Na 16 bogato ilustriranih stranica 83. broja britanskog biciklističkog časopisa „Cyclist Magazine“ objavljena je reportaža Sama Challisa o biciklističkoj stazi Imotski-vrh Sveti Jure-Makarska, dugoj 135 kilometara, naslovljena „Slaying the beast“. Autor se provezao ovom stazom uz pomoć hvarskog biciklista i inicijatora akcije Ive Piljića, i kako navodi, u suradnji s Lukom Kolovratom (TZ Imota) i Hloverkom Novak-Srzić (TZ Makarska), koji su pomogli u planiranju ovoga izleta.
Nakon uvodnog dijela teksta koji govori o turbulentnoj povijesti i geografskim obilježjima Hrvatske, novinar Challis biciklistički dio reportaže započinje u Imotskom i tamošnjim Crvenim i Modrim jezerom. Potom opisuje stazu preko Slivna i Zagvozda i već pola rečenice dalje pratimo njegov ulazak u Park prirode Biokovo s vrgorske strane, a potom na cesti preko Stupice.
Reportaža nastavlja opisom staze kroz Park prirode Biokovo, sve do najviše vrha Svetoga Jure, a potom ide natrag do ulaza u park i državnom cestom do Makarske. I u tome nema ništa sporno, da iz teksta nije vidljivo da se u tekstu spominju samo turističke zajednice Imotski i Makarska, zajedno sa direktorima, dok se uopće ne spominju ostale četiri turističke zajednice (Vrgorac, Igrane, Podgora, Tučepi) i tri lokalne samouprave (Vrgorac, Podgora, Tučepi) kojima staza prolazi.
Osim toga, ruta staze iz reportaže nije registrirana, da bi preko noći osvanula na stranicama svjetski važnog biciklističkog časopisa. Pa se postavlja pitanje što se reportažom točno promovira. Zbog svega navedenoga izlazak reportaže u renomiranom biciklističkom časopisu s nakladom od 50.000 primjeraka i milijunskim čitateljstvom na internetu dočekan je s izmiješanim osjećajima među turističkim djelatnicima s obje strane Biokova.
Kako je jedan od organizatora nastanka reportaže – Turistička zajednica Imota – prvi izvijestio o „fantastičnoj promociji Imotske krajine i Makarske Rivijere“, pitali smo direktora ustanove Luku Kolovrata zašto u projekt nisu uključene i ostale turističke zajednice i lokalne samouprave i je li pravilo da jedna turistička zajednica uređuje ponudu na području druge turističke zajednice.
Direktor Kolovrat kaže kako je njegova ustanova uz pomoć TZ Makarska pružila maksimalnu potporu ovom projektu koji je rezultirao ogromnom promidžbom cijelog područja, a ne samo Makarske i Imotskog, što je, kaže, razvidno ako se pročita cijeli članak u časopisu.
- Stazu i njen profil odredili su urednici i novinari Cyclist Magazina sukladno njihovim parametrima i potrebama. Ukoliko se ideja o biciklističkoj utrci koja bi prolazila ovom stazom realizira, naravno da će to biti u suradnji svih jedinica lokalne samouprave i TZ-a, kaže direktor Kolovrat.
Međutim, ne pojašnjava zašto sve turističke zajednice nisu obaviještene o nastanku reportaže kako bi također mogle pružiti potporu projektu.
U sličnom tonu komentira i direktorica TZ Makarska Hloverka Novak Srzić. Kaže kako su gosti sami izabrali svoju biciklističku rutu, a budući da su, kako kaže, dijelom vozili i na vrgorskom području, taj dio rute je također dobio značajnu promociju.
Međutim, Vrgorac se u reportaži nigdje ne spominje, uz iznimku sela Kozica ucrtanog na karti i to zato što se na tom mjestu spajaju Napoleonova i Rodićeva cesta i glavna je skretnica staze prema primorju. Direktorica TZ Makarska u cijeloj priči ne vidi problem.
- Biokovo je naše zajedničko bogatstvo koje smo promovirali milijunima čitatelja ove svojevrsne Biblije za bicikliste. Dakle, svi smo na dobitku. Uostalom poznato vam je da TZ Makarska radi na promociji i Vrgorca i Imotskog, jer držimo da je Zabiokovlje dodana vrijednost naše turističke ponude i pri tomu je nebitno tko je bio ili nije bio uključen u ovu izvrsnu i jedinstvenu promociju cikloturizma, ali i promociju naše destinacije, kao i naše gastro ponude, kaže direktorica Novak Srzić.
Oduševljenje makarske direktorice turističke zajednice ovim projektom ne dijele u Vrgorcu. U Tinovom gradu kažu da ne samo da nisu bili uključeni u priču oko reportaže, već ne znaju ništa o novoj biciklističkoj stazi, iako se 16 kilometara njezine trase proteže područjem Grada Vrgorca, od Rašćana, preko Kozice, gdje ruta s Napoleonove ceste skreće na Rodićevu cestu i nastavlja prema Saranču, gdje ulazi u Park prirode Biokovo i općinu Podgora. Vrgorska krajina je tako u potpunosti zanemarena.
Direktorica Turističke zajednice Vrgorca Željka Opačak kaže da je za ovu promociju saznala iz medija, ali da je to nije iznenadilo jer je Vrgorac „naviknut na sustavno ignoriranje koje se evidentno nastavlja“, ali želi vjerovati da propust nije učinjen u zloj namjeri.
- Za razliku od drugih područja koja u turizmu vide nadu ili im turizam čini osnovu gospodarskog razvoja, Vrgorac je područje koje sa šest tisuća stanovnika ne živi od turizma, već od 450 aktivnih OPG-ova i sve većeg i snažnijeg gospodarstva i domaće proizvodnje, a turizmom se svemu stvara dodatna vrijednost. Tko nešto zna o gospodarskom razvoju, zna da je to jedini pravi put i čvrsti temelj. I naš je turistički proizvod upravo takav, gradi se na čvrstim temeljima. Nije sve u medijskoj halabuci i samopromociji, a pogotovo ne onoj koja ne odgovara realnom stanju na terenu. Mi gradimo jedan drugačiji i iskreni pristup, autohtoni i kvalitetan domaći proizvod, čija će vrijednost samo rasti i prepoznavati se, kako kod turista, tako i kod domaćeg stanovništva. Također, vjerujem da će se sljedeći put poštovati administrativne granice Grada Vrgorca jer ako nas već ne žele uključiti, minimalne osnove kulture i profesionalnosti nalažu da nas se o bilo kakvim djelovanjima barem obavijesti, energična je direktorica Opačak.
Međutim, nisu samo Vrgorčani reagirali na spornu reportažu. Ravnatelj Parka prirode Biokovo Velimir Vidak Buljan koliko je ugodno iznenađen izvanrednom promocijom Parka prirode Biokovo i svih mjesta koji su spomenuti u reportaži, toliko je zatečen činjenicom da njegovu ustanovu prilikom organizacije boravka ekipe iz magazina nitko nije uključio u organizaciju posjeta. Kaže da ništa ne zna o projektu staze Imotski – Sveti Jure – Makarska niti ga je itko kontaktirao na tu temu.
- Malo nam je to čudno budući da smo 2016. godine mi bili nositelji projekta Biciklističke staza Makarske Rivijere u kojem su bili uključene skoro sve turističke zajednice s Makarskog primorja, Turistička zajednica i Biciklistički savez Splitsko-dalmatinske županije. Tim projektom uređeno je 6 staza, postavljeno preko 200 tabli staze/smjera, 31 tabli kilometraže/odredišta, i 17 informativnih ploča. U zonama koja su zaštićena područja RH postavljeno je 8 biciklističkih ploča, 6 karti rute i 2 glavne karte. Izrađeno je 40.000 mapa biciklističkih staza. Izrađen je promotivni video biciklističkih staza i postavljene stanice za popravak bicikala. Inače na internetskoj stranici Dalmatia-bike.com nalazi se 46 registriranih staza Srednje Dalmacije, od čega dvije na području Vrgorca i šest na Makarskoj Rivijeri. Na koncu, tu je Biokovo Tour na relaciji Makarska – Sveti Jure – Makarska u dužini od 61 km sa svom potrebnom infrastrukturom. Koliko je nama poznato staza Imotski-Sveti Jure-Makarska ne postoji kao registrirana staza, kaže ravnatelj Vidak Buljan.
Dodaje da pozdravlja sve aktivnosti koje imaju za cilj promociju turističkih potencijala PP Biokovo i svih gradova i općina koje graniče s parkom, ali mišljenja je da u toj aktivnosti treba biti puno više suradnje svih turističkih zajednica.
- U ovom slučaju mnoge biciklističke staze se preklapaju i svakako je trebalo kontaktirati Javnu ustanovu „Park prirode Biokovo“ i ostale općine i gradove koji su navedeni u reportaži te ih uključiti u organizaciju posjete novinarske ekipe, završava.
Vjekosav Bakalić iz TZ Igrane na pitanje o reportaži i projektu staze kaže kako je njegova ustanova sudjelovala u ranijem projektu „Biciklističke staze Makarske rivijere i Parka prirode Biokovo u strategiji razvoja destinacije“ koji je započet 2014. godine, a realiziran 2015. godine.
O novoj stazi ne navodi ništa. Kaže kako su turističke zajednice djeluju na svojim područjima, ali se u određenim projektima od značaja za razvoj turizma mogu udruživati i zajednički iste i realizirati u okviru svojih programa rada i financijskih planova.
Neke od najljepših vizura prikazanih na fotografijama reportaže nalaze se na podgorskom području (pogotovo na Stupici), ali se ono imenom uopće ne spominje, ni u tekstu ni na priloženoj karti. Direktor TZ Podgora Srđan Kurtić kaže kako je za projekt saznao iz medija. Kaže kako je namjera turističkih zajednica Makarske Rivijere da u turističkoj promociji nastupaju zajedno, kao jedan klaster.
- I ta bi namjera sigurno bila potvrđena i ovim projektom da nije ovog „skoka“ u opisu trase Biokovo (Sveti Jure) – Makarska, kao da mjesta između vrha Sveti Jure i Makarske ne postoje. Vidim da je i Vrgorac prošao isto, a to je šteta jer je to područje trenutno jedino sa velikim potencijalom za eno (vinski) i gastro turizam, koji su izuzetno komplementarni sa biciklizmom. Gospođa Novak Srzić je prva koja inzistira na stvaranju jedinstvenog branda Makarske rivijere i uključivanju Zagore u taj projekt tako da vjerujem da se radi o previdu tehničke prirode i površnosti autora članka, jer je suradnja i komunikacija TZ-ova na rivijeri inače odlična, kaže Kurtić.
Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca: Ovakav način rada nam je neprihvatljiv
Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić također izjavljuje da nitko nije obavijestio gradske službe ili njega osobno po pitanju promocije ili projekta biciklističke staze.
– A ako nismo kontaktirani, onda ne možemo bi biti pozvani na suradnju iako značajan dio trase prolazi preko administrativnog teritorija Grada Vrgorca. Zaista čudan oblik definiranja zajedničkih projekata, kaže Pranić, a na pitanje kako gleda na turističke projekte koji se tiču njegova administrativnog područja a o kojima ne zna ništa, Pranić kaže da takav oblik rada bez prethodne komunikacije nam je neprihvatljiv i mislim da nije u duhu definiranja zajedničkih ciljeva. Potrebno je puno više komunikacije i radnih sastanaka ako želimo zajednički podizati destinaciju na biokovskom području, završava gradonačelnik Pranić.