stdClass Object
(
[id] => 1264778
[title] => Ova monstruozna korporacija je u 70-im otkrila da će prouzrokovat globalno zatopljenje. Točno to su odlučili napraviti
[alias] => znanstvenici-exxona-70-ih-su-godina-zakljucili-da-ce-fosilna-goriva-dovesti-do-globalnog-zatopljenja-zatajili-su-to
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Istraživači s Harvarda nedavno su izašli u javnost s informacijom da su znanstvenici Exxon Mobila, najveće američke naftne korporacije, s nevjerojatnom preciznošću predvidjeli da će emisije fosilnih goriva dovesti do globalnog zatopljenja od 0,2 stupnja Celzijevih po desetljeću, što je, u principu, bilo upravo ono što se dogodilo.
Ovaj model je iznesen prije četrdesetak godina, a Exxon je u međuvremenu financirao grupe za poricanje klimatskih promjena, koje su promicale pogrešne informacije.
Geoffrey Supran, glavni autor i bivši znanstveni suradnik na Povijesti znanosti na Harvardu, nazvao je ovaj rad prvom sustavnom procjenom klimatskih projekcija tvrtke koja se bavi fosilnim gorivima. "To je prvi put da smo bili u mogućnosti kvantificirati ono što su znali”, rekao je. Istraživači su otkrili da su između 1977. i 2003. znanstvenici unutar Exxona procijenili globalno zagrijavanje sa "šokantnom vještinom i točnošću", samo da bi tvrtka potom sljedećih nekoliko desetljeća provela negirajući tu istu znanost, dodao je Supran.
---
Stefani Reynolds/Afp
---
Čelnici naftnog diva su javno tvrdili da je stvarnost klimatskih promjena još nesigurna. Bivši izvršni direktor Lee Raymond poručio je 2000. godine da istraživanje nije dovoljno snažno da bi "opravdalo drastične mjere" za smanjenje emisija.
Velike kompanije ove industrije dugo su se borile da uravnoteže potragu za profitom i brigu o okolišu, ali primjer Exxona metodično ocrtava koliko su spremne daleko ići kako bi zadržale svoje slatke profite. Exxon je pak pokušao obraniti svoj stav. Glasnogovornik tvrtke je rekao da su predani tome da budu dio rješenja za klimatske tegobe i rizike koje one predstavljaju.
“Griješe oni koji govore da smo znali. Neki su pokušali krivo predstaviti činjenice i stav Exxon Mobila o znanosti o klimi i njegovoj podršci učinkovitim političkim rješenjima, preinačujući dobronamjerne rasprave o internoj politici u pokušaj kampanje dezinformiranja tvrtke”, kazao je.
---
---
Unatoč tim "dobronamjernim raspravama", ugljikovodična industrija je posljednjih 50 godina donosila 2,8 milijardi dolara čiste dobiti dnevno. Ogromna ukupna suma koju su ove tvrtke napasle od 1970. iznosi 52 bilijuna dolara, što daje moć da se "kupi svaki političar i sustav" te odgodi djelovanje u vezi s klimatskom krizom, kaže bivši vodeći autor izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama Aviel Verbruggen, autor analize o zaradama.
Profiti su, objašnjava, bili dodatno napuhani zbog kartela zemalja koje su umjetno ograničavale opskrbu. Zemlje bogate naftom, poput Rusije i onih u kartelu OPEC, uključujući Saudijsku Arabiju, držale su visoke rente ograničavanjem opskrbe.
Vojne akcije, poput invazije Iraka ili embarga na izvoz nafte iz Irana, također su povećale rente. Kad bi se sva dostupna nafta i plin mogli slobodno isporučivati tržištu, tvrdi Verbruggen, cijena konvencionalne nafte bila bi 20-30 dolara po barelu, u usporedbi s oko 100 dolara danas.
---
---
Rente prikupljene iskorištavanjem prirodnih resursa nisu zarađene, upozorio je Verbruggen: “To je pravi, čisti profit. Zarobili su jedan posto cjelokupnog bogatstva na svijetu, a da ništa nisu učinili za to. Grabež profita koči svijet u borbi protiv klimatskih nuždi. To stvarno oduzima novac alternativama. U svakoj zemlji ljudi imaju toliko poteškoća samo da plate račune za plin, struju i benzin, da nam više ne preostaje sredstava za ulaganje u obnovljive izvore energije.”
Mark Campanale iz Carbon Trackera se slaže s okolišnim ekonomistom: “Ne samo da je razmjer ovih renti zamamljiv, nego je važno primijetiti da, usred krize troškova života, uzrokovane rekordnim cijenama nafte i plina, ovaj tok novac relativno malom broju petrodržava i energetskih kompanija ove će se godine udvostručiti.”
I, zaista, 2022. je Exxon zaključio s rekordnom dobiti od 56 milijardi dolara, što je povijesni maksimum; ne samo za tvrtku nego i za cijelu zapadnu naftnu industriju. Nije daleko ni nizozemski Shell, peta najveća ugljičnovodična korporacija svijeta, s (također rekordnom) dobiti od 40 milijardi dolara; što je više nego dvostruka zarada u odnosu na prošlu godinu.
Shell je također objavio rekordnu dobit u četvrtom tromjesečju od 9,8 milijardi dolara, zahvaljujući snažnom oporavku zarade od trgovanja ukapljenim prirodnim plinom (LNG), nadmašivši predviđanja analitičara o dobiti od osam milijardi dolara.
---
Daniel Leal/Afp
---
Exxon je i svojim dioničarima isporučio impresivne rezultate u trećem tromjesečju 2022., s rastom prihoda od preko 80 posto u odnosu na prošlu godinu, što je najbolje od 2014. godine.
Naftni div je spreman za još jednu snažnu godinu jer se usredotočuje na rezanje troškova i otkup dionica, dok paralelno ima koristi od nove niže točke rentabilnosti (cijena iznad koje se ostvaruje profit) nafte od 41 dolara po barelu.
Shell je također najavio novi program otkupa dionica vrijedan četiri milijarde dolara u sljedeća tri mjeseca, što je identična taktika dosadašnjoj. Naftni div je otkupio 19 milijardi dolara u dionicama do veljače 2023., što je gotovo dvostruko više od ukupnog iznosa u 2019. godini.
Na taj način, tvrtka sama sebi diže vrijednost na burzi, zbog čega je viši menadžment nagrađen lijepim bonusima. "Namjeravamo ostati disciplinirani dok isporučujemo uvjerljive povrate dioničarima", obznanio je izvršni direktor Wael Sawan.
---
twitter photo
---
Nažalost, to neće isuviše obradovati stanovnike poljoprivredne zajednice Ogale ili ribarskog sela Bille u Nigeriji, gdje su usjevi uništeni, a gotovo sva riba uginula. Shell je, nakon više od pola stoljeća eksploatacije nafte u delti Nigera, tamo ostavio "jedno od najzagađenijih mjesta na Zemlji", prema riječima Amnesty Internationala.
Sada je gotovo 14.000 pojedinaca i institucija iz dviju zajednica podnijelo tužbe protiv Nizozemaca Visokom sudu u Londonu, pozivajući tvrtku da očisti razorno zagađenje i nadoknadi im posljedice.
"Dok razgovaramo, nafta se izlijeva u mojoj zajednici svaki dan, ljudi umiru", požalio se vođa zajednice Ogale Godwin Bebe Okpabi. Njegov odvjetnik Leigh Day je pak poručio: "U vrijeme kada Shell ostvaruje neviđenu dobit, krajnje je vrijeme da se pozabavi stalnim zagađenjem koje svojim poslovanjem uzrokuje u ovim zajednicama. Mora se postaviti pitanje planira li Shell jednostavno napustiti deltu Nigera bez rješavanja ekološke katastrofe koja se odvijala pod njegovim nadzorom?"
---
Pius Utomi Ekpei/Afp
---
Shell je prvi put otkrio naftu u Nigeriji 1956. godine, a od tada se 17,5 milijuna litara nafte izlilo u deltu Nigera. To je imalo razoran utjecaj na zdravlje ljudi i ekosustava delte. Studija iz 2017. pokazala je da su bebe rođene u Nigeriji imale dva puta veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom prvog mjeseca života ako su njihove majke živjele u blizini naftne mrlje prije nego su zatrudnijele.
Godine 2011. UN-ov Program za okoliš objavio je trogodišnju studiju u kojoj je utvrđeno da su učinci tamošnjeg onečišćenja "neposredna opasnost za javno zdravlje" i preporučio ono što bi predstavljalo najveće kopneno čišćenje onečišćenja u povijesti, koje bi koštalo oko milijardu dolara u prvih pet godina. Shell je rekao da će 2021. prestati s tamošnjim radom, ali nije rekao ništa o saniranju onečišćenja. Dapače, tvrdili su da nisu odgovorni za izlijevanje, već da je ono uzrokovano "ilegalnim aktivnostima".
"Mnogo izlijevanja uzrokovano je krađom i sabotažom. Čak i kad smo se pokušali vratiti kako bismo mogli ispraviti ta curenja, koja su uzrokovala treća strana, ponekad nismo mogli pristupiti tome zbog sigurnosnih problema. Dakle, postoji stvarno problematičan kontekst u Nigeriji i to je kontekst s kojim se nigerijska vlada najbolje može nositi, a ne privatno poduzeće", izvjestili su iz naftne firme.
---
Pius Utomi Ekpei/Afp
---
Međutim, nigerijske zajednice već su izvojevale pravne pobjede protiv Shella. Godine 2015. pokrenut je slučaj pred britanskim sudom u ime 15.000 članova zajednice Bodo, kojima je odobreno oko 68 milijuna dolara odštete i obavezno čišćenje.
Godine 2021. nizozemski sud također je naredio naftašima da plate nigerijskim poljoprivrednicima oštećenima zbog jedne njihove podružnice. U slučaju Bille/Ogale, Vrhovni sud UK-a je 2021. presudio da postoji "dobro argumentiran slučaj" da je Shell odgovoran za onečišćenje.
Promjene je - u svijetu slobodnog tržišta, gdje je profit glavni poticaj kapitalističke igre - iluzorno očekivati. U nedavnom izvješću UN-a je utvrđeno da će se emisije ugljika povećati za 10,6 posto do 2030., u odnosu na razine iz 2010., što je blagi pad u odnosu na prošlogodišnje procjene od 13,7 posto. Znanstvenici kažu da bi se emisije zapravo trebale smanjiti 45 posto do kraja desetljeća, kako bi se izbjeglo zagrijavanje preko "točke bez povratka".
Također, uspjeli smo istrijebiti 75 posto bioraznolikosti, svake godine premašimo prag održive konzumacije za 178 posto i trebati će nam još četiri ovakva planeta ako nastavimo s fiksacijom na "gospodarski rast". U znanstvenim krugovima su ovakve neodržive ideje prepoznate kao "šesto masovno izumiranje" na Zemlji.
---
---
Može se organizirati složena društvena studija kako bi se razumjelo zašto se industrija, a time i samo društvo, ne pokreću u nastojanju da smanje planetarno onečišćenje. Mogle bi se provesti ankete ili formulirati kulturni modeli obrazovanja, znanstvenog razumijevanja ili sustava političkih uvjerenja.
Ali nije potrebno. Jedina stvar koju treba razumjeti u vezi sposobnosti čovječanstva da riješi probleme tako velikih razmjera jest da - ako je proces potreban za njihovo rješavanje u suprotnosti s poticajima i strukturnim procesima tržišne ekonomije – to se nikada neće dogoditi. Barem ne dok tržišna ekonomija postoji.
Uništavanje okoliša nije nuspojava kapitalizma. To je jednostavno ono što sustav radi, kao karcinomski model koji samo zna iskorištavati, konzumirati i rasti. To je sve što može i umije te nije važno koliko ga pokušavate regulirati; sila plime je prejaka.
Cijeli planet juri prema litici, dok lokomotivu pokreće naizgled bezazlena tržišna akcija koja - stavljajući hranu na vaš stol - istovremeno proizvodi golemu količinu toksičnih "tržišnih eksternalija"; narušenih okolišnih uvjeta te posljedičnih troškova koje tvrtke uzrokuju, ali ne plaćaju.
---
---
U svijetu koji univerzalno osuđuje takozvane "teoretičare zavjera", prava kriminalna zavjera događa se svaki dan iza zatvorenih vrata u utrobama velikih poslovnih institucija. To je zavjera velikih, mračnih razmjera, koja je zapravo jednaka masovnom ubojstvu.
Sociopatija "poslovnog čovjeka" - jednog od najopakijih arhetipova koje je čovječanstvo ikad stvorilo - je odabrala samoodržanje, potaknuta i vođena, naravno, vrijednostima i praksama tržišnog kapitalizma, tako nanoseći veću štetu nego bilo koja subkultura u povijesti.
‘Kratkoročni dobici na račun dugotrajne destrukcije‘ moto je današnjeg društva. To je doslovno način na koji su svi prisiljeni "poslovno" razmišljati i, ako se nastavi, će biti psihološki korijen naše propasti.
---
Kako je mogla izgledati alternativna stvarnost u kojoj je Exxon, u suradnji s vladom, odlučio zaista djelovati po pitanju spriječavanja klimatskih promjena?
Washington dodjeluje NASA-i sredstva potrebna za istraživanje klimatske znanosti, što započinje lansiranjem satelita i skorim potvrđivanjem ove teorije. Kao rezultat toga, vlada SAD-a obvezuje se na ekonomiju s neto nultom emisijom ugljika do 2000.
Exxon uspostavlja veliku solarnu termoelektranu u kalifornijskoj pustinji i ulaže u razvijanje ove tehnologije. Nakon deset godina, njihov know-how se izvozi u Egipat i Maroko gdje je proizvodnja bila više nego dovoljna za napajanje tih zemalja.
Ovo rezultira golemim gospodarskim rastom jer tehnologija ne proizvodi samo energiju, već i hranu korištenjem staklenika s morskom vodom, što diže kvalitetu života cijelog kontinenta. Do 2000. Sjeverna Afrika je glavni izvoznik velikih solarnih elektrana diljem svijeta. Ovaj gospodarski uspjeh se odvija paralelno s onim europskim gdje se razvijaju vjetroelektrane na moru i turbine za plimu.
U SAD-u, Exxon se udružuje s General Motorsom kako bi krajem 1980-ih razvili prvo serijsko električno vozilo, EV1. (Što se zaista dogodilo, ali tek desetljeće kasnije, i rezultiralo namjernim uništavanjem čitavog kontigneta zbog lobiranja naftne industrije). Proizvode se krovni solarni paneli koji za punenje goriva za EV1.
Exxon se smatra sredstvom za ublažavanje ekstremnog siromaštva diljem svijeta i poboljšanjem života milijardi; predvidio je The Conversation.
Do kasnih 1990-ih, ogromne baterije od "tekućeg metala" omogućuju međusezonsko skladištenje energije, stvarajući rezervu energije dovoljnu da omogući pokretanje velikih vjetroelektrana i solarnih projekata diljem svijeta. Zbog toga ugljen i nafta postaju nerentabilni, pa je njihova upotreba dokinuta do 1997. godine.
Mnoge tvrtke koje se bave obnovljivom energijom započinju proizvodnju "sintetičke nafte", još jednog proizvoda novog "svemirskog doba". Naftne kompanije se više ne mogu natjecati s ekstremno niskim cijenama ove novonastale energije jer se ona "puni" praktički besplatnom energijom iz sustava obnovljivih izvora izvan vršne sezone.
Do 2000-ih ljudsko društvo proizvodi gotovo nimalo stakleničkih plinova za proizvodnju, transport ili energiju. Klimatski kolaps – kako ga danas doživljavamo – uglavnom je izbjegnut.
A Exxon? Kao i u našoj trenutnoj vremenskoj liniji, on ostaje jedna od najvećih svjetskih kompanija. Ali njegovo masovno distribuiranje solarnih sustava ga je učinilo jednom od najomiljenijih tvrtki na svijetu.
---
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.
Istraživači s Harvarda nedavno su izašli u javnost s informacijom da su znanstvenici Exxon Mobila, najveće američke naftne korporacije, s nevjerojatnom preciznošću predvidjeli da će emisije fosilnih goriva dovesti do globalnog zatopljenja od 0,2 stupnja Celzijevih po desetljeću, što je, u principu, bilo upravo ono što se dogodilo.
Ovaj model je iznesen prije četrdesetak godina, a Exxon je u međuvremenu financirao grupe za poricanje klimatskih promjena, koje su promicale pogrešne informacije.
Geoffrey Supran, glavni autor i bivši znanstveni suradnik na Povijesti znanosti na Harvardu, nazvao je ovaj rad prvom sustavnom procjenom klimatskih projekcija tvrtke koja se bavi fosilnim gorivima. "To je prvi put da smo bili u mogućnosti kvantificirati ono što su znali”, rekao je. Istraživači su otkrili da su između 1977. i 2003. znanstvenici unutar Exxona procijenili globalno zagrijavanje sa "šokantnom vještinom i točnošću", samo da bi tvrtka potom sljedećih nekoliko desetljeća provela negirajući tu istu znanost, dodao je Supran.
---
Stefani Reynolds/Afp
---
Čelnici naftnog diva su javno tvrdili da je stvarnost klimatskih promjena još nesigurna. Bivši izvršni direktor Lee Raymond poručio je 2000. godine da istraživanje nije dovoljno snažno da bi "opravdalo drastične mjere" za smanjenje emisija.
Velike kompanije ove industrije dugo su se borile da uravnoteže potragu za profitom i brigu o okolišu, ali primjer Exxona metodično ocrtava koliko su spremne daleko ići kako bi zadržale svoje slatke profite. Exxon je pak pokušao obraniti svoj stav. Glasnogovornik tvrtke je rekao da su predani tome da budu dio rješenja za klimatske tegobe i rizike koje one predstavljaju.
“Griješe oni koji govore da smo znali. Neki su pokušali krivo predstaviti činjenice i stav Exxon Mobila o znanosti o klimi i njegovoj podršci učinkovitim političkim rješenjima, preinačujući dobronamjerne rasprave o internoj politici u pokušaj kampanje dezinformiranja tvrtke”, kazao je.
---
---
Unatoč tim "dobronamjernim raspravama", ugljikovodična industrija je posljednjih 50 godina donosila 2,8 milijardi dolara čiste dobiti dnevno. Ogromna ukupna suma koju su ove tvrtke napasle od 1970. iznosi 52 bilijuna dolara, što daje moć da se "kupi svaki političar i sustav" te odgodi djelovanje u vezi s klimatskom krizom, kaže bivši vodeći autor izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama Aviel Verbruggen, autor analize o zaradama.
Profiti su, objašnjava, bili dodatno napuhani zbog kartela zemalja koje su umjetno ograničavale opskrbu. Zemlje bogate naftom, poput Rusije i onih u kartelu OPEC, uključujući Saudijsku Arabiju, držale su visoke rente ograničavanjem opskrbe.
Vojne akcije, poput invazije Iraka ili embarga na izvoz nafte iz Irana, također su povećale rente. Kad bi se sva dostupna nafta i plin mogli slobodno isporučivati tržištu, tvrdi Verbruggen, cijena konvencionalne nafte bila bi 20-30 dolara po barelu, u usporedbi s oko 100 dolara danas.
---
---
Rente prikupljene iskorištavanjem prirodnih resursa nisu zarađene, upozorio je Verbruggen: “To je pravi, čisti profit. Zarobili su jedan posto cjelokupnog bogatstva na svijetu, a da ništa nisu učinili za to. Grabež profita koči svijet u borbi protiv klimatskih nuždi. To stvarno oduzima novac alternativama. U svakoj zemlji ljudi imaju toliko poteškoća samo da plate račune za plin, struju i benzin, da nam više ne preostaje sredstava za ulaganje u obnovljive izvore energije.”
Mark Campanale iz Carbon Trackera se slaže s okolišnim ekonomistom: “Ne samo da je razmjer ovih renti zamamljiv, nego je važno primijetiti da, usred krize troškova života, uzrokovane rekordnim cijenama nafte i plina, ovaj tok novac relativno malom broju petrodržava i energetskih kompanija ove će se godine udvostručiti.”
I, zaista, 2022. je Exxon zaključio s rekordnom dobiti od 56 milijardi dolara, što je povijesni maksimum; ne samo za tvrtku nego i za cijelu zapadnu naftnu industriju. Nije daleko ni nizozemski Shell, peta najveća ugljičnovodična korporacija svijeta, s (također rekordnom) dobiti od 40 milijardi dolara; što je više nego dvostruka zarada u odnosu na prošlu godinu.
Shell je također objavio rekordnu dobit u četvrtom tromjesečju od 9,8 milijardi dolara, zahvaljujući snažnom oporavku zarade od trgovanja ukapljenim prirodnim plinom (LNG), nadmašivši predviđanja analitičara o dobiti od osam milijardi dolara.
---
Daniel Leal/Afp
---
Exxon je i svojim dioničarima isporučio impresivne rezultate u trećem tromjesečju 2022., s rastom prihoda od preko 80 posto u odnosu na prošlu godinu, što je najbolje od 2014. godine.
Naftni div je spreman za još jednu snažnu godinu jer se usredotočuje na rezanje troškova i otkup dionica, dok paralelno ima koristi od nove niže točke rentabilnosti (cijena iznad koje se ostvaruje profit) nafte od 41 dolara po barelu.
Shell je također najavio novi program otkupa dionica vrijedan četiri milijarde dolara u sljedeća tri mjeseca, što je identična taktika dosadašnjoj. Naftni div je otkupio 19 milijardi dolara u dionicama do veljače 2023., što je gotovo dvostruko više od ukupnog iznosa u 2019. godini.
Na taj način, tvrtka sama sebi diže vrijednost na burzi, zbog čega je viši menadžment nagrađen lijepim bonusima. "Namjeravamo ostati disciplinirani dok isporučujemo uvjerljive povrate dioničarima", obznanio je izvršni direktor Wael Sawan.
---
twitter photo
---
Nažalost, to neće isuviše obradovati stanovnike poljoprivredne zajednice Ogale ili ribarskog sela Bille u Nigeriji, gdje su usjevi uništeni, a gotovo sva riba uginula. Shell je, nakon više od pola stoljeća eksploatacije nafte u delti Nigera, tamo ostavio "jedno od najzagađenijih mjesta na Zemlji", prema riječima Amnesty Internationala.
Sada je gotovo 14.000 pojedinaca i institucija iz dviju zajednica podnijelo tužbe protiv Nizozemaca Visokom sudu u Londonu, pozivajući tvrtku da očisti razorno zagađenje i nadoknadi im posljedice.
"Dok razgovaramo, nafta se izlijeva u mojoj zajednici svaki dan, ljudi umiru", požalio se vođa zajednice Ogale Godwin Bebe Okpabi. Njegov odvjetnik Leigh Day je pak poručio: "U vrijeme kada Shell ostvaruje neviđenu dobit, krajnje je vrijeme da se pozabavi stalnim zagađenjem koje svojim poslovanjem uzrokuje u ovim zajednicama. Mora se postaviti pitanje planira li Shell jednostavno napustiti deltu Nigera bez rješavanja ekološke katastrofe koja se odvijala pod njegovim nadzorom?"
---
Pius Utomi Ekpei/Afp
---
Shell je prvi put otkrio naftu u Nigeriji 1956. godine, a od tada se 17,5 milijuna litara nafte izlilo u deltu Nigera. To je imalo razoran utjecaj na zdravlje ljudi i ekosustava delte. Studija iz 2017. pokazala je da su bebe rođene u Nigeriji imale dva puta veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom prvog mjeseca života ako su njihove majke živjele u blizini naftne mrlje prije nego su zatrudnijele.
Godine 2011. UN-ov Program za okoliš objavio je trogodišnju studiju u kojoj je utvrđeno da su učinci tamošnjeg onečišćenja "neposredna opasnost za javno zdravlje" i preporučio ono što bi predstavljalo najveće kopneno čišćenje onečišćenja u povijesti, koje bi koštalo oko milijardu dolara u prvih pet godina. Shell je rekao da će 2021. prestati s tamošnjim radom, ali nije rekao ništa o saniranju onečišćenja. Dapače, tvrdili su da nisu odgovorni za izlijevanje, već da je ono uzrokovano "ilegalnim aktivnostima".
"Mnogo izlijevanja uzrokovano je krađom i sabotažom. Čak i kad smo se pokušali vratiti kako bismo mogli ispraviti ta curenja, koja su uzrokovala treća strana, ponekad nismo mogli pristupiti tome zbog sigurnosnih problema. Dakle, postoji stvarno problematičan kontekst u Nigeriji i to je kontekst s kojim se nigerijska vlada najbolje može nositi, a ne privatno poduzeće", izvjestili su iz naftne firme.
---
Pius Utomi Ekpei/Afp
---
Međutim, nigerijske zajednice već su izvojevale pravne pobjede protiv Shella. Godine 2015. pokrenut je slučaj pred britanskim sudom u ime 15.000 članova zajednice Bodo, kojima je odobreno oko 68 milijuna dolara odštete i obavezno čišćenje.
Godine 2021. nizozemski sud također je naredio naftašima da plate nigerijskim poljoprivrednicima oštećenima zbog jedne njihove podružnice. U slučaju Bille/Ogale, Vrhovni sud UK-a je 2021. presudio da postoji "dobro argumentiran slučaj" da je Shell odgovoran za onečišćenje.
Promjene je - u svijetu slobodnog tržišta, gdje je profit glavni poticaj kapitalističke igre - iluzorno očekivati. U nedavnom izvješću UN-a je utvrđeno da će se emisije ugljika povećati za 10,6 posto do 2030., u odnosu na razine iz 2010., što je blagi pad u odnosu na prošlogodišnje procjene od 13,7 posto. Znanstvenici kažu da bi se emisije zapravo trebale smanjiti 45 posto do kraja desetljeća, kako bi se izbjeglo zagrijavanje preko "točke bez povratka".
Također, uspjeli smo istrijebiti 75 posto bioraznolikosti, svake godine premašimo prag održive konzumacije za 178 posto i trebati će nam još četiri ovakva planeta ako nastavimo s fiksacijom na "gospodarski rast". U znanstvenim krugovima su ovakve neodržive ideje prepoznate kao "šesto masovno izumiranje" na Zemlji.
---
---
Može se organizirati složena društvena studija kako bi se razumjelo zašto se industrija, a time i samo društvo, ne pokreću u nastojanju da smanje planetarno onečišćenje. Mogle bi se provesti ankete ili formulirati kulturni modeli obrazovanja, znanstvenog razumijevanja ili sustava političkih uvjerenja.
Ali nije potrebno. Jedina stvar koju treba razumjeti u vezi sposobnosti čovječanstva da riješi probleme tako velikih razmjera jest da - ako je proces potreban za njihovo rješavanje u suprotnosti s poticajima i strukturnim procesima tržišne ekonomije – to se nikada neće dogoditi. Barem ne dok tržišna ekonomija postoji.
Uništavanje okoliša nije nuspojava kapitalizma. To je jednostavno ono što sustav radi, kao karcinomski model koji samo zna iskorištavati, konzumirati i rasti. To je sve što može i umije te nije važno koliko ga pokušavate regulirati; sila plime je prejaka.
Cijeli planet juri prema litici, dok lokomotivu pokreće naizgled bezazlena tržišna akcija koja - stavljajući hranu na vaš stol - istovremeno proizvodi golemu količinu toksičnih "tržišnih eksternalija"; narušenih okolišnih uvjeta te posljedičnih troškova koje tvrtke uzrokuju, ali ne plaćaju.
---
---
U svijetu koji univerzalno osuđuje takozvane "teoretičare zavjera", prava kriminalna zavjera događa se svaki dan iza zatvorenih vrata u utrobama velikih poslovnih institucija. To je zavjera velikih, mračnih razmjera, koja je zapravo jednaka masovnom ubojstvu.
Sociopatija "poslovnog čovjeka" - jednog od najopakijih arhetipova koje je čovječanstvo ikad stvorilo - je odabrala samoodržanje, potaknuta i vođena, naravno, vrijednostima i praksama tržišnog kapitalizma, tako nanoseći veću štetu nego bilo koja subkultura u povijesti.
‘Kratkoročni dobici na račun dugotrajne destrukcije‘ moto je današnjeg društva. To je doslovno način na koji su svi prisiljeni "poslovno" razmišljati i, ako se nastavi, će biti psihološki korijen naše propasti.
---
Kako je mogla izgledati alternativna stvarnost u kojoj je Exxon, u suradnji s vladom, odlučio zaista djelovati po pitanju spriječavanja klimatskih promjena?
Washington dodjeluje NASA-i sredstva potrebna za istraživanje klimatske znanosti, što započinje lansiranjem satelita i skorim potvrđivanjem ove teorije. Kao rezultat toga, vlada SAD-a obvezuje se na ekonomiju s neto nultom emisijom ugljika do 2000.
Exxon uspostavlja veliku solarnu termoelektranu u kalifornijskoj pustinji i ulaže u razvijanje ove tehnologije. Nakon deset godina, njihov know-how se izvozi u Egipat i Maroko gdje je proizvodnja bila više nego dovoljna za napajanje tih zemalja.
Ovo rezultira golemim gospodarskim rastom jer tehnologija ne proizvodi samo energiju, već i hranu korištenjem staklenika s morskom vodom, što diže kvalitetu života cijelog kontinenta. Do 2000. Sjeverna Afrika je glavni izvoznik velikih solarnih elektrana diljem svijeta. Ovaj gospodarski uspjeh se odvija paralelno s onim europskim gdje se razvijaju vjetroelektrane na moru i turbine za plimu.
U SAD-u, Exxon se udružuje s General Motorsom kako bi krajem 1980-ih razvili prvo serijsko električno vozilo, EV1. (Što se zaista dogodilo, ali tek desetljeće kasnije, i rezultiralo namjernim uništavanjem čitavog kontigneta zbog lobiranja naftne industrije). Proizvode se krovni solarni paneli koji za punenje goriva za EV1.
Exxon se smatra sredstvom za ublažavanje ekstremnog siromaštva diljem svijeta i poboljšanjem života milijardi; predvidio je The Conversation.
Do kasnih 1990-ih, ogromne baterije od "tekućeg metala" omogućuju međusezonsko skladištenje energije, stvarajući rezervu energije dovoljnu da omogući pokretanje velikih vjetroelektrana i solarnih projekata diljem svijeta. Zbog toga ugljen i nafta postaju nerentabilni, pa je njihova upotreba dokinuta do 1997. godine.
Mnoge tvrtke koje se bave obnovljivom energijom započinju proizvodnju "sintetičke nafte", još jednog proizvoda novog "svemirskog doba". Naftne kompanije se više ne mogu natjecati s ekstremno niskim cijenama ove novonastale energije jer se ona "puni" praktički besplatnom energijom iz sustava obnovljivih izvora izvan vršne sezone.
Do 2000-ih ljudsko društvo proizvodi gotovo nimalo stakleničkih plinova za proizvodnju, transport ili energiju. Klimatski kolaps – kako ga danas doživljavamo – uglavnom je izbjegnut.
A Exxon? Kao i u našoj trenutnoj vremenskoj liniji, on ostaje jedna od najvećih svjetskih kompanija. Ali njegovo masovno distribuiranje solarnih sustava ga je učinilo jednom od najomiljenijih tvrtki na svijetu.
---
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.
Istraživači s Harvarda nedavno su izašli u javnost s informacijom da su znanstvenici Exxon Mobila, najveće američke naftne korporacije, s nevjerojatnom preciznošću predvidjeli da će emisije fosilnih goriva dovesti do globalnog zatopljenja od 0,2 stupnja Celzijevih po desetljeću, što je, u principu, bilo upravo ono što se dogodilo.
Ovaj model je iznesen prije četrdesetak godina, a Exxon je u međuvremenu financirao grupe za poricanje klimatskih promjena, koje su promicale pogrešne informacije.
Geoffrey Supran, glavni autor i bivši znanstveni suradnik na Povijesti znanosti na Harvardu, nazvao je ovaj rad prvom sustavnom procjenom klimatskih projekcija tvrtke koja se bavi fosilnim gorivima. "To je prvi put da smo bili u mogućnosti kvantificirati ono što su znali”, rekao j...
