Rimska cesta od Salone do Narone

U Solinu je u gradskoj upravi predstavljen projekt prekogranične suradnje “Connecting Separated” (Povezivanje razdvojenog) kojemu je cilj razvijati turističku ponudu na povijesnoj ruti rimske ceste koja je povezivala Salonu, rimski vojni logor Bigeste u Ljubuškom te je završavala u Naroni, odnosno Vidu.

Projekt je započeo 1. svibnja, traje dvije godine i provodi se u sklopu programa prekogranične suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a ukupno je vrijedan oko 455 tisuća eura, od čega 82,83 posto financira Europska unija.

Nositelji projekta su Grad Solin i Općina Ljubuški, a partneri Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije HERAG.

– Osim razvijanja turističke ponude i stavljanja u funkciju sada zapuštenog lokaliteta Bigeste, drago nam je da smo u Solinu dobili ne samo partnere, nego i istinske prijatelje – poručio je Mario Bajto, voditelj projekta iz Općine Ljubuški.

A da će ovo biti samo jedan u nizu uspješnih zajedničkih projekata između dviju jedinica lokalne samouprave i početak plodonosne suradnje, vjeruje i solinski dogradonačelnik Dalibor Ninčević, koji je također pozdravio sve nazočne goste.

Gastronomska ponuda

O važnosti i ulozi programa prekogranične suradnje, na temelju dosad provedenog i mogućnosti koje se otvaraju u novom programskom razdoblju od 2014. do 2020., govorila je Gorana Baničević, koordinatorica projekta RERA S.D.

– Mapiranje kulturne i prirodne baštine, gastronomske ponude i događanja duž navedene rute korak je prema razvijanju zajedničke turističke ponude prekograničnog područja Hrvatske i BiH, koja uporište pronalazi u kulturnoj i prirodnoj baštini.

Nadam se da će to, osim gradova, mjesta i njihovih turističkih zajednica, prepoznati brojne udruge i građani, da će i oni u svemu tome naći interes, jer u svakom je projektu važno da on zaživi sa stanovništvom – poručila je Antonija Eremut, voditeljica projekta u ime Grada Solina, te je nazočne upoznala s detaljnijim planovima.

Mia Sesartić
snimio Mario Todorić / CROPIX

Klupe, koševi i solarna rasvjeta na ušću Jadra Primjerice, na ušću Jadra obavile bi se osnovne intervencije. Taj bi se prostor, koji je dosta zarastao i ima krupnog otpada, poput brodica koje su odložene sa strane, hortikulturno uredio. Postavile bi se klupe, koševi i solarna javna rasvjeta, kultivirao bi se kako bi to mjesto bilo ugodnije za boravak – navela je Antonija Eremut.