Ljudski mravinjak u Gospinu gradu. To je najkraći opis Sinja ovoga četvrtka, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u najvećem marijanskom svetištu na južnohrvatskim prostorima u kojemu Bogorodicu više od tri stoljeća slave kao Gospu Sinjsku.
Stanovnici alkarskoga grada i kraja otvorili su srca i s dobrodošlicom dočekali hodočasnike pristigle sa svih strana svijeta. Uz duhovnu okrepu pred Gospinom slikom za pristigle goste pripremljeno je i tjelesna okrepa pa je tako, uz ostalo, najveći dio Gradskog parka pretvoren u restoran na otvorenom u kojemu se ispeklo na tisuće odojaka i janjaca, a po pristupačnim cijenama nije nedostajalo ni drugih delicija.
Po ustaljenoj tradiciji u četvrtak je održano središnje slavlje u čast Gospe Sinjske tradicionalnom procesijom ulicama alkarskoga grada u kojoj je nošena slika sinjske Majke, a koju je kao i misno slavlje na privremenom oltaru na Trgu dr. Franje Tuđmana predvodio mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit.
U rijeci vjernika koji su sudjelovali u procesiji bio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Slavlje u četvrtak prijepodne pojedinačno je najmasovniji skup štovatelja Gospe Sinjske, a ako bi se gledalo samo po broju okupljenih vjernika, to je neupitno najveće marijansko svetište u Hrvatskoj.
U to se svatko mogao uvjeriti u trenutku kada je Gospina slika u procesiji stigla do vrha alkarskog trkališta. Iza Gospine slike vidio se doslovno samo ljudski mravinjak koji se kretao tiho, u dubokoj duhovnosti i molitvi. Vidjevši takvu sliku teško se upustiti u brojčanu procjenu nazočnih jer bi greška bila neizbježna. Sigurno, međutim, nije greška ako se kaže da je samo u ovom glavnom slavlju sudjelovalo između 50 i 80 tisuća vjernika.
Iz Argentine, Australije...
Uz to, Sinj je bio "pokriven" zvučnim prijenosom pa bi najispravnije bilo ustvrditi da se cijeli uži dio grada pretvorio u crkvu na otvorenom. Brojka, pak, ovogodišnjih sudionika u proslavi blagdana Gospe Sinjske puno je veća. U srijedu navečer misnom slavlju koje je predvodio mons. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH, te pjevanju pohvala Gospi Sinjskoj nazočilo je desetke tisuća vjernika, a slična masovnost bila je i u četvrtak poslijepodne, kada je svečanu svetu misu predvodio provincijal fra Marko Mrše.
Kada se navedenom pribroje hodočasnici koji su organizirano po župama i molitvenim zajednicama ili pojedinačno od kraja srpnja došli na poklon sinjskoj nebeskoj majci iz Cetinske krajine, cijele Hrvatske, ali u velikom broju iz BiH i sa svih krajeva svijeta, sveukupni broj slavljenika Gospe Sinjske izražava se u stotinama tisuća. Karlo Jurišić došao je iz Argentine u kojoj je rođen prije 60 godina.
- Do sada sam u Hrvatsku dolazio 5-6 puta i svaki put dođem u crkvu Gospe Sinjske jer je ovdje moj barba fra Gabrijel Jurišić. I mi u Argentini slavimo blagdan Velike Gospe, ali ne ovako duhovno kao ovdje - kaže Karlo.
- Ja sam došao iz Australije. Otkako je formirana RH dolazim svake godine i ne propuštam slavlje Gospe Sinjske. Obiđem rodbinu u Vojniću, u Sinju sam se našao s rođakom Ivicom Križancem, sada ću u procesiju, a uskoro ponovno u Australiju - kaže Jozo Bajić.
- Od 1976. godine 37 puta sam Gospi Sinjskoj hodočastio pješice. Nisam jedino kada sam bio spriječen neodgodivim obvezama. Kao župan čestitam blagdan svim vjernicima Cetinske krajine i drugima koji štuju Gospu Sinjsku sa željom da im Bog upravo po Gospinu zagovoru udijeli obilje blagoslova. Naročito mladima kako bi ovdje gdje su ponikli zauvijek našli svoje mjesto pod suncem i savili obiteljsko gnijezdo - riječi su Blaženka Bobana.
Marija Budimir Bekan iz Turjaka je vjerojatno među najstarijim hodočasnicima Gospi Sinjskoj.
- Rođena sam u obitelji Mirčeta u Dicmu 1931., a udala sam se u Turjake za moga pok. muža Ivu Budimira Bekana. Prvi put su me vodili Gospi kad sam imala pet godina. Od tada svake godine na Veliku Gospu dolazim pozdraviti Gospu Sinjsku. Ona je naša mila majka. Da nje nije bilo, da nas nije branila i čuvala, ovdje danas nitko od nas ne bi bio! - kaže baka Marija.
Procesija u četvrtak formirala se na Trgu kralja Tomislava. Poslije crkvenih zvona fanfare su najavile da svećenici skidaju Gospinu sliku s njezina oltara i nose je do glavnih crkvenih vrata gdje su je preuzeli i ponijeli alkari i alkarski momci. Na čelu procesije bio je kadioničar, a iza njega križonoša ispred zastave Gospe Sinjske.
Poslije povorke alkara i alkarskih momaka u procesiji ispred Gospine slike bili su pripadnici HV-a, policije, vatrogasaca, Gradske glazbe Sinj, članovi KUD-ova u narodnim nošnjama, udruga iz Domovinskog rata, časne sestre, predstavnici civilnih vlasti, nositelji Gospine slike, ministranti i neposredno ispred slike nadbiskup sa svećenicima. Iza Gospine slike išlo je vjerničko mnoštvo. Kada je procesija stigla ispred zgrade Općinskog suda, nakratko je zastala da bi se s toga mjesta, po ustaljenoj tradiciji, slikom podijelio blagoslov na sve četiri strane.
Deseci svećenika
Postavljanjem slike na privremeni oltar na Trgu dr. Franje Tuđmana počelo je svečano misno slavlje koje je, uz asistenciju desetke svećenika, predvodio mons. Marin Barišić. Svečanu euharistiju u čast sinjske nebeske majke uveličao je župni zbor Gospe Sinjske, predvođen fra Jurom Župićem i sestrom Jelenom Mijić.
Prigodne pozdravne riječi i zahvalu okupljenima je uputio gvardijan fra Ante Čovo. Na samom završetku svečane svete mise podijeljen je blagoslov Gospinom slikom, a blagoslov je podijelio i nadbiskup Barišić. Poslije himne "Lijepa naša" Gospina slika je u procesiji vraćena na njezin oltar..
Prema procjenama svećenika u procesiji sudjeluje oko 50 tisuća vjernika a očekuje se da će tijekom cjelodnevnih blagdanskih svečanosti u Sinju danas boraviti i do 100 tisuća vjernika iz Hrvatske, BiH i svih dijelova svijeta. Mise se služe od rane zore, a bit će i u popodnevnim satima.
Brojni političari
Uz premijera Andreja Plenkovića u procesiji su od čelnika civilnih vlasti i drugih istaknutih pojedinaca sudjelovali ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, župan Blaženko Boban s dožupanom Lukom Brčićem, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, njezini zamjenici Denis Glavan i Zlatko Ugrin, potpredsjednik Gradskog vijeća Anđelko Bilandžić te čelnici gradova i općina cetinskog kraja, saborski zastupnici Ante Sanader i Ivan Šipić, državni tajnik Ivan Vukić, predsjednik VAD-a dr. Stipe Jukić, alkarski vojvoda Boško Ramljak, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić i drugi...
Nadbiskup Marin Barišić: Udaljite se od senzacionalizma
U prigodnoj propovijedi nadbiskup Barišić je, poslije pozdrava vjernom puku, posebno hodočasnicima iz Hrvatske i BiH, franjevcima kao čuvarima Gospina svetišta, te uzvanicima, naglasio kako je "čovjek božanski velik, pozvan činiti dobro i opažati dobrotu", a potom se upitao "Kakva je slika nas današnjeg svijeta i društva, obitelji i čovjeka?"
Nastavio je porukom da digitalna komunikacija daje čuti i vidjeti slike društva i svijeta, ali to "što se vidi na ekranima najčešće govori o sivoj pozadini i tamnoj strani: skandalima, kriminalu, korupciji, nepotizmu, nepravdi, trgovini ljudima, nasilju nad djecom, mržnji, podjelama, krađama"...
"Je li to potpuna i stvarna slika društva i svijeta ili je riječ o onom: loša vijest prava vijest; dobra vijest – nikakva vijest. Ne možemo zanijekati da se danas senzacije i skandali bolje prodaju kao ni činjenicu da se o dobru premalo govori... Zato nije razborito i mudro za naše danas i sutra sve dobro koje je humano i svjedočko, ljudsko i evanđeoski proročko ignorirati, nije pošteno ni odgojno sve dobro i plemenito zaobilaziti. Dobročinitelji su bogatstvo svijeta i prava duhovna djeca Majke uznesene na nebo. Oni ohrabruju i pozivaju pojedinca i medije, obitelj i kreatore javnog mišljenja da se udalje od senzacionalizma i da se uzdignu iz rubrike crne kronike, da nadjačaju glas tame...
Važno je život sagledati cjelovito u svojoj materijalnoj i duhovnoj dimenziji. Naša kuća može biti velika i lijepa, možemo imati dobar posao i velika primanja, ali ako su nam u braku, obitelji, među rodbinom i u društvu odnosi poremećeni, to nije dom, nego građevina bez duše.
Ako nas svakodnevno hrane vijesti o krađama, pljačkama, korupciji, svakovrsnom nasilju, zaobilasku čovjeka u potrebi, da je u drugoj zemlji i sredini bolje, sve će nas to učiniti učenicima letargije i ogorčenosti, sinovima i kćerima beznađa, koji u obrani egoizma i osobne koristi postaju hladni i neosjetljivi za druge. I mala gesta dobrote ima u sebi snagu poput gorušičina zrna postati stablo. Dobro mijenja, oživljava i uskrisava jer u sebi ima snagu i zaštitu djeteta i žene, Kristova uskrsnuća i Marijina uznesenja", kazao je među ostalim nadbiskup Barišić.