Dalmacija Split županija

komemoracija u gatima

Prije 77 godina fašisti su zvjerski pobili 96 žitelja poljičkih sela, jedan od rijetkih preživjelih prisjetio se kako je pukom srećom izbjegao strašnu smrt: Danas brat bratu nogu podmeće...

komemoracija u gatima

Prvog listopadnog dana, točno prije 77 godina, združene talijansko-četničke formacije, u vihoru Drugoga svjetskog rata, zvjerski su pobile 96 žitelja Gata, Čišala i ostalih poljičkih sela.

Na taj spomen i ove godine, pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a u organizaciji Grada Omiša, Župnog ureda i Mjesnog odbora Gata, održan je komemorativni skup kao sjećanje na nevine žrtve čiji ubojice nisu imali nikakva obzira u načinu i sredstavima za ostvarivanje svojih mračnih ciljeva.

Tih teških dana još jednom se prisjetio Jure Generalić, tada osmogodišnji dječak, koji je samo pukom srećom izbjegao strašnu smrt od bradatih zločinaca, koje su tog kobnog dana 1942. godine talijanski generali iz Knina doveli u Omiš. Oko 150 četnika predvođenih Manom Rokovićem iz Dinarske četničke divizije Momčila Đujića istog dana pridružilo se operativnim snagama iz sastava 18. talijanskog armijskog korpusa.

- Najprije je nastradalo sedam mljekarica kod Podgraca koje su nosile mlijeko u Omiš. Ubrzo su se zločinci razmilili po cijelome mjestu. Nas oko pedesetak utirali su u staru školu i jedan od tih bradatih aveti održao nam je nekakav govor. Tobože da oni nisu kao ustaše da ljudima pune jame, nego da će nas na "human" način sve odjednom pobiti. Nekoliko momaka uspjelo je iskočiti i pobjeći, a nas su izveli i počeli pucati po nama. Kada su sve poubijali, meni i sestri prišao je jedan od tih ubojica i kazao nam da će nas ostaviti da svjedočimo drugima o tome što čeka one koji se suprotstave. Ubili su mi oca, četiri strica i strinu. Cilo su selo popalili.

- I danas, kada s velikim odmakom gledam na zbivanja tog krvavog jesenskog jutra, teško da mogu naći prave riječi kojima bi sve to opisao. Danas gledam kako se dijelimo, političari se grizu, nadmeću, brat bratu nogu podmeće, susjed sa susjedom ne razgovara, a mi, svjedoci tog vremena, živjeli smo u zajedništvu, pošten život. Nije nam bilo na pameti tko je koje vjere ili boje kože. Borili smo se za opstanak, kako preživjeti, pogotovo nakon rata kada je nakon pušaka i bajunete nastala velika glad. I kako onda nego pomoći jedan drugome. To nas je i održalo - obnovio je svoje uspomene osamdesetpetogodišnji Jure Generalić.

 

O svojim sjećanjima govorio je i Andrija Pivčević. Kao dvanestogodišnjak, s devet ubodnih rana od bajuneta uspio je preživjeti pokolj u Gatima. Još se u detalje sjeća svega, svakog svog sumještanina koji mu je na bilo koji način, onako ranjenom, pomogao sakriti se s majkom pod obronke Mosora. Odakle je poslije završio u splitskoj bolnici i nakon tri mjeseca vratio se u svoj rodni kraj.

Za mikrofonom su se još izmjenjivali omiški gradonačelnik Ivo Tomasović, izaslanik predsjednika Sabora i Vlade RH dožupan Luka Brčić, te Mirjana Hrga, izaslanica predsjednice RH.

Ona je istaknula da narod koji ne poštuje svoju prošlost, može očekivati probleme i sa svojom budućnosti.

- Mi se još prepiremo tko je učinio više zla, ustaše ili partizani, ali Domovinski rat pokazao nam je kako samo zajedništvom izvojevamo velike pobjede. Andrija Pivčević upravo je taj simbol pobjede nad zlom - kazala je Mirjana Hrga.

Komemoraciji u Gatima prethodila je misa zadušnica u župnoj crkvi sv. Ciprijana, koju je u koncelebraciji s više svećenika predvodio don Špiro Čikeš.

Naslovnica Split županija