Naša priča o lošim kopijama poznatih dalmatinskih alkoholnih pića (prošeka, kruškovca...) na trgovačkim policama očito je posljednjih dana izazvala veliku pozornost čitatelja, pa su našu redakciji "zatrpali" novim primjerima.
Mađu njima je i rođena Dalmatinka Ivana Jurić Rusche, bivša predsjednica Hrvatsko-njemačkog društva iz grada Braunschweiga u njemačkoj pokrajini Donja Saska, koja sumnja da se u tamošnjim restoranima koji nose hrvatska imena ("Croatia grill", "Opatija grill", "Dubrovnik"...), a vlasnici su im nerijetko Albanci, prodaju lažna hrvatska vina s krivotvorenim etiketama.
U ponudi su "Dalmatiner Dobruvacki Rot" ("Dalmatinac Dobruvački crveni", prenosimo s pravopisnom greškom s kakvom se i prodaje, op.a.), po cijeni ikoja već u internetskoj trgovini iznosi 5,49 eura, i "Zlatan Plavac", za koji je naša sugovornica sigurna da je bio lažan jer je imao okus jeftinog vina iz Makedonije koje nije suho niti polusuho nego slatko. Budući da je došla do saznanja da "Dalmatiner Rot" proizvodi hrvatska tvrtka "Dubrovački podrumi", pisanim putem im se nedavno javila, baš kao i tvrtki "Zlatan otok" obitelji Plenković iz Svete Nedjelje na otoku Hvaru.
Jurić Rusche im je poslala i fotografiju vina kako bi provjerila je li se zaista radi o njihovu proizvodu i jesu li ga izvezli Francu Šobi iz Augsburga koji je distributer (spornih) proizvoda o kojima smo nedavno pisali.
- Odlučila sam se na taj korak jer se upravo tvrtka "Franc Soba" (Šoba) često pojavljuje kao uvoznik i distributer takvih pića. Iz Dubrovnika su mi odgovorili: Vino s te stranice nema veze s nama.
Naš "Dalmatiner" se radi ekskluzivno za njemačko tržište već dugi niz godina i prepoznatljiv je po slici Dubrovačkog srebrnjaka na etiketi. Generalni i jedini uvoznik je gospodin Budimir iz Frankfurta, odnosno tvrtka "Budimir - Kroatische Weine und Feinkost" ("Budimir - hrvatska vina i delikatese" - piše Jurić Rusche.
Albanci s Kosova koji drže hrvatske restorane, kako dodaje naša čitateljica, lažu Nijemcima da su Hrvati, a kad Hrvata vide lažu da su Janjevci iako je očito po imenu i prezimenu da nemaju ama baš ništa s Janjevom.
- Jedan od njih je čak kreirao internetsku stranicu croatia-braunschweig.de. Takvo iskorištavanje hrvatskog imena šteti reputaciji Hrvatske kao premium turističke destinacije, kad se ljudi koji to nisu predstavljaju kao Hrvati – upozorava Jurić Rusche.
Jednom prilikom je, kako tvrdi kaže, od vlasnika jednog od spomenutih restorana kupila šest butelja vina s etiketom "Zlatan Plavac", koje su imale čak i markicu Republike Hrvatske. No, kada je vino probala ustanovila je da zasigurno nije proizvedeno od sorte plavac mali nego od drugog, jeftinoga grožđa, djelovalo je razvodnjeno i kiselo.
Zato će, kako navodi, o svemu što je utvrdila i saznala istražujući ovu problematiku tijekom posljednjih nekoliko godina napokon obavijestiti hrvatsko Veleposlanstvo u Berlinu, od kojeg očekuje i službenu reakcija.
Gospodin Šoba nam nije još odgovorio na naša pitanja upućena 26. rujna, a zavirili smo i na internetsku stranicu jednog od "hrvatskih" restorana iz Braunschweiga na kojoj se navodi da je "njegova obitelj iz Zagreba" i da "restoran vodi od 2006. godine". Njihova jela "pripadaju jugoslavenskoj i hrvatskoj kuhinji, a pripremaju se po starim obiteljskim receptima".
O pićima i nema baš puno, ali, da apsurd bude veći, upozoravaju da je sadržaj stranice zaštićen autorskim pravom, odnosno da korištenje informacija i podataka s nje nije dopušteno u bilo koju svrhu.
Međutim, premda se na stranici navodi da se podatci na njoj neprestano provjeravaju i ažuriraju, nismo bili u mogućnosti na njihovu e-mail adresu uputiti novinarska pitanja kako bismo provjerili pod kojim se okolnostima prodaju hrvatska vina, kao i sve drugo što gospođa Jurić Rusche navodi, jer se pošta vraća s naznakom da je pretinac pun. Telefonski kontakt također nismo uspjeli ostvariti, ali nam stigne bilo kakav odgovor s te adrese, objavit ćemo ga.