stdClass Object
(
[id] => 619540
[title] => Djeca u Hrvatskoj sve su deblja, a kriva su i ova slatka pića: riječ je o velikoj koncentraciji dodanog šećera, skoro 10 žličica u jednoj je čaši! Ovo su opasne kombinacije
[alias] => djeca-u-hrvatskoj-sve-su-deblja-a-kriva-su-i-ova-slatka-pica-rijec-je-o-velikoj-koncentraciji-dodanog-secera-skoro-10-zlicica-u-jednoj-je-casi-ovo-su-opasne-kombinacije
[catid] => 264
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Epidemija pretilosti u Europskoj uniji dosegnula je zastrašujuće razmjere. Hrvatska se prema broju pretilih, osobito djece svrstava u sam vrh ljestvice.
Prema istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)", 35% djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da ih je 2003. godine bilo 21%. Čak trećina učenika u Hrvatskoj za sebe misli da je debelo, a 40 posto njih svaki dan jede slatkiše! No, problem nije samo unos previše šećera hranom, nego i golema potrošnja slatkih bezalkoholnih pića i kojima se skriva previše šećera. Primjerice, čak deset žličica u jednom cola piću!
Stoga je najava Vlade RH o uvođenju poreza na bezalkoholna pića s dodatnim šećerima, ili kako ga u svijetu zovu "soda tax", posve razumljiva, možda i zakašnjela, jer su mnoge europske zemlje prije nekoliko godina uvele ove poreze, poput Francuske, Mađarske, Velike Britanije..., a usmjeren je na obeshrabrivanje potrošnje slatkih pića i povećanje javnih prihoda koji bi se mogli utrošiti na zdravstvo i obrazovanje. Naime, epidemija pretilosti u Europskoj uniji predstavlja ogroman teret za zdravstvene sustave.
Među primjerima dobre prakse su uz hrvatske poligone za vježbanje u školama, još i mađarski primjer i primjer iz Velike Britanije koja je u travnju 2018. uvela porez na slatka pića (Soft drinks industry levy, SDIL), dok su za ostale namirnice koje sadrže dodane šećere objavljene dobrovoljne smjernice za industriju s ciljem reformulacije proizvoda tako da se do 2020. godine smanji udio šećera za 20%.
U Mađarskoj je na snazi cjelovita porezna politika dodatnog oporezivanja manje zdravih namirnica i to vezano uz udio šećera, soli, kofeina (energetska pića) i alkohola.
Konzumacija pića u koje je dodan šećer, gazirana i negazirana pića, dokazano je jedan od vodećih čimbenika koji dovodi do debljine kod djece. Šećer se nalazi u mnogo drugih prehrambenih namirnica, a prirodno je prisutan primjerice u mlijeku i voću koji su neophodni za pravilan rast i razvoj djece. No šećer dodan pićima opasniji je od drugih izvora šećera te je konzumaciju upravo šećera iz napitaka neophodno što hitnije smanjiti iz nekoliko razloga:
- riječ je o velikoj koncentraciji umjetno dodanoga rafiniranog šećera (330 ml tipično sadrži 35 g, skoro 10 žličica šećera);
- nutritivna vrijednost slatkih pića je vrlo niska, što znači da u odnosu na neke druge namirnice koje sadrže šećer, slatka pića sadrže daleko manje prirodnih mikro i makro nutrijenata (vitamina, minerala, složenih ugljikohidrata, vlakana, proteina, nezasićenih masnih kiselina) poželjnih za rast razvoj djece i mladih; zbog navedenog upravo se za slatka pića koristi termin "prazne kalorije",
- slatka pića uglavnom se konzumiraju naglo (u kratkom roku) te ne pružaju jednak osjećaj sitosti kao kruta hrana, zbog čega se nakon pijenja takvih pića ne smanjuje konzumacija drugih namirnica,
- smanjenje konzumacije slatkih pića jedna je od rijetkih uspješnih mjera koja dovodi do smanjena debljine kod pretile djece i mladih u odnosu na možebitne druge prehrambene preporuke za smanjenje debljine; zamjenu slatkih pića drugim tekućinama, i to prvenstveno vodom, djeca i mladi lakše prihvaćaju, te se ovih preporuka ustrajnije pridržavaju uz manje remećenje dnevnih aktivnosti i kvalitete života.
Opasne kombinacije
Situaciju u Hrvatskoj najbolje ilustriraju preliminarni podaci istraživanja HBSC-a provedenog 2018. godine koji pokazuju da svaki dan slatko piće konzumira 15,1% dječaka u dobi od 11 godina, 19% u dobi od 13 godina, 17,6% u dobi od 15 godina, te 12,1% djevojčica u dobi od 11 godina, 16,9% djevojčica u dobi od 13 godina i isto toliko (16,9%) u dobi od 15 godina. Poseban problem predstavljaju energetska pića koja zbog kombinacije sastojaka i visoke količine kofeina nisu pogodna pogotovo za djecu i mlade.
Veća konzumacija takvih pića prividno održava budnost, ubrzava cirkulaciju, što dovodi do ubrzanog rada srca i živčanog sustava, a može izazvati i nesanicu i naviku, kao i promjene u ponašanju. Također zbog većeg sadržaja kofeina, energetska se pića nikako ne smiju konzumirati s alkoholom jer se i kod manjih količina tako kombiniranih pića njihovo djelovanje višestruko povećava.
Poznato je nekoliko smrtnih slučajeva u EU-u i SAD-u, nakon miješanja s alkoholnim pićima, te bi se potrošače moralo informirati o štetnostima takve konzumacije. U Švedskoj isto kao u Velikoj Britaniji pojedini trgovački lanci zabranjuju njihovu prodaju mlađima od 15 godina. O velikoj dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine u kojem je među ispitanim učenicima u dobi od 16 godina 86,4% izjavilo da je u životu konzumiralo energetsko piće, mladići češće u odnosu na djevojke (90,3% mladića u odnosu na 82,1% djevojaka).
Svi ovi podaci dodatno govore o opravdanosti povećanja poreza na ovu vrstu pića, a ono će puni učinak na unaprjeđenje zdravlja populacije imati ako se provedu i druge preventivne aktivnosti kojima će zdravi izbori biti lakše dostupni od onih koji imaju negativne učinke na zdravlje.
Porez smanjuje potrošnju
Nova studija JAMA-e sugerira da oporezivanje slatkih pića doista može natjerati ljude da kupuju manje, što bi moglo dovesti do boljega javnog zdravlja. Naime, porezi na slatka pića i drugu bezvrijednu hranu često se predlažu kao način koji će prisiliti Amerikance da se hrane zdravije i tako smanje stope kroničnih bolesti povezanih s prehranom, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, raka i srčanih bolesti. Iako Amerikanci piju manje zaslađenih pića nego nekada, ona su i dalje glavni izvor šećera i praznih kalorija za mnoge ljude, i prema i procjenama imaju za posljedicu 25.000 prijevremenih smrti godišnje.
No, zakonodavci i zdravstveni stručnjaci raspravljali su o tome jesu li porezi na slatke napitke, poput voćnih sokova i energetskih pića, zapravo dobra politika. Studije provedene na mjestima koja su uvela porez na ove napitke kao što su Berkeley, Kalifornija i Meksiko, sugeriraju da oni mogu smanjiti prodaju, ali protivnici tvrde da te politike ne mogu poboljšati javno zdravlje i da su nepravedno ciljane na ljude s niskim primanjima koji si ne mogu priuštite skuplje napitke, da su diskriminatorski... Na noge se digla i industrija ovih napitaka i glasni je protivnik njihovu uvođenju, a koliki je njezin utjecaj pokazuje podatak da su parlamentarci u Kaliforniji, u prvom krugu izglasali zakon koji bi zabranio uvođenje tog poreza.
Nova studija JAMA proučila je učinak o uvođenju trošarina u Philadelphiji u iznosu od 1,5 ¢ po svakom napitku sa šećerom i umjetno zaslađenim pićima, počevši od siječnja 2017. godine. U godini nakon što je politika stupila na snagu, istraživači su otkrili da je kupnja zaslađenih napitaka opala za neočekivanih 38 posto u odnosu na godinu prije, što je gotovo milijardu manje prodanih pića.
Koautorica studije Christina Roberto, docentica medicinske etike i zdravstvene politike na Medicinskom fakultetu Perelman na Sveučilištu Pennsylvania, kaže da bi to moglo biti posebno značajno u Philadelphiji, najsiromašnijem od deset najvećih američkih gradova, i jednom koji je bio najviše zahvaćen ozbiljnim zdravstvenim problemima.
"Desetljećima smo gubili ovaj rat zbog kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2. Realnost je da je prekomjerna konzumacija ovih pića raširena i čini nas bolesnima. Porez na napitke zaslađene šećerom, pružaju mi malo nade", kaže Roberto.
Za novo istraživanje, Roberto i njezini kolege ispitali su cijene pića i prodaju u 291 lancu u godini prije i nakon što je porez uveden. Koristili su obližnji Baltimore, koji je sličan u demografiji, ali nema taj porez kao kontrolni grad, a također su pogledali podatke o prodaji u mjestima koja graniče s Philadelphijom koji također nisu imali porez na slatka pića.
U godini nakon uvođenja poreza, prodaja slatkih pića je pala u Philadelphiji za nešto više od 50%. Ali prodaja se povećala u susjednim mjestima, što sugerira da neki kupci iz Philadelphije prelaze gradske granice kako bi kupili slatke napitke, kaže Roberto. S obzirom na tu pretpostavku, istraživači su procijenili ukupno smanjenje prodaje na oko 38%, navodi se u radu. Prodaja je pala u Baltimoreu, u skladu s ukupnim smanjenjem konzumiranja gaziranih pića, ali daleko manje dramatično: smanjila se za oko 13,3 milijuna unci, u usporedbi s oko milijardu unci u Philadelphiji, otkrili su istraživači.
Podaci su dovoljno snažni jer porezi ne samo što potiču ljude da piju manje zaslađenih pića, već i zato što se ostvaruju prihodi za gradske projekte, u slučaju Philadelphije, za obrazovanje i infrastrukturu, nego i pomažu ljudima da štede novac.
"Prema našim podacima vidimo da se ljudi mijenjaju i kupuju druge vrste pića koja nisu oporezovana", objašnjava Roberto. "To znači da im novac ostaje u džepu ili ga mogu potrošiti na druge stvari."
To je dijelom i razlog zašto Roberto kaže kako ne vidi etički problem s oporezivanjem zaslađenih pića i druge bezvrijedne hrane.
"Najvažnija etička briga je to da sada imamo sustav u kojem bolesti poput dijabetesa tipa 2 i kroničnih bolesti nerazmjerno utječu na one s najnižim resursima i najvećim potrebama. Dio ovoga što se pokušava učiniti jest pomoći ljudima da donesu zdrave odluke koje će im pomoći da žive dulje", kaže Roberto, a za ostvarenje tog cilja trebalo bi uvesti poreze i na drugu bezvrijednu hranu što bi moglo učiniti i mnogo više za očuvanje javnog zdravlja.
'Soda tax' smanjio potrošnju
Studija, Sveučilišta u Berkeleyu u Kaliforniji pokazuje da je potrošnja slatkih pića pala za 52 posto među stanovnicima Berkeleya tijekom tri godine nakon što je grad u studenom 2014. godine uveo porez na slatka pića. U istom trogodišnjem razdoblju potrošnja vode porasla je za 29 posto.
Ovo je prva studija koja dokumentira dugoročni utjecaj poreza na zaslađene napitke na navike pijenja u Sjedinjenim Američkim Državama. Pokazuje da ovi porezi mogu potaknuti zdravije navike pijenja i potencijalno umanjiti bolesti povezane s prekomjernim unosom šećera poput dijabetesa, srčanih bolesti i propadanja zuba, ističe se u članku objavljenom u američkom časopisu Public Health.
"Iz iskustva s porezima na duhan i alkohol znamo da su ljudi osjetljivi na promjene u cijeni, tako da očekujemo da će porezi smanjiti potrošnju oporezovanih proizvoda," izjavila je autorica studije dr. Kristine Madsen i direktorica Berkeley Food Institutea u UC Berkeley's School of Public Health.
"Važno je da naši dokazi potječu iz obitelji s niskim prihodima iz različitih četvrti, koje imaju najveći teret dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti", kaže Madsen.
"Pića zaslađena šećerom, koja su povezana s pretilošću, dijabetesom i kardiovaskularnim bolestima, koštaju našu državu milijardu dolara svake godine, iako su super jeftina. Ona bi koštala puno više da su troškovi zdravstvene zaštite uključeni u cijenu tih pića. Porezi su jedan od načina da se ti troškovi uzmu u obzir", ističe Madsen.
Zanimljivo je napomenuti da se 76 posto birača Berkeleya izjasnilo u korist uvođenja poreza po stopi za uncu za sve napitke zaslađene šećerom.
Zašećerena pića su definirana kao sve vrste pića koja sadrže slobodne šećere i uključuju gazirana ili negazirana bezalkoholna pića, voćne/povrtne sokove i pića, tekuće i praškaste koncentrate, aromatiziranu vodu, energetska i sportska pića, čaj spreman za piće, kava gotova za piće i mliječne napitke s okusima.
Slobodni šećeri odnose se na monosaharide (poput glukoze, fruktoze) i disaharide (kao što je saharoza ili stolni šećer) dodane u hranu i pića industrijskih proizvoda i šećere koji su prirodno prisutni u medu, sirupima, voćnim sokovima i koncentriranom voćnom soku.
Porez na slatka pića: zašto ga uvesti?
Slatka pića su glavni faktor rizika za pretilost, dijabetes i propadanje zubi, a doprinose i razvoju bolesti srca i jetre. Zagovornici poreza kažu da tekući šećer šteti više od onog koji se nalazi u hrani, a pijenje 20 unci bezalkoholnog pića ekvivalent je gutanju 22 paketića šećera. Stoga smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) preporučuju da odrasli i djeca smanje potrošnju šećera na manje od 10 posto svog dnevnog unosa energije (što odgovara oko 12 čajnih žličica šećera), te daljnje smanjivanje unosa šećera na ispod 5% dnevnog unosa energije (oko 6 žličica šećera) za dodatne zdravstvene koristi. Trenutno je u većini zemalja prehranom vrlo lako konzumirati previše šećera, posebno iz zašećernih pića, posebno među djecom i adolescentima. U prosjeku, jedna limenka slatkog napitka sadrži oko 40 grama dodanog šećera što odgovara otprilike 10 žličica šećera.
Da bi se zaustavila epidemija pretilosti i dijabetesa, zemljama su potrebni sveobuhvatni akcijski planovi koji kombiniraju oporezivanje, ograničenje konzumacije slatkih proizvoda djeci i obrazovanje. Uvođenje poreza na zašećerene napitke pokazalo se učinkovitom intervencijom za smanjenje konzumacije šećera, konkretno porez na slatke napitke koji povećavaju cijene za 20% može dovesti do smanjenja potrošnje za oko 20%. Procjene govore da bi tijekom 10 godina porez na slatka pića od 1 posto po unci u SAD-u rezultirao uštedom u zdravstvu većom od 17 milijardi dolara koje se mogu koristiti za promicanje zdravlja stanovništva. Ovaj porez 2016. godine donio je oko 13 milijardi američkih dolara prihoda u SAD-u, dok je porez na slatka pića od 1 juana (0,16 USD) po litri u Kini doveo do procijenjenih 73,6 milijardi juana (11,8 milijardi USD) prihoda koji se ulažu u poboljšanje zdravstvenog sustava, poticanje zdravije prehrane, povećanje fizičke aktivnosti... s tim da najveću korist od toga imaju mladi. U siječnju 2014. vlada Meksika dodala je trošarinu od 1 peso po litri na bilo koje bezalkoholno piće s dodanim šećerom (prah, koncentrati ili gotova pića) državnom posebnom porezu na proizvodnju i usluge koje plaća proizvođač i predstavlja oko 10% povećanje cijene za potrošača. Studija koju su proveli Meksički nacionalni institut za javno zdravstvo i Sveučilište u Sjevernoj Karolini, ocjenjujući prve dvije godine provedbe, pokazalo je prosječno smanjenje od 7,6% u kupnji oporezovanih slatkih pića tijekom 2014. i 2015. Domaćinstva s najmanjim prihodima imala su prosječno smanjenje kupovine od 11,7%. Studija je pokazala porast nabave neoporezovanih pića za 2,1%, posebno kupovinu flaširane vode. U prve dvije godine primjene prikupljeno je 2,6 milijardi američkih dolara, a neki se od tih prihoda počinju ulagati u postavljanje fontani u školama širom Meksika.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ozbiljni zdravstveni problemi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-08-21 14:53:19
[created_by] => 3141
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2019-08-21 23:00:00
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2019-08-21 22:01:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 195
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 264
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovija događanja i savjeti za kvalitetan život
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, showbiz, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, putovanja, tehnologija, gastro, dom, obitelj, karijera, viral
[secure] => 0
[page_title] => Život
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2019/08/21/Zdrava srijeda/11456552.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1920x1280"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 264
[name] => Život
[alias] => zivot
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4207432 Threads: 3 Questions: 128732558 Slow queries: 55532
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 3888949
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zivot
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zivot/djeca-u-hrvatskoj-sve-su-deblja-a-kriva-su-i-ova-slatka-pica-rijec-je-o-velikoj-koncentraciji-dodanog-secera-skoro-10-zlicica-u-jednoj-je-casi-ovo-su-opasne-kombinacije-619540
[printLink] => /mozaik/zivot/djeca-u-hrvatskoj-sve-su-deblja-a-kriva-su-i-ova-slatka-pica-rijec-je-o-velikoj-koncentraciji-dodanog-secera-skoro-10-zlicica-u-jednoj-je-casi-ovo-su-opasne-kombinacije-619540?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 375227
[name] => pretilost
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => pretilost
[link] => /tag/pretilost
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 222092
[name] => sokovi
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => sokovi
[link] => /tag/sokovi
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 255878
[name] => gazirana pića
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => gazirana-pica
[link] => /tag/gazirana-pica
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 490446
[name] => slatka pića
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => slatka-pica
[link] => /tag/slatka-pica
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 490447
[name] => pretilost kod djece
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => pretilost-kod-djece
[link] => /tag/pretilost-kod-djece
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ozbiljni zdravstveni problemi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Djeca u Hrvatskoj sve su deblja, a kriva su i ova slatka pića: riječ je o velikoj koncentraciji dodanog šećera, skoro 10 žličica u jednoj je čaši! Ovo su opasne kombinacije
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3141
[name] => Javorka Luetić
[username] => javorka-lueti
[email] => javorka-lueti@sd.hr
[password] => $2y$10$5nG3SklVzKARcZKbSEUQleN1B7rr3pudihHhhdwQReXNy8GUMmWNa
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/javorka-luetic-3141
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1659
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/f4e74d567055c008abcb8309219045e8?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/08/21/Zdrava srijeda/11456552.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/08/21/Zdrava srijeda/11456552.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Epidemija pretilosti u Europskoj uniji dosegnula je zastrašujuće razmjere. Hrvatska se prema broju pretilih, osobito djece svrstava u sam vrh ljestvice.
Prema istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)", 35% djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da ih je 2003. godine bilo 21%. Čak trećina učenika u Hrvatskoj za sebe misli da je debelo, a 40 posto njih svaki dan jede slatkiše! No, problem nije samo unos previše šećera hranom, nego i golema potrošnja slatkih bezalkoholnih pića i kojima se skriva previše šećera. Primjerice, čak deset žličica u jednom cola piću!
Stoga je najava Vlade RH o uvođenju poreza na bezalkoholna pića s dodatnim šećerima, ili kako ga u svijetu zovu "soda tax", posve razumljiva, možda i zakašnjela, jer su mnoge europske zemlje prije nekoliko godina uvele ove poreze, poput Francuske, Mađarske, Velike Britanije..., a usmjeren je na obeshrabrivanje potrošnje slatkih pića i povećanje javnih prihoda koji bi se mogli utrošiti na zdravstvo i obrazovanje. Naime, epidemija pretilosti u Europskoj uniji predstavlja ogroman teret za zdravstvene sustave.
Među primjerima dobre prakse su uz hrvatske poligone za vježbanje u školama, još i mađarski primjer i primjer iz Velike Britanije koja je u travnju 2018. uvela porez na slatka pića (Soft drinks industry levy, SDIL), dok su za ostale namirnice koje sadrže dodane šećere objavljene dobrovoljne smjernice za industriju s ciljem reformulacije proizvoda tako da se do 2020. godine smanji udio šećera za 20%.
U Mađarskoj je na snazi cjelovita porezna politika dodatnog oporezivanja manje zdravih namirnica i to vezano uz udio šećera, soli, kofeina (energetska pića) i alkohola.
Konzumacija pića u koje je dodan šećer, gazirana i negazirana pića, dokazano je jedan od vodećih čimbenika koji dovodi do debljine kod djece. Šećer se nalazi u mnogo drugih prehrambenih namirnica, a prirodno je prisutan primjerice u mlijeku i voću koji su neophodni za pravilan rast i razvoj djece. No šećer dodan pićima opasniji je od drugih izvora šećera te je konzumaciju upravo šećera iz napitaka neophodno što hitnije smanjiti iz nekoliko razloga:
- riječ je o velikoj koncentraciji umjetno dodanoga rafiniranog šećera (330 ml tipično sadrži 35 g, skoro 10 žličica šećera);
- nutritivna vrijednost slatkih pića je vrlo niska, što znači da u odnosu na neke druge namirnice koje sadrže šećer, slatka pića sadrže daleko manje prirodnih mikro i makro nutrijenata (vitamina, minerala, složenih ugljikohidrata, vlakana, proteina, nezasićenih masnih kiselina) poželjnih za rast razvoj djece i mladih; zbog navedenog upravo se za slatka pića koristi termin "prazne kalorije",
- slatka pića uglavnom se konzumiraju naglo (u kratkom roku) te ne pružaju jednak osjećaj sitosti kao kruta hrana, zbog čega se nakon pijenja takvih pića ne smanjuje konzumacija drugih namirnica,
- smanjenje konzumacije slatkih pića jedna je od rijetkih uspješnih mjera koja dovodi do smanjena debljine kod pretile djece i mladih u odnosu na možebitne druge prehrambene preporuke za smanjenje debljine; zamjenu slatkih pića drugim tekućinama, i to prvenstveno vodom, djeca i mladi lakše prihvaćaju, te se ovih preporuka ustrajnije pridržavaju uz manje remećenje dnevnih aktivnosti i kvalitete života.
Opasne kombinacije
Situaciju u Hrvatskoj najbolje ilustriraju preliminarni podaci istraživanja HBSC-a provedenog 2018. godine koji pokazuju da svaki dan slatko piće konzumira 15,1% dječaka u dobi od 11 godina, 19% u dobi od 13 godina, 17,6% u dobi od 15 godina, te 12,1% djevojčica u dobi od 11 godina, 16,9% djevojčica u dobi od 13 godina i isto toliko (16,9%) u dobi od 15 godina. Poseban problem predstavljaju energetska pića koja zbog kombinacije sastojaka i visoke količine kofeina nisu pogodna pogotovo za djecu i mlade.
Veća konzumacija takvih pića prividno održava budnost, ubrzava cirkulaciju, što dovodi do ubrzanog rada srca i živčanog sustava, a može izazvati i nesanicu i naviku, kao i promjene u ponašanju. Također zbog većeg sadržaja kofeina, energetska se pića nikako ne smiju konzumirati s alkoholom jer se i kod manjih količina tako kombiniranih pića njihovo djelovanje višestruko povećava.
Poznato je nekoliko smrtnih slučajeva u EU-u i SAD-u, nakon miješanja s alkoholnim pićima, te bi se potrošače moralo informirati o štetnostima takve konzumacije. U Švedskoj isto kao u Velikoj Britaniji pojedini trgovački lanci zabranjuju njihovu prodaju mlađima od 15 godina. O velikoj dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine u kojem je među ispitanim učenicima u dobi od 16 godina 86,4% izjavilo da je u životu konzumiralo energetsko piće, mladići češće u odnosu na djevojke (90,3% mladića u odnosu na 82,1% djevojaka).
Svi ovi podaci dodatno govore o opravdanosti povećanja poreza na ovu vrstu pića, a ono će puni učinak na unaprjeđenje zdravlja populacije imati ako se provedu i druge preventivne aktivnosti kojima će zdravi izbori biti lakše dostupni od onih koji imaju negativne učinke na zdravlje.
Porez smanjuje potrošnju
Nova studija JAMA-e sugerira da oporezivanje slatkih pića doista može natjerati ljude da kupuju manje, što bi moglo dovesti do boljega javnog zdravlja. Naime, porezi na slatka pića i drugu bezvrijednu hranu često se predlažu kao način koji će prisiliti Amerikance da se hrane zdravije i tako smanje stope kroničnih bolesti povezanih s prehranom, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, raka i srčanih bolesti. Iako Amerikanci piju manje zaslađenih pića nego nekada, ona su i dalje glavni izvor šećera i praznih kalorija za mnoge ljude, i prema i procjenama imaju za posljedicu 25.000 prijevremenih smrti godišnje.
No, zakonodavci i zdravstveni stručnjaci raspravljali su o tome jesu li porezi na slatke napitke, poput voćnih sokova i energetskih pića, zapravo dobra politika. Studije provedene na mjestima koja su uvela porez na ove napitke kao što su Berkeley, Kalifornija i Meksiko, sugeriraju da oni mogu smanjiti prodaju, ali protivnici tvrde da te politike ne mogu poboljšati javno zdravlje i da su nepravedno ciljane na ljude s niskim primanjima koji si ne mogu priuštite skuplje napitke, da su diskriminatorski... Na noge se digla i industrija ovih napitaka i glasni je protivnik njihovu uvođenju, a koliki je njezin utjecaj pokazuje podatak da su parlamentarci u Kaliforniji, u prvom krugu izglasali zakon koji bi zabranio uvođenje tog poreza.
Nova studija JAMA proučila je učinak o uvođenju trošarina u Philadelphiji u iznosu od 1,5 ¢ po svakom napitku sa šećerom i umjetno zaslađenim pićima, počevši od siječnja 2017. godine. U godini nakon što je politika stupila na snagu, istraživači su otkrili da je kupnja zaslađenih napitaka opala za neočekivanih 38 posto u odnosu na godinu prije, što je gotovo milijardu manje prodanih pića.
Koautorica studije Christina Roberto, docentica medicinske etike i zdravstvene politike na Medicinskom fakultetu Perelman na Sveučilištu Pennsylvania, kaže da bi to moglo biti posebno značajno u Philadelphiji, najsiromašnijem od deset najvećih američkih gradova, i jednom koji je bio najviše zahvaćen ozbiljnim zdravstvenim problemima.
"Desetljećima smo gubili ovaj rat zbog kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2. Realnost je da je prekomjerna konzumacija ovih pića raširena i čini nas bolesnima. Porez na napitke zaslađene šećerom, pružaju mi malo nade", kaže Roberto.
Za novo istraživanje, Roberto i njezini kolege ispitali su cijene pića i prodaju u 291 lancu u godini prije i nakon što je porez uveden. Koristili su obližnji Baltimore, koji je sličan u demografiji, ali nema taj porez kao kontrolni grad, a također su pogledali podatke o prodaji u mjestima koja graniče s Philadelphijom koji također nisu imali porez na slatka pića.
U godini nakon uvođenja poreza, prodaja slatkih pića je pala u Philadelphiji za nešto više od 50%. Ali prodaja se povećala u susjednim mjestima, što sugerira da neki kupci iz Philadelphije prelaze gradske granice kako bi kupili slatke napitke, kaže Roberto. S obzirom na tu pretpostavku, istraživači su procijenili ukupno smanjenje prodaje na oko 38%, navodi se u radu. Prodaja je pala u Baltimoreu, u skladu s ukupnim smanjenjem konzumiranja gaziranih pića, ali daleko manje dramatično: smanjila se za oko 13,3 milijuna unci, u usporedbi s oko milijardu unci u Philadelphiji, otkrili su istraživači.
Podaci su dovoljno snažni jer porezi ne samo što potiču ljude da piju manje zaslađenih pića, već i zato što se ostvaruju prihodi za gradske projekte, u slučaju Philadelphije, za obrazovanje i infrastrukturu, nego i pomažu ljudima da štede novac.
"Prema našim podacima vidimo da se ljudi mijenjaju i kupuju druge vrste pića koja nisu oporezovana", objašnjava Roberto. "To znači da im novac ostaje u džepu ili ga mogu potrošiti na druge stvari."
To je dijelom i razlog zašto Roberto kaže kako ne vidi etički problem s oporezivanjem zaslađenih pića i druge bezvrijedne hrane.
"Najvažnija etička briga je to da sada imamo sustav u kojem bolesti poput dijabetesa tipa 2 i kroničnih bolesti nerazmjerno utječu na one s najnižim resursima i najvećim potrebama. Dio ovoga što se pokušava učiniti jest pomoći ljudima da donesu zdrave odluke koje će im pomoći da žive dulje", kaže Roberto, a za ostvarenje tog cilja trebalo bi uvesti poreze i na drugu bezvrijednu hranu što bi moglo učiniti i mnogo više za očuvanje javnog zdravlja.
'Soda tax' smanjio potrošnju
Studija, Sveučilišta u Berkeleyu u Kaliforniji pokazuje da je potrošnja slatkih pića pala za 52 posto među stanovnicima Berkeleya tijekom tri godine nakon što je grad u studenom 2014. godine uveo porez na slatka pića. U istom trogodišnjem razdoblju potrošnja vode porasla je za 29 posto.
Ovo je prva studija koja dokumentira dugoročni utjecaj poreza na zaslađene napitke na navike pijenja u Sjedinjenim Američkim Državama. Pokazuje da ovi porezi mogu potaknuti zdravije navike pijenja i potencijalno umanjiti bolesti povezane s prekomjernim unosom šećera poput dijabetesa, srčanih bolesti i propadanja zuba, ističe se u članku objavljenom u američkom časopisu Public Health.
"Iz iskustva s porezima na duhan i alkohol znamo da su ljudi osjetljivi na promjene u cijeni, tako da očekujemo da će porezi smanjiti potrošnju oporezovanih proizvoda," izjavila je autorica studije dr. Kristine Madsen i direktorica Berkeley Food Institutea u UC Berkeley's School of Public Health.
"Važno je da naši dokazi potječu iz obitelji s niskim prihodima iz različitih četvrti, koje imaju najveći teret dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti", kaže Madsen.
"Pića zaslađena šećerom, koja su povezana s pretilošću, dijabetesom i kardiovaskularnim bolestima, koštaju našu državu milijardu dolara svake godine, iako su super jeftina. Ona bi koštala puno više da su troškovi zdravstvene zaštite uključeni u cijenu tih pića. Porezi su jedan od načina da se ti troškovi uzmu u obzir", ističe Madsen.
Zanimljivo je napomenuti da se 76 posto birača Berkeleya izjasnilo u korist uvođenja poreza po stopi za uncu za sve napitke zaslađene šećerom.
Zašećerena pića su definirana kao sve vrste pića koja sadrže slobodne šećere i uključuju gazirana ili negazirana bezalkoholna pića, voćne/povrtne sokove i pića, tekuće i praškaste koncentrate, aromatiziranu vodu, energetska i sportska pića, čaj spreman za piće, kava gotova za piće i mliječne napitke s okusima.
Slobodni šećeri odnose se na monosaharide (poput glukoze, fruktoze) i disaharide (kao što je saharoza ili stolni šećer) dodane u hranu i pića industrijskih proizvoda i šećere koji su prirodno prisutni u medu, sirupima, voćnim sokovima i koncentriranom voćnom soku.
Porez na slatka pića: zašto ga uvesti?
Slatka pića su glavni faktor rizika za pretilost, dijabetes i propadanje zubi, a doprinose i razvoju bolesti srca i jetre. Zagovornici poreza kažu da tekući šećer šteti više od onog koji se nalazi u hrani, a pijenje 20 unci bezalkoholnog pića ekvivalent je gutanju 22 paketića šećera. Stoga smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) preporučuju da odrasli i djeca smanje potrošnju šećera na manje od 10 posto svog dnevnog unosa energije (što odgovara oko 12 čajnih žličica šećera), te daljnje smanjivanje unosa šećera na ispod 5% dnevnog unosa energije (oko 6 žličica šećera) za dodatne zdravstvene koristi. Trenutno je u većini zemalja prehranom vrlo lako konzumirati previše šećera, posebno iz zašećernih pića, posebno među djecom i adolescentima. U prosjeku, jedna limenka slatkog napitka sadrži oko 40 grama dodanog šećera što odgovara otprilike 10 žličica šećera.
Da bi se zaustavila epidemija pretilosti i dijabetesa, zemljama su potrebni sveobuhvatni akcijski planovi koji kombiniraju oporezivanje, ograničenje konzumacije slatkih proizvoda djeci i obrazovanje. Uvođenje poreza na zašećerene napitke pokazalo se učinkovitom intervencijom za smanjenje konzumacije šećera, konkretno porez na slatke napitke koji povećavaju cijene za 20% može dovesti do smanjenja potrošnje za oko 20%. Procjene govore da bi tijekom 10 godina porez na slatka pića od 1 posto po unci u SAD-u rezultirao uštedom u zdravstvu većom od 17 milijardi dolara koje se mogu koristiti za promicanje zdravlja stanovništva. Ovaj porez 2016. godine donio je oko 13 milijardi američkih dolara prihoda u SAD-u, dok je porez na slatka pića od 1 juana (0,16 USD) po litri u Kini doveo do procijenjenih 73,6 milijardi juana (11,8 milijardi USD) prihoda koji se ulažu u poboljšanje zdravstvenog sustava, poticanje zdravije prehrane, povećanje fizičke aktivnosti... s tim da najveću korist od toga imaju mladi. U siječnju 2014. vlada Meksika dodala je trošarinu od 1 peso po litri na bilo koje bezalkoholno piće s dodanim šećerom (prah, koncentrati ili gotova pića) državnom posebnom porezu na proizvodnju i usluge koje plaća proizvođač i predstavlja oko 10% povećanje cijene za potrošača. Studija koju su proveli Meksički nacionalni institut za javno zdravstvo i Sveučilište u Sjevernoj Karolini, ocjenjujući prve dvije godine provedbe, pokazalo je prosječno smanjenje od 7,6% u kupnji oporezovanih slatkih pića tijekom 2014. i 2015. Domaćinstva s najmanjim prihodima imala su prosječno smanjenje kupovine od 11,7%. Studija je pokazala porast nabave neoporezovanih pića za 2,1%, posebno kupovinu flaširane vode. U prve dvije godine primjene prikupljeno je 2,6 milijardi američkih dolara, a neki se od tih prihoda počinju ulagati u postavljanje fontani u školama širom Meksika.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/djeca-u-hrvatskoj-sve-su-deblja-a-kriva-su-i-ova-slatka-pica-rijec-je-o-velikoj-koncentraciji-dodanog-secera-skoro-10-zlicica-u-jednoj-je-casi-ovo-su-opasne-kombinacije-619540
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=116639ee64369d0f29e30d2816aa747ad9dba121
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Djeca+u+Hrvatskoj+sve+su+deblja%2C+a+kriva+su+i+ova+slatka+pi%C4%87a%3A+rije%C4%8D+je+o+velikoj+koncentraciji+dodanog+%C5%A1e%C4%87era%2C+skoro+10+%C5%BEli%C4%8Dica+u+jednoj+je+%C4%8Da%C5%A1i%21+Ovo+su+opasne+kombinacije&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fdjeca-u-hrvatskoj-sve-su-deblja-a-kriva-su-i-ova-slatka-pica-rijec-je-o-velikoj-koncentraciji-dodanog-secera-skoro-10-zlicica-u-jednoj-je-casi-ovo-su-opasne-kombinacije-619540
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fdjeca-u-hrvatskoj-sve-su-deblja-a-kriva-su-i-ova-slatka-pica-rijec-je-o-velikoj-koncentraciji-dodanog-secera-skoro-10-zlicica-u-jednoj-je-casi-ovo-su-opasne-kombinacije-619540
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ozbiljni zdravstveni problemi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
12. svibanj 2024 21:11