Zmajlović je sa skupa Poslovnog dnevnika o ekonomiji gospodarenja otpadom makarskim vlastima ukazao da se ne može loptica odgovornosti prebacivati na nekog drugog.
- Kada se suočite s nekim ozbiljnim problemom u svojoj sredini, kada treba povući i neke nepopularne poteze, onda svojim sugrađanima treba reći da je to naš problem i preuzeti odgovornost. Ne može se čekati da rješenje dođe iz Ministarstva. Mi smo na raspolaganju što se tiče stručne i financijske potpore, ali svatko mora znati svoju odgovornost – kazao je ministar zaštite okoliša i prirode.
Upitan za najavljeni sastanak sa županom splitsko-dalmatinskim Zlatkom Ževrnjom i ostalim čelnicima lokalne samouprave uključenima u 'slučaj Makarska', Zmajlović je uzvratio kako je sa županom Ževrnjom već imao jedan sastanak te da je 'komunikacija svakodnevna i intenzivna'.
- Makarsko pitanje bilo je aktualno i 2005., smeće je bilo na ulicama, da bi nakon toga odlagali smeće u Trogiru. Nakon mjera Inspekcije za zaštitu okoliša 'velika čistka' napredak u slučaju trogirskog odlagališta je vrlo vidljiv.
U tri mjeseca ishođena je lokacijska dozvola, radi se na dozvoli za odlagalište, pred potpisom je ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – naveo je ministar zaštite okoliša. Kao konačno rješenje problema s otpadom Makarske i Trogira označio je županijski centar u Lećevici.
- Tko god misli da postoji neko drugo rješenje, griješi. Nema drugog rješenja – zaključio je. Upozorio je da se Hrvatska ulaskom u Europsku uniju obvezala izgraditi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom do kraja 2018., i da u provedbi te obaveze neće biti pogađanja ni sa kime.
U zadnjih šest mjeseci prošle godine, naveo je ministar zaštite okoliša i prirode, 140 gradova i općina pokrenulo je proces uvođenja primarne selekcije otpada.
Upozorava kako to nije samo ekološko i higijensko pitanje već i ekonomsko. U prilog tome navodi podatke Europske unije kako će sa potpunim uređenjem gospodarenja otpadom zemlje EU uštedjeti oko 72 milijarde eura, ostvariti novostvorenu vrijednost od 42 milijarde eura i otvoriti 400 tisuća novih radnih mjesta.
Procjenjuje se da bi nakon postavljanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u komunalnim poduzećima u Hrvatskoj moglo biti zaposleno duplo više od sadašnjih šest tisuća radnika. U tu svrhu Hrvatskoj je na raspolaganju četiri milijarde i 500 milijuna kuna iz strukturnih fondova EU.
V. MARJANOVIĆ
FOTO: CROPIX