Dalmacija Split

ladni radijatori

HERA: Škver i Slovenci još nemaju ni dozvolu za distribuciju energije

ladni radijatori

Hoće li se i kada ove zime upaliti toplane na Spinutu i Blatinama - još uvijek nije poznato

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) poslala je očitovanje gradu Splitu koji joj je 4. studenoga dostavio ponudu zajednice ponuditelja slovenskog “Eltec Petrola“ i “Brodosplit-produkt plinske elektrane“ oko mogućeg preuzimanja toplinskih sustava na području Splita. Kako stvari stoje, još nije poznato kada bi zainteresirane tvrtke preuzele toplane na Baltinama i Spinutu. No ono što je poznato je da daljnji pregovori između Grada i spomenutih tvrtki tek slijede.

S obzirom na to da dosadašnje cijene centralnog grijanja na Blatinama i Spinutu nisu pokrivale troškove osnovnog održavanja sustava i korištenja goriva (mazut i loživo ulje), “Eltec Petrol“ i “Brodosplit“, podsjetimo, poslali su uvjetnu ponudu s kojom se traži povećanje cijena grijanja, ali bez navođenja visine povećanja, jer, doznajemo, ove bi tvrtke nastojale izravno s gradom dogovoriti nove cijene grijanja, uz ishođenje potrebnih dozvola za opskrbu, distribuciju i proizvodnju toplinske energije. Drugi traženi uvjet jesu sklopljeni predugovori s krajnjim kupcima toplinske energije, građanima, a koji bi bili sklopljeni prije preuzimanja toplana.

Nova runda pregovora

- Analizom dostavljene ponude zajednice ponuditelja, HERA je utvrdila da ponuditelj u svojoj ponudi nije iskazao planirani iznos tarifnih stavki za distribuciju toplinske energije, te planirani iznos naknade za priključenje na distribucijsku mrežu i za povećanje priključnog kapaciteta, pa shodno tome HERA nije mogla formirati svoje mišljenje na planirani iznos tarifnih stavki sukladno članku 20. stavku 4. Zakona o tržištu toplinske energije-stoji, među ostalim, u očitovanje HERE koje je stiglo na adresu Banovine, uz dodatak da ponuđači još nemaju dozvolu za djelatnost distribucije toplinske energije.

Kako doznajemo, nova runda pregovora grada s ponuđačima tek slijedi. Pozicije grada su poznate: ne žele subvenicionirati grijanje na toplane, ali ni preuzeti na sebe odgovornost za povećanje cijene grijanja. Da je povećanje cijena neizbježan potez, pokazuju i sljedeći podaci.

Toplana na Blatinama broji 2355 korisnika, te grije ukupnu površinu od 156 tisuća četvornih metara stambenog prostora. Ako se uzmu podaci o potrošnji goriva iz zadnje sezone grijanja na Blatinama, 2010. godine, te usporede sa današnjom cijenom goriva, prema izračunima stručnjaka, u 2013. toplana na Blatinama ostvarila bi prihod od 4,2 milijuna, a trošak bi iznosio čak 5,3 milijuna kuna.

Što se tiče toplane na Spinutu tamo je 709 korisnika uluge centralnog grijanja, te ukupno 53 tisuće četvornih metara grijanog prostora. U 2012. ostvaren je prihod od 1,2 milijuna, a trošak ravno 1,5 milijuna kuna.

Prema upućenima u ovu problematiku, jedino rješenje koje bi vodilo prema nižim cijenama grijanja za građane, ali i prema manjim gubicima za koncesionara, jest da se država odrekne trošarina i dijela PDV-a, te energent (koji se koristi samo za toplinarstvo i staklenike) proglasi socijalnom stavkom. Dakle, nešto slično kao “plavi diesel“ za ribare.

U tom slučaju bi grijanje bilo jeftinije, ali ne treba zaboraviti još jedan važan element jeftinijeg grijanja, a to je stopostotna naplata ispostavljenih računa. Usporedbe radi, na Blatinama “uspješnost“ naplata računa nikada nije iznosila više od 60 posto.

Dakle, grijanje bi bilo skuplje, ali za koliko? Za građane na Spinutu evidentno je nužno povećanje cijene grijanja za 26 posto u odnosu na prošlu godinu. Za građane Blatina to bi značilo još više, jer su “prespavali” prošlogodišnje dizanje cijene grijanja od 60 posto. Uz to sve, gradske toplane su stare 40-ak godina pa s protokom vremena rastu i troškovi njihova održavanja.

DENIS KRNIĆ
Foto: Arhiv CROPIX

Vruća voda umisto mazuta

Zanimanja škvera za toplane je dio njihova dugoročnijega poslovnog plana u kojem bi plinska elektrana dobila korisnike toplinske energije. Zamisao je ekološki prihvatljiva: umjesto sadašnjeg mazuta i loživa ulja koji se koristi u toplanama, prelazi se na vruću vodu koja dolazi iz plinske elektrane, a koju škverani planiraju izgraditi u roku tri do četiri godine. U međuvremenu bi trebalo pronaći model pri kojem bi sustav gradskih toplana tehnički i poslovno mogao funkcionirati u što boljem obliku, a da građani imaju stabilan izvor toplinske energije.


Naslovnica Split
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last