Dalmacija Split

Spalatina

"Kažiput" će sve reć: klikom do starih imena ulica

Spalatina

Oko Bačvica se ‘lome koplja’: ime po bačvama ili po stijenama /ZVONIMIR BARIŠIN / CROPIX

Sto godina nakon što je tiskan u Splitu, Spli’ski je kažiput izišao i u digitaliziranoj zavičajnoj zbirci «Spalatina» Gradske knjižnice Marka Marulića. Kažiput? Da, baš kao što mu samo ime govori, popis je to svih splitskih ulica, njihog nazivlja i pojašnjenje gdje se one nalaze.

Arapova ulica, pojašnjavaju naši preci, je «iduć’ od svetoga Križa uzbrdo, kad se prođe Stagnja, prva pobočna ulica na desno», i danas je tako. No, kako je Arapova dobila to ime? I tu Kažiput ima pojašnjenje, veli: «po varoškom rodu Sirotkovića, zvanih Arap, kojima je tu starina».

72 stranice informacija

Općinsko je upraviteljstvo objavilo 1913. godine Kažiput i naplaćivalo ga 20 para, što ni u ono doba nije bilo puno za 72 stranice čistih informacija. - Mnogo je poziva bilo upućeno prema Zavičajnoj zbirci, ljudi su zainteresirani za podrijetlo naziva svoje ulice, imali su mnoštvo upita, a mi u svojoj knjižnici imamo primjerak stogodišnjeg Kažiputa - pojašnjava nam početak suradnje Arheološkog muzeja Splita i Gradske knjižnice Marka Marulića knjižničar Arsen Duplančić. Arheološki muzej ima i takozvani «Mentor plan», prikaz grada iz iste godine, koji izgleda poput zračne snimke. Split je te davne 1913. bio treći grad u Europi koji je posjedovao takav plan. I knjižničarka nam je Hanja Anić dopustila da zavirimo među povijesne papire.

Knjižničarka Hanja Anić s originalnim ‘Kažiputom’
/NIKOLA VILIĆ / CROPIX
- Duplančići su vam prodali didovinu na Duplani, kod Sitna Gornjeg, i došli u Split, na mletački teritorij. Tako da su djedovi sagradili dom u Rokovoj, koja je sada opet - Rokova, jedno je vrijeme bila Ružićeva, sve to možete doznati iz Kažiputa - veli Duplančić. Razgovarali smo o imenima ulica i s poznatim kroničarom Velega mista Franom Barasom, on veli da se pažljivim iščitavanjem Kažiputa da primijetiti da je mnogo toga vraćeno kako je nekoć bilo.

- Hajdukov stadion je sagrađen na Kraljevoj poljani. Zašto kraljeva? Tamo je, naime, uvijek vojska vježbala za vrime Austrije, a posli je doša naš Ajduk - veli nam Baras. Dražanac je dobio ime po malim dragama podno njega, Put Firula po trstici kojom je obilovao, trstika se na latinskom veli «ferula», Bačvice...

Po čemu se zovu Bačvice, Radunica, Firule...

E, oko Bačvica se lome koplja, jedni tvrde da su hridi u blizini bile takovog oblika, dok drugi vele da je najpoznatija uvala grada pod Marjanom dobila ime po bačvama koje su splitski težaci tamo prali. Radunica ime zahvaljuje potoku Radunu koji je tamo tekao, Trumbućac obitelji Trumbić, a Bregovita, premda je par desetljeća bila nazivana Beogradskom, svoje je ime zaslužila po «brigu» koji je odvajao more od tog dijela grada. Zanimljiv je i naziv Kroz Smrdečac, što god li vam ime kazivalo - nije točno, ulica je dobila ime po biljci. Solurat je također zanimljiv jer se nalazio na poluotoku koji se «solio» - veli nam kroničar Baras - kamen se mrvio. Neodoljiv je Kažiput. Kada ga se uhvatite, ne popuštate ga baš lako, a za to se poklopilo ipak više faktora.

- Želja nam je bila učiniti baštinsku građu ljudima dostupnu, a gdje ćeš boljeg načina nego je objaviti na webu - kazuje nam Nada Draganja, voditeljica Spalatine. Uz nju o baštini grada skrbe i Tajana Kosanović i Bogdan Bačić. Obradovali su se zajedno kada je Ministarstvo kulture stalo poticati međuinstitucijsku suradnju, koja je, eto, i urodila ovim projektom.

milena budimir

Careva avlija, Obrov...

Vratimo se Kažiputu. Odabrali smo za vas, nasumce, par ulica i njihovih pojašnjenja. Bosna ulica- «u Varošu, iza Senjske ulice, povrh Svetog Frane iduć uzbrdo, prva pobočna ulica desno, proteže se do Stagnje», pojašnjava Kažiput i ime joj, pa veli «dobila je ime po zemlji Bosni, odakle se velik broj varoških obitelji i doselio». Careva avlija- «u gradu, povrh Grota, poljanica na koju se dolazi iz Vestibula, od zapada starom samostanu svete Klare», zašto careva i zašto avlija - i to autori jasno vele - «po carevu predvorju, jer se tuda ulazilo u carske odaje Palače».

Čopova ulica- u Varošu, iza Suda, gdje su Senjanovića kuće, po njima je i dobila ime, jer su rod Senjanovića zvali Čopovima. Francuska obala- stara obala od Svetoga Frane do Vrata od grada, ime duguje Francuzima koji su, premda kratke vladavine, uspjeli nasuti taj dio obale. ostavili su, kaže Kažiput, lijepu uspomenu. Obrov - svi znamo, ulica je istočno od Peškarije, ali zašto Obrov? Kažiput veli «po obrovu, odvodu, što je ondje bio ispod gradskih zidina», obrov je, tvrde, strohrvatski naziv za odvod, pa je po njemu ime dobio i - Obrovac.

Šest mostova

Te davne, davne 1913. godine Split je imao šest mostova. OnAJ na Bačvicama Kažiput naziva Kupališnim mostom, ali jeste li zaboravili i gdje su nestali: Sjeverni most (pokraj Bulatove vile), Manuški most (usred Manuša), Vojnički most (pokraj Perivoja), Pazarski most (pokraj Svetog Dominika) i Lučki most (ispod Svetog Petra).

Zavičajna zbirka

Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Marka Marulića utemeljena je 2002. godine sa svrhom prikupljanja i čuvanja pisane baštine, kulturnog i umjetničkog naslijeđa, lokalnog govora, tradicije i običaja Splićana. Od 2008. godine djeluje u sklopu Središnjeg odjela Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i raspolaže sa šest tisuća jedinica građe koja se može koristiti samo unutar knjižnice, sadržajno obuhvaća teme o nastanku Splita, njegovim prirodnim osobinama, geografskim obilježjima, demografskim i gospodarskim promjenama, povijesnom i kulturnom razvoju kao i različitim oblicima suvremenog života. Najvećim dijelom to su knjige, zbornici, brošure, časopisi, novine, rukopisi, a u novije vrijeme i informatička građa.

Naslovnica Split