Nakon jučerašnjeg prvog nastavka 'dosjea SD' na temu izgradnje obilaznice Omiša, bolje reči problema zbog zastoja u realizaciji za ovo područje iznimno važne prometnice, u današnjem tekstu naši sugovornici: Neven Matijević iz Hrvatskih cesta, Ivan Škaričić, bivši omiški gradonačelnik, Ivan Kovačić, aktualni gradonačelnik Omiša, ministar uprave i potpredsjednik Vlade, prof. dr. Ivan Dadić, prometni stručnjak, te prof. dr. Duško Marušić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, govore o drugim prijedlozima za rješenje prometne gužve u gradu na Cetini.
Svima je, naime, jasno da gornja obilaznica neće biti skoro riješena, a gužva na magistrali od Splita do Omiša svakog ljeta sve je veća.
Ivan Škaričić, međutim, nije nerealan kada se govori o cijeni i vremenu potrebnom za gradnju kompletne obilaznice. Potrajat će i dok se osigura novac iz EU-ovih fondova, a potrajat će i priprema te izvođenje radova. Zato zagovara prijelazno rješenje koje bi obuhvatilo dovršetak radova na čvoru Omiš istok (izgradnju mosta na Cetini prije svega) i spoj s cestom koja vodi iz Zakučca prema Naklicama. Usmjeravanjem prometa na Srinjine, Tugare i Naklice te na budući most na Cetini bila bi, stajalište je Škaričića, riješena obilaznica Omiša jer se s druge strane novog mosta izlazi na čvor Omiš istok. Time bi zapravo bila riješena obilaznica Omiša.
Ovo je, prema Škaričićevim riječima, alternativa B Hrvatskih cesta, uz rekonstrukciju i uređenje spomenute ceste Naklice – Tugare – Srinjine, zadovoljavajuća za vrijeme dok se gradi gornja obilaznica.
– Budući da je čvor Omiš istok izgrađen, a u sljedećoj godini planirana je pristupna cesta tunelu Komorjak sjever, a izgradnja tunela Komorjak sjever povezana je s izgradnjom mosta na Cetini – kaže Neven Matijević.
– Da bi se most gradio, potrebno je na kanjon doći s obje strane, a za sada smo došli s jedne. Kad ova cjelina bude dovršena, dobit ćemo spoj na cestu koja ide prema Naklicama i Tugarima, Srinjinama, Žrnovnici. Županijska uprava za ceste već sanira dijelove ove prometnice. Već puštanjem u promet ove faze smanjilo bi se prometno opterećenje u centru Omiša – dodaje Matijević.
Omiški gradonačelnik Ivan Kovačić iznosi, međutim, dvojbe o opravdanosti forsiranja prometa cestom Tugare – Omiš.
– To je cesta koja prolazi između kuća – podsjeća – a riječ je uglavnom o tranzitnom kamionskom prometu, pa je pitanje je li korektno od nas na taj način ugrožavati živote tih ljudi.
Napominjući kako ne govori protiv gradnje gornje obilaznice, nego o tome da ona neće riješiti prometni problem Omiša, Kovačić ustrajno zagovara izgradnju donje obilaznice, kojom bi se postiglo kvalitetno rješenje. Kako bi se mogla financirati, Kovačić predlaže privremeno zaustavljanje radova na gornjoj obilaznici, a s obzirom na aktualno stanje, zapravo je riječ o nepokretanju radova zaustavljenih još prije četiri godine i preusmjeravanju sredstava Hrvatskih cesta na gradnju donje obilaznice. Financijska vrijednost donje obilaznice je 130 milijuna kuna.
Donjom ili "obilaznicom u razini" zapravo je nespretno nazvano izmještanje Magistrale (D8) iz središta grada Omiša. Omiš je, naime, jedan od rijetkih gradova bez obilaznice, grad u kojemu se promet odvija kroz najuže središte, ulicom Fošal, koja je najveći uzročnik zagušenja. Posljedice su zastoji i kilometarske kolone u ljetnim mjesecima te kašnjenje lokalnog stanovništva i turista. Tomu treba dodati povećanu potrošnju goriva i zagađenja zraka u gradskoj jezgri, kao i otežane intervencije u hitnim slučajevima.
Gradska vlast zagovornik je izgradnje "obilaznice u razini", kojom bi se, među ostalim izgradnjom tunela i mosta, ukupan promet izmjestio iz središta grada, ionako stiješnjenog između planinskih masiva i mora, te bi se pridonijelo ostvarivanju državnih, regionalnih i lokalnih strateških interesa. To će reći da uklanjanje uskog prometnog grla utječe i na regionalni gospodarski razvoj i turističku konkurentnost; smanjuje buku, emisiju CO2 i potrošnju energije; povećava kvalitetu življenja u Omišu, koji pretvaranjem postojećeg mosta na Cetini i najužeg središta u pješačku zonu dobiva veliku vrijednost i gospodarski potencijal.
Iz gradske uprave naglašavaju kako je ovaj projekt jedino rješenje budući da postoje društvene skupine koje će se uvijek kretati obalom: turisti bez ciljanog odredišta; lokalno stanovništvo s višestrukim dnevnim migracijama; vozila opskrbe i javnog prijevoza.
Zanimljivo je da starosjedioci Omiša tvrde kako ideja donje ili obilaznice u razini datira iz polovine prošlog stoljeća, ali da su se tek sada stekli uvjeti za realizaciju. Projekt, naime, predviđa i rekonstrukciju luke Omiš, kojom se kopneni dio povećava za oko 20 metara širine, čime se kvalitetno rješava istočni ulaz u tunel.
Prema riječima profesora dr. sc. Duška Marušića sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, Fakultet je izradio idejni projekt uređenja omiške luke, odnosno uređenja obale od luke do brodogradilišta u Omišu, i time se stvorila mogućnost realizacije ideje izgradnje "obilaznice u razini" na užem području grada Omiša.
– Ovim rješenjem stanovnici Omiša dobivaju mogućnost da veći dio Fošala, umjesto današnje Magistrale koja prolazi kroz Omiš, postane pješačka zona. Danas imamo veliko prometno opterećenje (približno 20.000 vozila), što stvara velike probleme, osobito ljeti. Sam prolazak državne ceste kroz centar grada drastično dijeli prostor na dva dijela i remeti sve funkcije u prostoru. Donja ili obilaznica u razini predstavlja rekonstrukciju prolaska državne ceste kroz središte grada, onaj tko putuje iz Splita moći će zaobići ovaj centar na način da dođe do postojećeg mosta na Cetini i, umjesto da nastavi preko mosta, vozit će oko 300 metara uzvodno, doći na novi most i, kad prijeđe preko mosta, ući će u tunel i izići u gradskoj luci – iznio je profesor Marušić detalje.
Ovoga trenutka projekt donje obilaznice u fazi je pripreme za izradu glavnog projekta. Nakon što bude izrađena sva dokumentacija, prema riječima profesora Marušića, za realizaciju će trebati oko dvije godine. U konačnici se, naravno, nameće i pitanje financiranja.
– Ovakvi su projekti kao stvoreni za financiranje iz europskih fondova. Napomenuo bih da je u Strategiji razvoja Urbane aglomeracije Splita, koja je upravo završena i usvojena, kao prioritet iskazan i ovaj projekt – kratak je komentar profesora Marušića.
Prioritet gradnji donje obilaznice u odnosu na gornju traži gradonačelnik Kovačić, naglašava Ivan Škaričić, i za takvo stajalište svoga nasljednika nema razumijevanja.
– To je vrhunac ili neupućenosti ili nekakvih loših namjera koje meni nikako nisu jasne. Moram postaviti pitanje – žele li oni da se riješi problem Omiša? – pita se Škaričić.
– Da bi vozač iz Splita prošao Omiš, morao bi se spustiti cestom iz Tugara u Omiš i onda ući kroz rasplet kako su ga napravili. Ne znam kako bi funkcionirao, pretpostavljam da bi se na ulazu u tunel i izlazu iz tunela kakvog planiraju stvarali čepovi. Suludo je inzistirati na tome da se zaustavi projekt gornje obilaznice, koja može riješiti prometnu gužvu u Omišu, ako se realizira plan Hrvatskih cesta da radovi na završetku čvora Omiš istok počnu 2017. i završe se u 2018. godini – stajalište je bivšega gradonačelnika Škaričića.
– Ne postoje donja i gornja obilaznica – rezolutan je Neven Matijević iz Hrvatskih cesta. Postoji nešto što se zove projekt Omiš – Trogir. Da bi se neki projekt uopće mogao kandidirati za novac iz EU fondova, mora biti u svim najvažnijim, pa tako i strateškim dokumentima RH. Ovaj projekt Omiš – Trogir obuhvaćen je prometnom strategijom RH, nalazi se u Županijskom prostornom planu, u prostornim planovima općine Dugi Rat, gradova Solina i Splita, sad će biti i u Prostornom planu općine Podstrana. U ovaj je projekt već potrošeno oko 350 milijuna kuna. I još će 250 milijuna kuna sljedeću godinu. Ovo je projekt koji obuhvaća šire područje, ne možemo ga koncentrirati isključivo na grad Omiš – rekao je Matijević.
Matijević, međutim, naglašava da spominjani projekt izgradnje tunela od postojeće Magistrale, to jest luke u Omišu, s novim mostom na Cetini uzvodno od postojećeg i na istoj razini, nije ni u kakvoj koliziji s već započetim projektom omiške obilaznice, nego se izvanredno upotpunjavaju. Isti je projekt potrebno ambiciozno proširiti uzimajući u obzir čitav niz drugih zahvata koji bi omogućili, među ostalim, pretvaranje Fošala u pješačku zonu s adekvatnim uređenjem, prometno rješenje Punte s novoplaniranim sadržajima itd. Hrvatske ceste uvijek će dati podršku svakom projektu koji podiže razinu usluge u prometovanju i služi razvoju lokalne zajednice. Ali i upozorava:
– Nužno je što prije krenuti u pripremu ovog projekta, bez zaustavljanja do sada započetog jer bi se time nanijela nemjerljiva šteta prvenstveno Omišu i Omišanima, uzimajući u obzir da trebaju minimalno tri godine kako bi se došlo na sadašnju razinu pripremljenosti projekta Omiš – Trogir. Odmah bi se trebalo krenuti u izradu adekvatnih studija, usporedbu varijantnih rješenja, izmjene i dopune prostornoplanske dokumentacije i tako dalje – kaže Matijević.