Spomen-obilježje žrtvama holokausta Židovske općine Dubrovnik otkriven je na Židovskom groblju na Boninovu. U podnožju spomenika uz Jeremijin stih iz Starog zavjeta nalazi se stilizirana menora, a u koritu je spomen na 6 milijuna Židova ubijenih tijekom Drugog svjetskog rata.
Sveukupno je 27 imena na latinici i židovskom pismu uklesano na spomeniku dubrovačkim žrtvama.
Uz župana, gradonačelnika, predsjednika gradskog vijeća, predstavnika vjerskih zajednica, uglednika iz političkog i javnog života, na otkrivanju je bio aktualni ministar znanosti, Predrag Šustar.
- Židovska je općina u Dubrovniku pred Drugi svjetski rat brojala 148 članova od koji je njih 87 živjelo u Dubrovniku. Od predratnih 87 Židova, 27 su stradali kao žrtve holokausta. Među njima i predratni dubrovački rabin, Salomon Baruh. Obveza je naše generacije memorirati žrtvu tih članova na jednom posebnom mjestu i postaviti spomenik na našem groblju. Izgradnju spomenika financijski su pomogli Grad Dubrovnik i Društvo prijatelja dubrovačke starine na čemu im se puno zahvaljujemo. Danas otkrivamo spomenik, a brojni posjetitelji moći će obići ovo mjesto i položenim kamenčićem simbolično se pokloniti žrtvama. Barem dva puta godišnje, 27. siječnja, na Dan sjećanja na holokaust i za Jom Hašoa naši članovi će također biti ovdje, na mjestu na kojemu svaka obitelj iz naše općine ima svoju žrtvu. Žrtava se moramo sjećati i odavati im poštovanje, tako ćemo obnavljati našu riješenost da spriječimo takve strahote i odbacimo mentalitet koji ih dopušta. Izvore holokausta treba odmah zaustaviti, to je najvažnija poruka izvučena iz naslijeđa holokausta. Nemoj biti počinitelj, nemoj biti žrtva, ali nemoj biti ni pasivni promatrač, poručila je predsjednica Židovske općine Dubrovnik, Sabrina Horović koja je s potpredsjednikom općine, Slobodanom Tošovićem otkrila spomenik.
Autor spomen-obilježja, inženjer arhitekture, Ivan Čerenješ s Hebrew University iz Jeruzalema, kamenčić s najvećeg židovskog groblja, upravo onoga iz Jeruzalema, prvi je položio na obilježju i tako odao počast stradalim žrtvama. I sam Čerenješ kazao je kako je prije Drugog svjetskog rata imao 140 pripadnika obitelji, a holokaust je preživjelo tek njih pet.
- Brojka od 27 na prvi pogled nije tako strašna uzme li se u obzir koliko smo ljudi pokopali tijekom Domovinskog rata. No, kada shvatite da je to svaki treći pripadnik tadašnje Židovske općine onda vas to boli kao čovjeka. Nažalost, dogodilo se. Zlo je vladalo ulicama. Kao država, kao grad moramo poštovati manjine jer to je najveća snaga jednog grada ili jedne države – štiti one male! – kazao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.
Predsjednik Židovske općine Zagreb, Ognjen Kraus kazao je kako i danas na javnim istupima, po medijima i po ulicama čuju ustaške izjave i osjeti ksenofobija.
- Ne smije se događati da tisuću ljudi maršira po glavnoj hrvatskoj metropoli i uzvikuje ”Za dom spremni”, a na čelu te povorke da bude potpredsjednik Sabora i jedan saborski zastupnik, naveo je, između ostalog, Kraus.
Glavni hrvatski rabin, Luciano Moše Prelević, za sve je žrtve izmolio je Kadiš ili Molitvu za mrtve. Obiteljski članovi stradalih u holokaustu upalili su svijeće na spomen-obilježju, a podijeljene su i posebne zahvalnice Židovske općine Dubrovnik ustanovama i pojedincima koji su pomogli ili pomažu općini i njihovim članovima.
Prigodne stihove i isječke vezane uz temu holokausta čitala je glumica Nika Burđelez, a glazbeno je događaj popratio Dubrovački gudački kvartet.