- Pripremljena je dokumentacija za najbolje prometno rješenje za Širinu, a projekt će se realizirati po fazama te obuhvaća šire područje, od nadvožnjaka Sveti Kajo, čvorišta kod Građe, ulaz u Vranjic i nadvožnjaka Meterize. Ovo će rješenje obuhvatiti i priključenje areala stare Salone, spoj na željezničku postaju, kao i prilaz rijeci Jadro – kaže Maljković najavljujući kako se upravo priprema natječaj koji će se objaviti do kraja godine.
- Nakon izbora najboljeg prometno-tehničkog rješenja krenut će se s izradom dokumentacije kako bismo se mogli natjecati za sredstva iz EU fondova - kaže Maljković.
Bitna i ekološkakomponenta
Premda ovaj dio ne pripada velikom projektu izgradnje aglomeracije na potezu Solin – Stobreč – Dugi Rat - Omiš, predstavljene nedavno javnosti, uređenje ovih prometnih točaka na solinskom području svakako će se izvrsno uklopiti u cjelokupno prometno rješenje koje obuhvaća i omiško područje.- Velika su očekivanja za izgradnju ceste u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a premda je ideja stigla u najteže doba recesije, svi će se truditi da se pripremna dokumentacija što prije riješi, te se krene s prijavama za natječaj europskih fondova, jer riječ je o drugom po redu prometnom projektu na ovome području - kaže župan Zlatko Ževrnja.
- Riječ je, uz pelješki most, o jednom od najznačajnjih infrastrukturnih prometnih projekata na jugu Hrvatske. Sada imamo nepodnošljive gužve, posebno u ljetnim mjesecima. Dovoljno je reći da svakodnevno kroz križanje Stobreč prođe više od 50.000 vozila.
Izgradnja ove obilaznice u velikom dijelu rješava pitanje spore komunikacije između Trogira i Omiša, znatan dio prometa se izmješta s Jadranske magistrale – napominje Ževrnja.
Na ovaj način povećava se sigurnost u prometu, no izgradnja ove ceste imat će i ekološko značenje:
- Osim prometnog rješenja, svakako je bitna i ekološka komponenta jer će se na taj način smanjiti emisija stakleničkih plinova, a izgradnjom ovih 25 kilometara cijelo priobalno područje postaje još privlačnija turistička destinacija te se otvara mogućnost za razvijanje novih turističkih projekata – objašnjava Ževrnja.
- Kada je riječ o dobrim stranama cijelog projekta, bitno je da cesta Mravinci - TTTS Stobreč skraćuje vrijeme putovanja od čvora Dugopolje na A1 do buduće trajektne luke Krilo Jesenice, zaobilazi usko grlo - križanje Stobreč, te odvaja tranzitni i lokalni promet na D8 od Solina do Stobreča.
Luka Krilo Jesenice svakako je značajna točka u rješavanju cijeloga ovoga projekta, jer bitno rasterećuje splitsku Trajektnu luku u ljetnim mjesecima. Osim toga, bit će to najbrža i najkraća ruta od autoceste do trajekta za Brač - kaže Ževrnja.
Spoj s Dugim Ratom
- Što se tiče spojne ceste Dugi Rat - čvor Dugi Rat na novoj D8, ona je još uvijek tema razgovora i traženja najboljega rješenja.U ovom projektu posebno je značajno rasterećenje prometa na omiškom području, a rješavanjem situacije Omiš zapad - most Cetina - Omiš istok izbjeglo bi se “usko grlo” jedine veze između Splita i Omiša - mosta na zapadnom ulazu u Omiš. Time bi se omogućio pristup Omišu s istoka i rješava se problem parkiranja. Sve to omogućit će novu prometnu regulaciju kroz Omiš.
Premda je ovo prometno rješenje i te kako potrebno, očito je da ćemo na realizaciju pričekati neko vrijeme, jer riječ je o zahvatu vrijednom 2,1 milijardu kuna, i upravo stoga posegnut će se za sredstvima iz strukturnih EU fondova. U ovako teškoj gospodarskoj situaciji država ne može osigurati kroz proračun tolika sredstva. Hrvatske ceste zato pripremaju aplikaciju za sufinanciranje iz EU fondova.
Međutim, na nama u Županiji te na predstavnicima općina i gradova sada je zadatak pripreme dokumentacije. To znači da se u Prostorni plan Županije i Dugog Rata mora ugraditi rješenje spojnih cesta Krilo Jesenice i Dugi Rat. Tek tada se može izraditi cjelovita projektna dokumentacija.
Bolji život Dalmacije
Da bismo ovaj projekt kandidirali za financiranje iz EU fondova, sve dionice moraju imati minimalno lokacijske dozvole.Mogu jamčiti za brzo i učinkovito djelovanje županijskih službi i ureda u upravnim postupcima koji budu u nadležnosti Županije, te očekujem dobru suradnju s gradovima i općinama - priča nam Ževrnja.
Zato je bitno temeljito pripremiti projekt kako bi zadovoljio stroga pravila Europe, odakle bi stigli novci za ceste. Tada bi priliku za rad dobilo na stotine stručnjaka, ali i građevinskih radnika iz domaćih tvrtki, a bit će posla i za proizvođače različite opreme, jer će trebati velik broj ljudi različitih struka i profila.
Nadajmo se da nakon brojnih i dugogodišnjih očekivanja i praznih obećanja ova cesta više neće biti utopijski, već realni projekt za bolji život Dalmacije.
Smodlaka: Dionica od rotora Bilice do TTTS-a je priroritetnaProjekt izgradnje ceste Solin – TTTS – Omiš pozdravlja i struka, jer je ta cesta odavno nužna, kaže dipl. ing. Stanko Smodlaka, prometni sudski vještak i član Udruge prometnih inženjera AMAC: - Dio od rotora Bilice do TTTS-a treba biti prioritet i on uopće nije tehnički zahtjevan. Da se ovaj dio izgradio ranije, kako je bilo planirano, izbjegli bi se veliki i nepotrebni troškovi ceste na Sirobuji te mostova na Pujankama i Visokoj. No, što je tu je, novac se ne može vratiti, ali zato treba voditi računa da se ne ide u preskupe i tehnički loše investicije - kaže Smodlaka.Zato bi, prema njegovu mišljenju, trebalo odustati od rekonstrukcije ceste od Tugara preko Srinjina, jer ne zadovoljava tehničke uvjete, a umjesto toga južnije, na padinama Peruna i dalje treba izgraditi najmanje tri denivelirana priključka koji bi osigurali pristup prema budućoj trajektnoj luci u Krilu Jesenicama i omogućila preseljenje iz gusto naseljenog područja uz more nešto sjevernije. Što se tiče konačnog početka prometnog rješenja na solinskoj Širini, struka se, kaže Smodlaka, odavno zauzimala za to: - Veliki je to dobitak za sve, a posebno zbog činjenice da se moderna brza cesta na rotoru u Solinu spaja sa Splitom, s cestom uskom svega tri metra, naglašava Smodlaka. |