- Do sada je uplaćeno 11,8 milijuna kuna za troškove izrade projektne dokumentacije i otkup zemljišta. Grad Split kao korisnik novca ispunjava obveze izvješćivanja prema Fondu i nisu zabilježene nepravilnosti vezane za korištenje dodijeljenog novca - pojasnila nam je Ojdana Rajić Azinović iz Fonda za zaštitu okoliša.

Dio novca otišao u nepovrat

Međutim, novac Fonda samo je dio ukupnog novca koji je otišao u nepovrat. Riječ je o više od 165 milijuna kuna prikupljenih za sanaciju deponija tijekom posljednjih 13 godina kroz komunalna izdvajanja i ekorente drugih gradova koji svoj otpad odlažu na Karepovcu, a ovogodišnja revizija samo je još jednom iznijela što se s tim novcem nije napravilo.

- Odlagalište Karepovac nije omeđeno ogradom, a nema idejni ni izvedbeni projekt sanacije. Ured revizije predlaže poduzimanje aktivnosti na izgradnji i uspostavi Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, izgradnji prekrcajnih stanica i uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u skladu s utvrđenom dinamikom. Predlažemo da se doznačeni novac za sanaciju troši za predviđene namjene do izgradnje i otvaranja centra u Lećevici koncem 2018. godine - navode revizori u svojem izvješću.

Nenamjensko trošenje novca tradicionalna je praksa većine hrvatskih gradova koji zbog proračunskih podbačaja za redovno poslovanje koriste sav dostupan novac. Iako Zakon o proračunu propisuje kazne od 50.000 do 100.000 kuna, one se u većini slučajeva ne primjenjuju, nego se lokalnim vlastima pokušava “zapapriti” uvjetnim mišljenjima budući da propisi omogućavaju iskorištavanje viška namjenskog novca u idućoj proračunskoj godini.

Tako i Grad Split, još od 2011. godine, s produženjem roka sanacije produžuje i razdoblje povrata nenamjenski utrošenog novca, čiji je iznos u lipnju ove godine iznosio 76,5 milijuna kuna. Na naš upit o načinima korištenja ciljano prikupljenog novca, iz Banovine odgovaraju da novac nije potrošen te kao razlog navode zastoj u realizaciji sanacije.

- Prije četiri godine prihvaćena je nova koncepcija sanacije, a u međuvremenu je došlo do problema u Fondu za zaštitu okoliša i zastoja u realizaciji centra u Lećevici pa su planirane aktivnosti na novom konceptu sanacije Karepovca zastale. Zbog toga nije bilo nikakvih troškova – pojašnjavaju u Uredu gradonačelnika Ive Baldasara.

Međutim, u ovogodišnjem gradskom proračunu za sanaciju Karepovca planirano je tek 11,5 milijuna kuna. Znatno manje nego što je nenamjenski utrošeno, ali i neusporedivo manje nego što je skupljeno proteklih godina.

Dovoljno ste platili...

Iako bi ga, barem kao građanina, trebalo zanimati gdje je završio i njegov novac, poteštat je tijekom nedavna posjeta gradskih vijećnika Karepovcu kazao kako se neće baviti pitanjem gdje su milijuni otišli, već je najavio početak sanacije za proljeće iduće godine.

Uoči tematske sjednice o Karepovcu, iz Banovine poručuju kako su građani svojim izdvajanjem dovoljno uplatili za početak sanacije:

- U pripremi je materijal kojim će se staviti izvan snage odluka iz 2010. i vratiti na koncept iz 2009. godine. Budući da je novi projekt, a bez do sada utrošenog novca, procijenjen na iznos do 180 milijuna kuna, Gradskom vijeću se predlaže da se ukine naknada za sanaciju Karepovca za građane Splita jer su svojim dosadašnjim izdvajanjem pokrili vrijednost projekta.

Katarina Lujak
snimio Joško Šupić / CROPIX

Naslovnica Split