stdClass Object
(
[id] => 1332632
[title] => Sto godina tučnjave za Palestinu: Pesimisti kažu da su šanse za trajni mir u Svetoj zemlji davno prokockane - evo zašto
[alias] => sto-godina-tucnjave-za-palestinu-pesimisti-kazu-da-su-sanse-za-trajni-mir-u-svetoj-zemlji-davno-prokockane-evo-zasto
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Kako je sve počelo? Otkud tolika zla krv? Po koji put u povijesti se ovo događa? Takva pitanja opet su postala aktualna otkad je u subotu 7. listopada započeo novi rat na Bliskom istoku, začet od Hamasovih komandosa koji su upali na jug Izraela i pobili i oteli brojne izraelske civile. Izrael je reagirao bombardiranjem Gaze i ubojstvima brojnih palestinskih civila, a u pripremi je i moguća izraelska kopnena invazija na Gazu: novo poglavlje stare priče.
Gdje je, dakle, korijen ovog sukoba?
Današnju sudbinu čitavog Bliskog istoka odredio je rasplet Prvog svjetskog rata i raspad Otomanskog Carstva – koje je dotad vladalo čitavom regijom – odnosno zloglasni sporazum Sykes-Picot iz 1916. godine, kojim je Bliski istok interesno raspodijeljen između Britanije i Francuske. Britanski diplomat Mark Sykes i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot tim su sporazumom naprosto povukli nove granice Bliskog istoka, uzrokujući mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas.
Konkretno, Francuska je tim sporazumom dobila Siriju i Libanon, a Britanija je sebi uzela Irak, Jordan i – Palestinu.
To je bilo 1916., a već 1917. britanski ministar vanjskih poslova Arthur Balfour objavljuje tzv. Balfourovu deklaraciju, dokument koji će također dalekosežno utjecati na sudbinu Bliskog istoka. Tom deklaracijom Britanija je podržala “stvaranje nacionalnog doma za židovski narod” u Palestini, što je postalo sastavni dio osnivačkog dokumenta “Britanski mandat za Palestinu”, koji je 1922. potvrdila i tadašnja Liga naroda.
---
---
Demografske promjene
Međutim, prema popisu stanovništva iz te 1922. godine, na prostoru Palestine uvjerljivu većinu činili su muslimani: njih je bilo 78,3 posto, a Židova samo 11,1 posto (uz 9,5 posto kršćana i jedan posto ostalih). Među 750.000 tadašnjih žitelja Palestine, Židova je bilo manje od sto tisuća, a muslimana gotovo 600 tisuća.
Otuda je razumljiva interpretacija Balfourove deklaracije koja se pripisuje mađarsko-britanskom piscu židovskog porijekla Arthuru Koestleru: “Jedan narod je svečano obećao drugom narodu zemlju trećeg naroda.”
Balfourova deklaracija donesena je pod utjecajem cionističkog pokreta – koji od kraja 19. stoljeća zagovara preseljenje Židova iz dijaspore u Palestinu i stvaranje židovske države na prostoru antičke Judeje – te je potaknula promjenu demografske situacije u Palestini, jer nakon njezina donošenja dolazi do niza useljeničkih valova europskih i američkih Židova na teritorij britanske Palestine. To je izazivalo otpor palestinskih Arapa i sporadične sukobe s doseljenicima.
Između 1920-ih i 1940-ih broj Židova koji su pristizali u Palestinu raste, a mnogi bježe od nacističkih progona u Europi. Već na popisu iz 1931., kad Palestina ima milijun stanovnika, udio Židova skače s 11 na 17 posto, dok udio muslimana pada sa 78 na 74 posto: omjer je sada samo 4:1 za muslimane. Židova je tada već 175 tisuća, a sukobi doseljenika s palestinskim Arapima postaju sve ozbiljniji.
Ukupno je od 1920. do 1945. u Palestinu imigriralo oko 400 tisuća Židova, a nedugo nakon završetka Drugog svjetskog rata i dolaska preživjelih europskih Židova tamo ih već ukupno živi više od 600 tisuća. Tada već čine 33 posto populacije Palestine. Omjer u korist muslimana pada na 2:1.
Konačno, 29. studenoga 1947. UN donosi sudbonosnu Rezoluciju 181, kojom se rješenje arapsko-židovskog sukoba predviđa podjelom Palestine na dvije države, uz poseban status Jeruzalema, koji bi zbog svoje religijske važnosti postao neutralna zona pod nadzorom UN-a.
Iako su Židovi tada činili samo trećinu populacije u Palestini, Rezolucija 181 predviđala je da židovska država dobije 56 posto teritorija Palestine (na kojem bi živjelo pola milijuna Židova i pola milijuna Arapa), dok bi arapska država obuhvaćala samo 43 posto teritorija (gdje bi uz 800 tisuća Arapa živjelo tek desetak tisuća Židova). Preostalih jedan posto teritorija odnosio se na Jeruzalem: planirano je da tamo živi sto tisuća Židova i sto tisuća Arapa.
Židovski čelnici prihvatili su plan, ali ga je arapska strana odbacila i on nikad nije proveden. Umjesto toga, kad je 14. svibnja 1948. David Ben-Gurion na temelju UN-ove rezolucije proglasio osnivanje Države Izrael, već sutradan je počeo Prvi izraelsko-arapski rat.
---
---
Kome slavlje, kome ‘Nakba’
Iz današnje perspektive, zacijelo bi svaki arapski lider odmah potpisao takav sporazum, jer tih 43 posto Palestine i zajednički Jeruzalem mnogo je više od onoga što Palestinci danas imaju. No tadašnje palestinsko vodstvo odbilo je plan, smatrajući da sav teritorij Palestine pripada njima, odnosno da ne mogu Palestinci plaćati cijenu holokausta koji su Židovi doživjeli u Europi.
Stoga su već 15. svibnja 1948. združene arapske vojske (Sirije, Iraka, Egipta i Libanona) napale netom proglašenu Državu Izrael. Taj rat Izrael uvjerljivo dobiva, osvojivši i oko 40 posto teritorija namijenjenog arapskoj Palestini. Sada je Izrael držao gotovo 80 posto teritorija Palestine, dok su ostatak zauzeli Egipat (Pojas Gaze) i Jordan (Istočni Jeruzalem i Zapadnu obalu). Za arapsku Palestinu ostalo je nula posto teritorija.
Preko 700.000 Palestinaca tada je izbjeglo ili protjerano (najviše u Gazu, na Zapadnu obalu, te u Libanon i Jordan), dok je blizu 600.000 Židova iz arapskih država izbjeglo u Izrael. Mnogi izbjegli Palestinci nikad se nisu vratili u zavičaj, nego su život proveli u izbjegličkim kampovima: tu su sudbinu naslijedili i njihova djeca i unuci.
Otuda i danas na obje strane vladaju posve suprotne, međusobno nepomirljive interpretacije onoga što se dogodilo 1948. godine. Za Izraelce taj rat označava uspostavu hebrejske države (pa ga i zovu Izraelski rat za neovisnost), dok za palestinske Arape godina 1948. označava rađanje pojma “Nakba” (Katastrofa).
Jomkipurski rat
Idući rat izbija u lipnju 1967., kada Izrael “preventivnim napadom” u samo šest dana (otuda naziv Šestodnevni rat) deklasira združene vojske Egipta, Jordana i Sirije, te se opet teritorijalno proširuje: od Egipta osvaja i okupira Gazu i Sinajski poluotok, od Jordana arapski dio Istočnog Jeruzalema i Zapadnu obalu, a od Sirije Golansku visoravan.
Iako su i rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a od Izraela tražile da se povuče s okupiranih teritorija, Izrael će jedino 1982. Egiptu vratiti Sinaj (u zamjenu za egipatsko priznanje Izraela), te će se 2005. povući iz Gaze (koja će ostati pod izraelskom blokadom), dok su Istočni Jeruzalem, Zapadna obala i Golanska visoravan i danas pod kontrolom Izraela.
Ceh arapskog poraza u Šestodnevnom ratu platili su i Palestinci, kojih je na okupiranim teritorijima živjelo milijun i pol. Mnogi od njih su izbjegli u Jordan, Libanon i Siriju – ni njima ni njihovim potomcima Izrael nije dopustio povratak u svoje domove, smatrajući da bi preplavili zemlju i ugrozili njezino postojanje kao židovske države.
A oni Palestinci koji su i nakon 1967. ostali u svojim domovima na okupiranim teritorijima morali su se suočavati s novim valovima doseljavanja židovskog stanovništva. U proteklih 50 godina Izrael je izgradio brojna naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu, gdje danas živi više od 700.000 Židova.
---
---
Novi izraelsko-arapski rat trebalo je čekati samo šest godina, a ovog puta prvi su napali Arapi. Šestog listopada 1973., na sveti židovski dan Jom kipur, arapska koalicija napada izraelsku vojsku na okupiranim teritorijima: egipatska vojska prelazi Sueski kanal i prodire na Sinaj, a sirijska vojska ulazi na Golan.
Međutim, nakon početnih arapskih uspjeha, Izrael ipak odbacuje egipatsko-sirijske snage. Iako nisu uspjeli vratiti okupirana područja, 20-dnevni Jomkipurski rat puno je značio Arapima u psihološkom smislu, jer su početnim uspjesima pokazali da moćni Izrael nije neranjiv.
Upravo taj psihološki učinak Jomkipurskog rata dovodi 1977. do povijesnog posjeta egipatskog predsjednika Anwara el-Sadata Izraelu i mirovnih pregovora koji završavaju sporazumom u američkom Camp Davidu: Izrael Egiptu vraća Sinaj, a Egipat priznaje Državu Izrael. Važna stavka sporazuma odnosila se na pregovore o autonomiji Palestinaca na okupiranim teritorijima Zapadne obale i Pojasa Gaze.
Tako se u osamdesete godine 20. stoljeća ušlo s optimizmom. No stvari na terenu brzo su demantirale takve pozitivne projekcije.
Atentat na Sadata
Zbog tog sporazuma s Izraelom Sadat je u radikalnim arapskim krugovima označen kao izdajnik, pa ga 6. listopada 1981., tijekom vojne parade u Kairu, ubijaju vlastiti vojnici: bila je to jasna poruka svima u arapskom svijetu koji bi se usudili harmonizirati odnose s Izraelom.
Novi teški udarac za palestinsko-izraelske odnose zadaje izraelska invazija na Libanon, odnosno masakr kršćanskih falangi nad Palestincima u izbjegličkim logorima Šabra i Satila u rujnu 1982., koji su logistički podržale izraelske snage. A onda je, u prosincu 1987., na okupiranim teritorijima Zapadne obale i Gaze započeo ustanak (arapski: intifada) palestinskog naroda.
Slike koje su u to vrijeme pristizale iz Gaze i Zapadne obale svjedočile su da se u prvim redovima uličnih borbi, naoružani samo kamenjem i zapaljivim bombama kućne izrade, nalaze palestinski mladići i dječaci koji mahom nisu bili ni rođeni kad je dvadeset godina ranije Izrael okupirao njihov teritorij. Ta prva intifada trajala je šest godina, sve dok 1993. u Oslu nisu pokrenuti mirovni pregovori.
Izraelska nevladina organizacija B’tselem kasnije je objavila da su u tih šest godina ubijena 1162 Palestinca (od čega 241 dijete) i 160 Izraelaca (petero djece). Paralelno s time, početkom 90-ih, nakon raspada SSSR-a, u Izrael stiže 400.000 sovjetskih Židova, čime je demografska struktura Izraela dodatno promijenjena na štetu palestinskih Arapa.
Kao što su početni arapski vojni uspjesi u ratu iz 1973. pomogli da dođe do mirovnih pregovora u Camp Davidu, tako je i Prva intifada dovela do pregovora u Oslu. Pomogla je i činjenica da je 1992. na vlast u Izraelu došla lijeva koalicija, a novi premijer Yitzhak Rabin, uz posredstvo američkog predsjednika Billa Clintona, potpisuje 1993. u Oslu sporazum s vođom Palestinskog oslobodilačkog pokreta (PLO) Jaserom Arafatom.
Tim je sporazumom dogovoreno postupno izraelsko povlačenje iz Gaze i Jerihona, te prepuštanje uprave Palestinskoj samoupravi. Pritom je Izrael priznao PLO kao predstavnika Palestinaca, dok je PLO formalno priznao pravo Izraela na postojanje.
Činilo se tada da se Bliski istok napokon smiruje – Rabin i Arafat dobili su 1994. i Nobelovu nagradu za mir.
---
---
Atentat na Rabina
Naravno, ubrzo se pokazalo da je sporazum u Oslu samo još jedna iluzija. S obzirom na aktualne okolnosti, zanimljivo je uočiti da su glavni protivnici tog sporazuma iz 1993. bili upravo ona dva aktera koji se danas spremaju na međusobni rat do istrebljenja: Benjamin Netanyahu i Hamas.
Današnji premijer Izraela tada je bio šef opozicije, te je sporazum u Oslu nazvao “smrtnom prijetnjom Izraelu” – usput su Izraelci ubrzali svoj projekt naseljavanja Židova na okupirana palestinska područja – dok je Hamas tada počeo slati bombaše samoubojice da ubijaju ljude u Izraelu, kako bi se uništile šanse za implementaciju dogovora.
Atmosfera u Izraelu postajala je sve napetija, a 4. studenoga 1995. židovski desničarski ekstremist Yigal Amir u atentatu ubija izraelskog premijera Rabina zbog “izdajničkog sporazuma” s PLO-om: bila je to jasna poruka svima u hebrejskom svijetu koji bi se usudili harmonizirati odnose s Palestincima.
Mnogi drže da se mirovni proces između Izraela i Palestinaca nikad nije oporavio od tog atentata, iako se na prijelomu milenija ukazala još jedna šansa: nakon što 1999. izbore u Izraelu osvaja ljevičarska Laburistička stranka, na čelu s Ehudom Barakom, predsjednik SAD-a Clinton u srpnju 2000. u Camp Davidu ugošćava njega i Arafata, kako bi konačno riješili izraelsko-arapsko pitanje.
Prema objavljenim izvještajima, Barak je nudio Arafatu da se palestinska država formira na 90 posto teritorija Gaze i Zapadne obale, ali Arafat to nije prihvatio. Izrael je naknadno tvrdio da je PLO “odbio velikodušne ustupke”, dok je PLO uzvraćao da Izrael “nije ponudio dovoljno”.
Danas znamo da je to bila zadnja prilika za mirno rješenje s dvije države. Štoviše, vrlo brzo nakon toga stvari su krenule dodatno nizbrdo: samo dva mjeseca nakon neuspjeha pregovora u Camp Davidu počeo je novi ustanak palestinskog naroda – Druga intifada.
Palestinska radikalizacija
Povod za pokretanje Druge intifade bila je (ne)promišljena gesta jednog izraelskog političara. Tog 28. rujna 2000., za vrijeme predizborne kampanje za Knesset, vođa desničarskog Likuda Ariel Sharon došao je u Istočni Jeruzalem i uz pratnju tisuću izraelskih policajaca popeo se na muslimanima sveti prostor Platoa džamija, kršeći time dogovor Izraela i Jordana iz 1967. da na taj prostor mogu stupiti samo muslimani.
Sharon je dobro znao kakve će reakcije izazvati njegov posjet Platou džamija: bijes Arapa i odobravanje njegovih glasača, izraelskih desničara. Zato je to i uradio.
Druga intifada je trajala osam godina, do 2008.: bio je to “rat niskog intenziteta”, koji je pokazao da su se Palestinci u međuvremenu radikalizirali - kamenje i Molotovljeve koktele iz Prve intifade zamijenili su samoubilački napadi koji su kosili i izraelske civile. Zauzvrat je izraelska vojska sravnjivala sa zemljom čitava palestinska naselja, uz brojne civilne žrtve.
---
---
Zbog toga je Druga intifada bila višestruko smrtonosnija od prve: prema podacima B’tselema, ubijeno je oko 5500 Palestinaca, 1062 Izraelca i 64 strana državljanina.
Godine 2005. Izrael se povlači iz Gaze, ali je otada drži u potpunoj blokadi. U međuvremenu palestinske izbore 2006. u Gazi osvaja islamistički pokret Hamas, mnogo radikalniji od sekularnog Fataha koji vlada Zapadnom obalom, u okviru Palestinske samouprave pod izraelskom okupacijom. Otada je Hamas vodio više manjih ratova s Izraelom (2006., 2008., 2014. i 2021.), koji su donijeli nove tisuće civilnih žrtava, pretežno palestinskih.
A ovaj predstojeći rat, ako ga se ne zaustavi, ima potencijal da bude smrtonosniji od svih dosadašnjih.
Kako vrijeme prolazi, rješenje izraelsko-palestinskog problema izgleda sve dalje: pesimisti tvrde da su šanse za trajni mir u Svetoj zemlji davno prokockane. Na obje strane jačaju radikalne opcije, a ako se i pojavi neki mirotvorac, ubiju ga ekstremisti iz njegova naroda: jasna poruka svima iz oba naroda koji žele dobrosusjedsku harmoniju.
---
Problem Jeruzalema: Džamija Al-Aksa i Treći hram
Jednu od najvećih prepreka normalizaciji odnosa između Izraela i Palestinaca predstavlja status Jeruzalema – spiritualnog srca i emotivnog epicentra Bliskog istoka. Naime, obje strane Jeruzalem vide kao glavni grad svoje države.
Odnosno, Izrael za svoj glavni grad želi čitav Jeruzalem, dok Palestinci za svoju prijestolnicu žele Istočni Jeruzalem, koji je Izrael okupirao u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
Razlozi te obostrane privrženosti Jeruzalemu su vjerske prirode, jer se ključni religijski objekti i judaizma i islama nalaze – ili su se nalazili - upravo u tom gradu. Taj sakralni prostor istočnog dijela Jeruzalema (Stari grad) u geografskom se smislu sastoji od jednog brda na čijem vrhu se nalazi plato: muslimani taj prostor zovu Plato džamija, a Židovi ga nazivaju Brdo hrama, te ga i jedni i drugi svojataju.
Pritom su – ako je to forenzički važno – židovski razlozi za svojatanje povijesno stariji i doslovno sežu u biblijska vremena: Židovi drže da se prije 3000 godina upravo na Brdu hrama nalazio Salomonov hram iz Starog zavjeta (naziva se i Prvi hram), koji predstavlja sjedište drevnog judaizma. Prema predaji, tu je bio smješten Kovčeg saveza (Zavjetni kovčeg), a u njemu kamene ploče s Deset zapovijedi koje je Jahve dao Mojsiju.
Salomonov hram srušio je u 6. stoljeću prije Krista babilonski kralj Nabukodonozor, a u 1. stoljeću prije Krista obnovio ga je i proširio judejski kralj Herod (Drugi hram), da bi ga 70. godine porušili Rimljani. Od tog Drugog hrama danas je ostao samo Zapadni zid, poznatiji kao Zid plača.
Stoga Brdo hrama predstavlja najsvetije mjesto u židovstvu i zato izraelske vlade žele da glavni grad Izraela bude baš Jeruzalem.
S druge strane, palestinski argument za svojatanje tog prostora star je 1400 godina, koliko je stara tamošnja džamija Al-Aksa, koja predstavlja treće po rangu sveto mjesto islama, iza Meke i Medine. Jer upravo je s te lokacije, kažu spisi, u noći mjeseca redžaba 620. ili 621. godine Muhamed na krilatom konju Buraku uzašao kod Allaha, te se s Objavom vratio u Meku.
Baš zato je na tom mjestu krajem 7. stoljeća podignuta džamija Al-Aksa i zato Palestinci žele da glavni grad njihove buduće države bude Istočni Jeruzalem.
Nakon rata iz 1967. Jordan i Izrael našli su "salomonsko rješenje" za obostrano svojatanje istog prostora: na muslimanski sveti dio Platoa džamija smiju ući samo muslimani, dok Židovi imaju pristup Zidu plača. To se pravilo desetljećima poštovalo, ali nakon 2000. godine židovski nacionalisti (u pratnji policije) sve češće dolaze na "muslimanski dio", što često bude otponac za nasilnu arapsku reakciju.
Miroljubivo razrješenje ovog religijsko-političkog čvora dodatno je otežano židovskim vjerovanjem da će izgradnja Trećeg hrama, na istome mjestu, označiti dolazak Mesije. To ne bi bio problem da nije nezgodne geodetske činjenice: džamija Al-Aksa i biblijski Salomonov hram fizički se doslovno preklapaju - po više izvora, džamija se nalazi u dvorištu nekadašnjeg hrama.
Drugim riječima, Treći hram teško može dobiti građevinsku dozvolu koja neće razbjesniti – u džihadskom smislu - milijardu muslimana na svijetu.
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Na obje strane jačaju radikalne opcije, a ako se i pojavi neki mirotvorac, ubiju ga ekstremisti iz njegova naroda
Donosimo povijesni pregled situacije do današnjeg, najnovijeg rata
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ZLA KRV U IZRAELU
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[extra_fields_search] => Na obje strane jačaju radikalne opcije, a ako se i pojavi neki mirotvorac, ubiju ga ekstremisti iz njegova naroda
Donosimo povijesni pregled situacije do današnjeg, najnovijeg rata ZLA KRV U IZRAELU 2 0 14452 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2023-10-18 06:22:31
[created_by] => 3107
[created_by_alias] => Damir Pilić
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2023-10-22 16:16:12
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2023-10-22 16:16:12
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 0
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 241
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet
[secure] => 0
[page_title] => Svijet
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] => Na obje strane jačaju radikalne opcije, a ako se i pojavi neki mirotvorac, ubiju ga ekstremisti iz njegova naroda
Donosimo povijesni pregled situacije do današnjeg, najnovijeg rata
[metadata] => robots=
author=
title=Sto godina tučnjave za Palestinu: Pesimisti kažu da su šanse za trajni mir u Svetoj zemlji davno prokockane - evo zašto
[metakey] => Izrael, Palestina, rat, sukob, Gaza, Židovi, Palestinci
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873294.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25886715.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873289.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873290.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873293.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873295.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873296.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873297.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873298.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25861457.jpg","\/images\/slike\/2023\/10\/18\/25873335.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Beata Zawrzel\/Nurphoto Via Afp","","AFP","\/Roger-viollet Via Afp","\/Roger-viollet Via Afp","Jean-philippe Ksiazek\/Afp","\/Roger-viollet Via Afp","David Furst\/Afp","Sven Nackstrand\/Afp","J. David Ake\/Afp","Manoocher Deghati\/Afp"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["
U ovom tekstu donosimo povijesni pregled situacije do dana\u0161njeg, najnovijeg rata<\/p>","
Britanski diplomat Mark Sykes (lijevo) i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot (desno) povukli su 1916. nove granice Bliskog istoka, uzrokuju\u0107i mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas AFP<\/p>","
Palestinka s djetetom i izraelski vojnici u Gazi 1988.<\/p>","
Sir mark Sykes, representing Great Britain at the Sykes-Picot accord, a secret agreement relative to the dismemberment of the Ottoman empire\u2019s west Asian provinces, in 1915-1916. May 1916. Portait by L?opold Pilichowski (1918). (Photo by Roger-Viollet\/Roger-Viollet via AFP)<\/p>","
Britanski diplomat Mark Sykes (lijevo) i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot (desno) povukli su 1916. nove granice Bliskog istoka, uzrokuju\u0107i mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas AFP<\/p>","
un jeune gar?on agite un drapeau palestinien, le 13 avril 2002 ? Lyon, lors du rassemblement de plusieurs centaines de manifestants ? l\u2018appel du collectif de soutien au peuple palestinien pour protester contre \u201dles arrestations et emprisonnements arbitraires, violences militaires, tortures et assassinat \u201d de palestiniens. AFP PHOTO JEAN-PHILIPPE KSIAZEK
\n
\nA young boy carries a Palestinian flag that reads \u2018Palestine, the right to resist\u2018 13 April 2002 during a demonstration in Lyon. Hundreds of people took the street to protest Israel\u2018s \u2018arrests and arbitrary imprisonments, military violence, torture and killing\u2018 of the Palestinian people (Photo by JEAN-PHILIPPE KSIAZEK\/AFP)<\/p>","
Jerusalem (Palestine). Solomon wall. Jews praying. About 1870-1880. (Photo by L?on et L?vy\/Roger-Viollet via AFP)<\/p>","
Tens of thousands of Israeli settlers and right-wing supporters march at a Gaza beach 27 April 2005 as they flock to the Gush Katif bloc of settlements at the heart of the Gaza Strip to protest against their Prime Minister Ariel Sharon, who vowed to go ahead with his disengagement plan from this Palestinian turf. AFP PHOTO\/DAVID FURST (Photo by DAVID FURST\/AFP)<\/p>","
Izraelski vojnik nad Khan Yunisom u Pojasu Gaze 1993.AFP<\/p>","
Sporazum iz Osla, u prisustvu tada\u0161njeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, u rujnu 1993. na ceremoniji u Bijeloj ku\u0107i potpisuju, s izraelske strane, premijer Yitzak Rabin (sasvim lijevo) i \u0161ef diplomacije Shimon Peres (potpisuje), a s palestinske strane vo\u0111a PLO-a Yasser Arafat AFP<\/p>","
Jeruzalem: Palestinski vjernici mole se u d\u017eamiji al-Aqsa (1996.) AFP<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","hd_25873294_1920.jpg":"1920x1080","k_25873294_1280.jpg":"1280x1280","k_25873294_1024.jpg":"1024x1024","k_25873294_640.jpg":"640x640","k_25873294_480.jpg":"480x480","k_25873294_340.jpg":"340x340","k_25873294_220.jpg":"220x220","o_25873294_1280.jpg":"1280x853","o_25873294_1024.jpg":"1024x682","o_25873294_640.jpg":"640x426","o_25873294_480.jpg":"480x320","o_25873294_340.jpg":"340x226","o_25873294_220.jpg":"220x146","h_25873294_1280.jpg":"1280x854","h_25873294_1024.jpg":"1024x683","h_25873294_640.jpg":"640x427","h_25873294_480.jpg":"480x320","h_25873294_340.jpg":"340x227","h_25873294_220.jpg":"220x147","pp_25873294_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873294_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873294_640.jpg":"640x814","pp_25873294_480.jpg":"480x611","pp_25873294_340.jpg":"340x432","pp_25873294_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1477","hd_25886715_1920.jpg":"1920x1080","k_25886715_1280.jpg":"1280x1280","k_25886715_1024.jpg":"1024x1024","k_25886715_640.jpg":"640x640","k_25886715_480.jpg":"480x480","k_25886715_340.jpg":"340x340","k_25886715_220.jpg":"220x220","o_25886715_1280.jpg":"1280x984","o_25886715_1024.jpg":"1024x787","o_25886715_640.jpg":"640x492","o_25886715_480.jpg":"480x369","o_25886715_340.jpg":"340x261","o_25886715_220.jpg":"220x169","h_25886715_1280.jpg":"1280x854","h_25886715_1024.jpg":"1024x683","h_25886715_640.jpg":"640x427","h_25886715_480.jpg":"480x320","h_25886715_340.jpg":"340x227","h_25886715_220.jpg":"220x147","pp_25886715_1280.jpg":"1280x1628","pp_25886715_1024.jpg":"1024x1303","pp_25886715_640.jpg":"640x814","pp_25886715_480.jpg":"480x611","pp_25886715_340.jpg":"340x432","pp_25886715_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1274","hd_25873289_1920.jpg":"1920x1080","k_25873289_1280.jpg":"1280x1280","k_25873289_1024.jpg":"1024x1024","k_25873289_640.jpg":"640x640","k_25873289_480.jpg":"480x480","k_25873289_340.jpg":"340x340","k_25873289_220.jpg":"220x220","o_25873289_1280.jpg":"1280x849","o_25873289_1024.jpg":"1024x679","o_25873289_640.jpg":"640x424","o_25873289_480.jpg":"480x318","o_25873289_340.jpg":"340x225","o_25873289_220.jpg":"220x145","h_25873289_1280.jpg":"1280x854","h_25873289_1024.jpg":"1024x683","h_25873289_640.jpg":"640x427","h_25873289_480.jpg":"480x320","h_25873289_340.jpg":"340x227","h_25873289_220.jpg":"220x147","pp_25873289_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873289_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873289_640.jpg":"640x814","pp_25873289_480.jpg":"480x611","pp_25873289_340.jpg":"340x432","pp_25873289_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2552","hd_25873290_1920.jpg":"1920x1080","k_25873290_1280.jpg":"1280x1280","k_25873290_1024.jpg":"1024x1024","k_25873290_640.jpg":"640x640","k_25873290_480.jpg":"480x480","k_25873290_340.jpg":"340x340","k_25873290_220.jpg":"220x220","o_25873290_1280.jpg":"1280x1701","o_25873290_1024.jpg":"1024x1361","o_25873290_640.jpg":"640x850","o_25873290_480.jpg":"480x638","o_25873290_340.jpg":"340x451","o_25873290_220.jpg":"220x292","h_25873290_1280.jpg":"1280x854","h_25873290_1024.jpg":"1024x683","h_25873290_640.jpg":"640x427","h_25873290_480.jpg":"480x320","h_25873290_340.jpg":"340x227","h_25873290_220.jpg":"220x147","pp_25873290_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873290_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873290_640.jpg":"640x814","pp_25873290_480.jpg":"480x611","pp_25873290_340.jpg":"340x432","pp_25873290_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x3698","hd_25873293_1920.jpg":"1920x1080","k_25873293_1280.jpg":"1280x1280","k_25873293_1024.jpg":"1024x1024","k_25873293_640.jpg":"640x640","k_25873293_480.jpg":"480x480","k_25873293_340.jpg":"340x340","k_25873293_220.jpg":"220x220","o_25873293_1280.jpg":"1280x2465","o_25873293_1024.jpg":"1024x1972","o_25873293_640.jpg":"640x1232","o_25873293_480.jpg":"480x924","o_25873293_340.jpg":"340x654","o_25873293_220.jpg":"220x423","h_25873293_1280.jpg":"1280x854","h_25873293_1024.jpg":"1024x683","h_25873293_640.jpg":"640x427","h_25873293_480.jpg":"480x320","h_25873293_340.jpg":"340x227","h_25873293_220.jpg":"220x147","pp_25873293_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873293_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873293_640.jpg":"640x814","pp_25873293_480.jpg":"480x611","pp_25873293_340.jpg":"340x432","pp_25873293_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1296","hd_25873295_1920.jpg":"1920x1080","k_25873295_1280.jpg":"1280x1280","k_25873295_1024.jpg":"1024x1024","k_25873295_640.jpg":"640x640","k_25873295_480.jpg":"480x480","k_25873295_340.jpg":"340x340","k_25873295_220.jpg":"220x220","o_25873295_1280.jpg":"1280x864","o_25873295_1024.jpg":"1024x691","o_25873295_640.jpg":"640x432","o_25873295_480.jpg":"480x324","o_25873295_340.jpg":"340x229","o_25873295_220.jpg":"220x148","h_25873295_1280.jpg":"1280x854","h_25873295_1024.jpg":"1024x683","h_25873295_640.jpg":"640x427","h_25873295_480.jpg":"480x320","h_25873295_340.jpg":"340x227","h_25873295_220.jpg":"220x147","pp_25873295_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873295_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873295_640.jpg":"640x814","pp_25873295_480.jpg":"480x611","pp_25873295_340.jpg":"340x432","pp_25873295_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1930","hd_25873296_1920.jpg":"1920x1080","k_25873296_1280.jpg":"1280x1280","k_25873296_1024.jpg":"1024x1024","k_25873296_640.jpg":"640x640","k_25873296_480.jpg":"480x480","k_25873296_340.jpg":"340x340","k_25873296_220.jpg":"220x220","o_25873296_1280.jpg":"1280x1286","o_25873296_1024.jpg":"1024x1029","o_25873296_640.jpg":"640x643","o_25873296_480.jpg":"480x482","o_25873296_340.jpg":"340x341","o_25873296_220.jpg":"220x221","h_25873296_1280.jpg":"1280x854","h_25873296_1024.jpg":"1024x683","h_25873296_640.jpg":"640x427","h_25873296_480.jpg":"480x320","h_25873296_340.jpg":"340x227","h_25873296_220.jpg":"220x147","pp_25873296_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873296_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873296_640.jpg":"640x814","pp_25873296_480.jpg":"480x611","pp_25873296_340.jpg":"340x432","pp_25873296_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1293","hd_25873297_1920.jpg":"1920x1080","k_25873297_1280.jpg":"1280x1280","k_25873297_1024.jpg":"1024x1024","k_25873297_640.jpg":"640x640","k_25873297_480.jpg":"480x480","k_25873297_340.jpg":"340x340","k_25873297_220.jpg":"220x220","o_25873297_1280.jpg":"1280x862","o_25873297_1024.jpg":"1024x689","o_25873297_640.jpg":"640x431","o_25873297_480.jpg":"480x323","o_25873297_340.jpg":"340x228","o_25873297_220.jpg":"220x148","h_25873297_1280.jpg":"1280x854","h_25873297_1024.jpg":"1024x683","h_25873297_640.jpg":"640x427","h_25873297_480.jpg":"480x320","h_25873297_340.jpg":"340x227","h_25873297_220.jpg":"220x147","pp_25873297_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873297_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873297_640.jpg":"640x814","pp_25873297_480.jpg":"480x611","pp_25873297_340.jpg":"340x432","pp_25873297_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1009x651","hd_25873298_1920.jpg":"1920x1080","k_25873298_1280.jpg":"1280x1280","k_25873298_1024.jpg":"1024x1024","k_25873298_640.jpg":"640x640","k_25873298_480.jpg":"480x480","k_25873298_340.jpg":"340x340","k_25873298_220.jpg":"220x220","o_25873298_1280.jpg":"1280x825","o_25873298_1024.jpg":"1024x660","o_25873298_640.jpg":"640x412","o_25873298_480.jpg":"480x309","o_25873298_340.jpg":"340x219","o_25873298_220.jpg":"220x141","h_25873298_1280.jpg":"1280x854","h_25873298_1024.jpg":"1024x683","h_25873298_640.jpg":"640x427","h_25873298_480.jpg":"480x320","h_25873298_340.jpg":"340x227","h_25873298_220.jpg":"220x147","pp_25873298_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873298_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873298_640.jpg":"640x814","pp_25873298_480.jpg":"480x611","pp_25873298_340.jpg":"340x432","pp_25873298_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1024x729","hd_25861457_1920.jpg":"1920x1080","k_25861457_1280.jpg":"1280x1280","k_25861457_1024.jpg":"1024x1024","k_25861457_640.jpg":"640x640","k_25861457_480.jpg":"480x480","k_25861457_340.jpg":"340x340","k_25861457_220.jpg":"220x220","o_25861457_1280.jpg":"1280x911","o_25861457_1024.jpg":"1024x729","o_25861457_640.jpg":"640x455","o_25861457_480.jpg":"480x341","o_25861457_340.jpg":"340x242","o_25861457_220.jpg":"220x156","h_25861457_1280.jpg":"1280x854","h_25861457_1024.jpg":"1024x683","h_25861457_640.jpg":"640x427","h_25861457_480.jpg":"480x320","h_25861457_340.jpg":"340x227","h_25861457_220.jpg":"220x147","pp_25861457_1280.jpg":"1280x1628","pp_25861457_1024.jpg":"1024x1303","pp_25861457_640.jpg":"640x814","pp_25861457_480.jpg":"480x611","pp_25861457_340.jpg":"340x432","pp_25861457_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1260","hd_25873335_1920.jpg":"1920x1080","k_25873335_1280.jpg":"1280x1280","k_25873335_1024.jpg":"1024x1024","k_25873335_640.jpg":"640x640","k_25873335_480.jpg":"480x480","k_25873335_340.jpg":"340x340","k_25873335_220.jpg":"220x220","o_25873335_1280.jpg":"1280x840","o_25873335_1024.jpg":"1024x672","o_25873335_640.jpg":"640x420","o_25873335_480.jpg":"480x315","o_25873335_340.jpg":"340x223","o_25873335_220.jpg":"220x144","h_25873335_1280.jpg":"1280x854","h_25873335_1024.jpg":"1024x683","h_25873335_640.jpg":"640x427","h_25873335_480.jpg":"480x320","h_25873335_340.jpg":"340x227","h_25873335_220.jpg":"220x147","pp_25873335_1280.jpg":"1280x1628","pp_25873335_1024.jpg":"1024x1303","pp_25873335_640.jpg":"640x814","pp_25873335_480.jpg":"480x611","pp_25873335_340.jpg":"340x432","pp_25873335_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1"]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7604558 Threads: 2 Questions: 1616133842 Slow queries: 4798386
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 110910350
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 53
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 482
[name] => Premium
[alias] => premium
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vinski-podrum-stari/sponzori
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[parent] => 119
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
)
[link] => /vijesti/svijet/sto-godina-tucnjave-za-palestinu-pesimisti-kazu-da-su-sanse-za-trajni-mir-u-svetoj-zemlji-davno-prokockane-evo-zasto-1332632
[printLink] => /vijesti/svijet/sto-godina-tucnjave-za-palestinu-pesimisti-kazu-da-su-sanse-za-trajni-mir-u-svetoj-zemlji-davno-prokockane-evo-zasto-1332632?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 271339
[name] => Izrael
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => izrael
[link] => /tag/izrael
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 679334
[name] => Palestina
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => palestina
[link] => /tag/palestina
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 344269
[name] => rat
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => rat
[link] => /tag/rat
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 349951
[name] => sukob
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => sukob
[link] => /tag/sukob
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 203842
[name] => gaza
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => gaza
[link] => /tag/gaza
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 230372
[name] => židovi
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zidovi
[link] => /tag/zidovi
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 40948
[name] => palestinci
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => palestinci
[link] => /tag/palestinci
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Na obje strane jačaju radikalne opcije, a ako se i pojavi neki mirotvorac, ubiju ga ekstremisti iz njegova naroda
Donosimo povijesni pregled situacije do današnjeg, najnovijeg rata
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ZLA KRV U IZRAELU
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[CitySelect] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Sto godina tučnjave za Palestinu: Pesimisti kažu da su šanse za trajni mir u Svetoj zemlji davno prokockane - evo zašto
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3107
[name] => Damir Pilić
[username] => damir-pili
[email] => damir-pili@sd.hr
[password] => $2y$10$KrU/.ZEYdVjL4WRvqz720ueo0NRuLxdeba4TsMluTxBUClcQKLy7W
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-pilic-3107
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1625
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1625.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1625.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873294.jpg
[galleryCount] => 11
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Beata Zawrzel/Nurphoto Via Afp
[mainImageDesc] =>
U ovom tekstu donosimo povijesni pregled situacije do današnjeg, najnovijeg rata
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873294.jpg
[title] =>
U ovom tekstu donosimo povijesni pregled situacije do današnjeg, najnovijeg rata
Beata Zawrzel/Nurphoto Via Afp
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25886715.jpg
[title] =>
Britanski diplomat Mark Sykes (lijevo) i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot (desno) povukli su 1916. nove granice Bliskog istoka, uzrokujući mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas AFP
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873289.jpg
[title] =>
Palestinka s djetetom i izraelski vojnici u Gazi 1988.
AFP
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873290.jpg
[title] =>
Sir mark Sykes, representing Great Britain at the Sykes-Picot accord, a secret agreement relative to the dismemberment of the Ottoman empire’s west Asian provinces, in 1915-1916. May 1916. Portait by L?opold Pilichowski (1918). (Photo by Roger-Viollet/Roger-Viollet via AFP)
/Roger-viollet Via Afp
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873293.jpg
[title] =>
Britanski diplomat Mark Sykes (lijevo) i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot (desno) povukli su 1916. nove granice Bliskog istoka, uzrokujući mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas AFP
/Roger-viollet Via Afp
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873295.jpg
[title] =>
un jeune gar?on agite un drapeau palestinien, le 13 avril 2002 ? Lyon, lors du rassemblement de plusieurs centaines de manifestants ? l‘appel du collectif de soutien au peuple palestinien pour protester contre ”les arrestations et emprisonnements arbitraires, violences militaires, tortures et assassinat ” de palestiniens. AFP PHOTO JEAN-PHILIPPE KSIAZEK
A young boy carries a Palestinian flag that reads ‘Palestine, the right to resist‘ 13 April 2002 during a demonstration in Lyon. Hundreds of people took the street to protest Israel‘s ‘arrests and arbitrary imprisonments, military violence, torture and killing‘ of the Palestinian people (Photo by JEAN-PHILIPPE KSIAZEK/AFP)
Jean-philippe Ksiazek/Afp
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873296.jpg
[title] =>
Jerusalem (Palestine). Solomon wall. Jews praying. About 1870-1880. (Photo by L?on et L?vy/Roger-Viollet via AFP)
/Roger-viollet Via Afp
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873297.jpg
[title] =>
Tens of thousands of Israeli settlers and right-wing supporters march at a Gaza beach 27 April 2005 as they flock to the Gush Katif bloc of settlements at the heart of the Gaza Strip to protest against their Prime Minister Ariel Sharon, who vowed to go ahead with his disengagement plan from this Palestinian turf. AFP PHOTO/DAVID FURST (Photo by DAVID FURST/AFP)
David Furst/Afp
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873298.jpg
[title] =>
Izraelski vojnik nad Khan Yunisom u Pojasu Gaze 1993.AFP
Sven Nackstrand/Afp
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25861457.jpg
[title] =>
Sporazum iz Osla, u prisustvu tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, u rujnu 1993. na ceremoniji u Bijeloj kući potpisuju, s izraelske strane, premijer Yitzak Rabin (sasvim lijevo) i šef diplomacije Shimon Peres (potpisuje), a s palestinske strane vođa PLO-a Yasser Arafat AFP
J. David Ake/Afp
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/10/18/25873335.jpg
[title] =>
Jeruzalem: Palestinski vjernici mole se u džamiji al-Aqsa (1996.) AFP
Manoocher Deghati/Afp
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Kako je sve počelo? Otkud tolika zla krv? Po koji put u povijesti se ovo događa? Takva pitanja opet su postala aktualna otkad je u subotu 7. listopada započeo novi rat na Bliskom istoku, začet od Hamasovih komandosa koji su upali na jug Izraela i pobili i oteli brojne izraelske civile. Izrael je reagirao bombardiranjem Gaze i ubojstvima brojnih palestinskih civila, a u pripremi je i moguća izraelska kopnena invazija na Gazu: novo poglavlje stare priče.
Gdje je, dakle, korijen ovog sukoba?
Današnju sudbinu čitavog Bliskog istoka odredio je rasplet Prvog svjetskog rata i raspad Otomanskog Carstva – koje je dotad vladalo čitavom regijom – odnosno zloglasni sporazum Sykes-Picot iz 1916. godine, kojim je Bliski istok interesno raspodijeljen između Britanije i Francuske. Britanski diplomat Mark Sykes i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot tim su sporazumom naprosto povukli nove granice Bliskog istoka, uzrokujući mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas.
Konkretno, Francuska je tim sporazumom dobila Siriju i Libanon, a Britanija je sebi uzela Irak, Jordan i – Palestinu.
To je bilo 1916., a već 1917. britanski ministar vanjskih poslova Arthur Balfour objavljuje tzv. Balfourovu deklaraciju, dokument koji će također dalekosežno utjecati na sudbinu Bliskog istoka. Tom deklaracijom Britanija je podržala “stvaranje nacionalnog doma za židovski narod” u Palestini, što je postalo sastavni dio osnivačkog dokumenta “Britanski mandat za Palestinu”, koji je 1922. potvrdila i tadašnja Liga naroda.
---
---
Demografske promjene
Međutim, prema popisu stanovništva iz te 1922. godine, na prostoru Palestine uvjerljivu većinu činili su muslimani: njih je bilo 78,3 posto, a Židova samo 11,1 posto (uz 9,5 posto kršćana i jedan posto ostalih). Među 750.000 tadašnjih žitelja Palestine, Židova je bilo manje od sto tisuća, a muslimana gotovo 600 tisuća.
Otuda je razumljiva interpretacija Balfourove deklaracije koja se pripisuje mađarsko-britanskom piscu židovskog porijekla Arthuru Koestleru: “Jedan narod je svečano obećao drugom narodu zemlju trećeg naroda.”
Balfourova deklaracija donesena je pod utjecajem cionističkog pokreta – koji od kraja 19. stoljeća zagovara preseljenje Židova iz dijaspore u Palestinu i stvaranje židovske države na prostoru antičke Judeje – te je potaknula promjenu demografske situacije u Palestini, jer nakon njezina donošenja dolazi do niza useljeničkih valova europskih i američkih Židova na teritorij britanske Palestine. To je izazivalo otpor palestinskih Arapa i sporadične sukobe s doseljenicima.
Između 1920-ih i 1940-ih broj Židova koji su pristizali u Palestinu raste, a mnogi bježe od nacističkih progona u Europi. Već na popisu iz 1931., kad Palestina ima milijun stanovnika, udio Židova skače s 11 na 17 posto, dok udio muslimana pada sa 78 na 74 posto: omjer je sada samo 4:1 za muslimane. Židova je tada već 175 tisuća, a sukobi doseljenika s palestinskim Arapima postaju sve ozbiljniji.
Ukupno je od 1920. do 1945. u Palestinu imigriralo oko 400 tisuća Židova, a nedugo nakon završetka Drugog svjetskog rata i dolaska preživjelih europskih Židova tamo ih već ukupno živi više od 600 tisuća. Tada već čine 33 posto populacije Palestine. Omjer u korist muslimana pada na 2:1.
Konačno, 29. studenoga 1947. UN donosi sudbonosnu Rezoluciju 181, kojom se rješenje arapsko-židovskog sukoba predviđa podjelom Palestine na dvije države, uz poseban status Jeruzalema, koji bi zbog svoje religijske važnosti postao neutralna zona pod nadzorom UN-a.
Iako su Židovi tada činili samo trećinu populacije u Palestini, Rezolucija 181 predviđala je da židovska država dobije 56 posto teritorija Palestine (na kojem bi živjelo pola milijuna Židova i pola milijuna Arapa), dok bi arapska država obuhvaćala samo 43 posto teritorija (gdje bi uz 800 tisuća Arapa živjelo tek desetak tisuća Židova). Preostalih jedan posto teritorija odnosio se na Jeruzalem: planirano je da tamo živi sto tisuća Židova i sto tisuća Arapa.
Židovski čelnici prihvatili su plan, ali ga je arapska strana odbacila i on nikad nije proveden. Umjesto toga, kad je 14. svibnja 1948. David Ben-Gurion na temelju UN-ove rezolucije proglasio osnivanje Države Izrael, već sutradan je počeo Prvi izraelsko-arapski rat.
---
---
Kome slavlje, kome ‘Nakba’
Iz današnje perspektive, zacijelo bi svaki arapski lider odmah potpisao takav sporazum, jer tih 43 posto Palestine i zajednički Jeruzalem mnogo je više od onoga što Palestinci danas imaju. No tadašnje palestinsko vodstvo odbilo je plan, smatrajući da sav teritorij Palestine pripada njima, odnosno da ne mogu Palestinci plaćati cijenu holokausta koji su Židovi doživjeli u Europi.
Stoga su već 15. svibnja 1948. združene arapske vojske (Sirije, Iraka, Egipta i Libanona) napale netom proglašenu Državu Izrael. Taj rat Izrael uvjerljivo dobiva, osvojivši i oko 40 posto teritorija namijenjenog arapskoj Palestini. Sada je Izrael držao gotovo 80 posto teritorija Palestine, dok su ostatak zauzeli Egipat (Pojas Gaze) i Jordan (Istočni Jeruzalem i Zapadnu obalu). Za arapsku Palestinu ostalo je nula posto teritorija.
Preko 700.000 Palestinaca tada je izbjeglo ili protjerano (najviše u Gazu, na Zapadnu obalu, te u Libanon i Jordan), dok je blizu 600.000 Židova iz arapskih država izbjeglo u Izrael. Mnogi izbjegli Palestinci nikad se nisu vratili u zavičaj, nego su život proveli u izbjegličkim kampovima: tu su sudbinu naslijedili i njihova djeca i unuci.
Otuda i danas na obje strane vladaju posve suprotne, međusobno nepomirljive interpretacije onoga što se dogodilo 1948. godine. Za Izraelce taj rat označava uspostavu hebrejske države (pa ga i zovu Izraelski rat za neovisnost), dok za palestinske Arape godina 1948. označava rađanje pojma “Nakba” (Katastrofa).
Jomkipurski rat
Idući rat izbija u lipnju 1967., kada Izrael “preventivnim napadom” u samo šest dana (otuda naziv Šestodnevni rat) deklasira združene vojske Egipta, Jordana i Sirije, te se opet teritorijalno proširuje: od Egipta osvaja i okupira Gazu i Sinajski poluotok, od Jordana arapski dio Istočnog Jeruzalema i Zapadnu obalu, a od Sirije Golansku visoravan.
Iako su i rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a od Izraela tražile da se povuče s okupiranih teritorija, Izrael će jedino 1982. Egiptu vratiti Sinaj (u zamjenu za egipatsko priznanje Izraela), te će se 2005. povući iz Gaze (koja će ostati pod izraelskom blokadom), dok su Istočni Jeruzalem, Zapadna obala i Golanska visoravan i danas pod kontrolom Izraela.
Ceh arapskog poraza u Šestodnevnom ratu platili su i Palestinci, kojih je na okupiranim teritorijima živjelo milijun i pol. Mnogi od njih su izbjegli u Jordan, Libanon i Siriju – ni njima ni njihovim potomcima Izrael nije dopustio povratak u svoje domove, smatrajući da bi preplavili zemlju i ugrozili njezino postojanje kao židovske države.
A oni Palestinci koji su i nakon 1967. ostali u svojim domovima na okupiranim teritorijima morali su se suočavati s novim valovima doseljavanja židovskog stanovništva. U proteklih 50 godina Izrael je izgradio brojna naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu, gdje danas živi više od 700.000 Židova.
---
---
Novi izraelsko-arapski rat trebalo je čekati samo šest godina, a ovog puta prvi su napali Arapi. Šestog listopada 1973., na sveti židovski dan Jom kipur, arapska koalicija napada izraelsku vojsku na okupiranim teritorijima: egipatska vojska prelazi Sueski kanal i prodire na Sinaj, a sirijska vojska ulazi na Golan.
Međutim, nakon početnih arapskih uspjeha, Izrael ipak odbacuje egipatsko-sirijske snage. Iako nisu uspjeli vratiti okupirana područja, 20-dnevni Jomkipurski rat puno je značio Arapima u psihološkom smislu, jer su početnim uspjesima pokazali da moćni Izrael nije neranjiv.
Upravo taj psihološki učinak Jomkipurskog rata dovodi 1977. do povijesnog posjeta egipatskog predsjednika Anwara el-Sadata Izraelu i mirovnih pregovora koji završavaju sporazumom u američkom Camp Davidu: Izrael Egiptu vraća Sinaj, a Egipat priznaje Državu Izrael. Važna stavka sporazuma odnosila se na pregovore o autonomiji Palestinaca na okupiranim teritorijima Zapadne obale i Pojasa Gaze.
Tako se u osamdesete godine 20. stoljeća ušlo s optimizmom. No stvari na terenu brzo su demantirale takve pozitivne projekcije.
Atentat na Sadata
Zbog tog sporazuma s Izraelom Sadat je u radikalnim arapskim krugovima označen kao izdajnik, pa ga 6. listopada 1981., tijekom vojne parade u Kairu, ubijaju vlastiti vojnici: bila je to jasna poruka svima u arapskom svijetu koji bi se usudili harmonizirati odnose s Izraelom.
Novi teški udarac za palestinsko-izraelske odnose zadaje izraelska invazija na Libanon, odnosno masakr kršćanskih falangi nad Palestincima u izbjegličkim logorima Šabra i Satila u rujnu 1982., koji su logistički podržale izraelske snage. A onda je, u prosincu 1987., na okupiranim teritorijima Zapadne obale i Gaze započeo ustanak (arapski: intifada) palestinskog naroda.
Slike koje su u to vrijeme pristizale iz Gaze i Zapadne obale svjedočile su da se u prvim redovima uličnih borbi, naoružani samo kamenjem i zapaljivim bombama kućne izrade, nalaze palestinski mladići i dječaci koji mahom nisu bili ni rođeni kad je dvadeset godina ranije Izrael okupirao njihov teritorij. Ta prva intifada trajala je šest godina, sve dok 1993. u Oslu nisu pokrenuti mirovni pregovori.
Izraelska nevladina organizacija B’tselem kasnije je objavila da su u tih šest godina ubijena 1162 Palestinca (od čega 241 dijete) i 160 Izraelaca (petero djece). Paralelno s time, početkom 90-ih, nakon raspada SSSR-a, u Izrael stiže 400.000 sovjetskih Židova, čime je demografska struktura Izraela dodatno promijenjena na štetu palestinskih Arapa.
Kao što su početni arapski vojni uspjesi u ratu iz 1973. pomogli da dođe do mirovnih pregovora u Camp Davidu, tako je i Prva intifada dovela do pregovora u Oslu. Pomogla je i činjenica da je 1992. na vlast u Izraelu došla lijeva koalicija, a novi premijer Yitzhak Rabin, uz posredstvo američkog predsjednika Billa Clintona, potpisuje 1993. u Oslu sporazum s vođom Palestinskog oslobodilačkog pokreta (PLO) Jaserom Arafatom.
Tim je sporazumom dogovoreno postupno izraelsko povlačenje iz Gaze i Jerihona, te prepuštanje uprave Palestinskoj samoupravi. Pritom je Izrael priznao PLO kao predstavnika Palestinaca, dok je PLO formalno priznao pravo Izraela na postojanje.
Činilo se tada da se Bliski istok napokon smiruje – Rabin i Arafat dobili su 1994. i Nobelovu nagradu za mir.
---
---
Atentat na Rabina
Naravno, ubrzo se pokazalo da je sporazum u Oslu samo još jedna iluzija. S obzirom na aktualne okolnosti, zanimljivo je uočiti da su glavni protivnici tog sporazuma iz 1993. bili upravo ona dva aktera koji se danas spremaju na međusobni rat do istrebljenja: Benjamin Netanyahu i Hamas.
Današnji premijer Izraela tada je bio šef opozicije, te je sporazum u Oslu nazvao “smrtnom prijetnjom Izraelu” – usput su Izraelci ubrzali svoj projekt naseljavanja Židova na okupirana palestinska područja – dok je Hamas tada počeo slati bombaše samoubojice da ubijaju ljude u Izraelu, kako bi se uništile šanse za implementaciju dogovora.
Atmosfera u Izraelu postajala je sve napetija, a 4. studenoga 1995. židovski desničarski ekstremist Yigal Amir u atentatu ubija izraelskog premijera Rabina zbog “izdajničkog sporazuma” s PLO-om: bila je to jasna poruka svima u hebrejskom svijetu koji bi se usudili harmonizirati odnose s Palestincima.
Mnogi drže da se mirovni proces između Izraela i Palestinaca nikad nije oporavio od tog atentata, iako se na prijelomu milenija ukazala još jedna šansa: nakon što 1999. izbore u Izraelu osvaja ljevičarska Laburistička stranka, na čelu s Ehudom Barakom, predsjednik SAD-a Clinton u srpnju 2000. u Camp Davidu ugošćava njega i Arafata, kako bi konačno riješili izraelsko-arapsko pitanje.
Prema objavljenim izvještajima, Barak je nudio Arafatu da se palestinska država formira na 90 posto teritorija Gaze i Zapadne obale, ali Arafat to nije prihvatio. Izrael je naknadno tvrdio da je PLO “odbio velikodušne ustupke”, dok je PLO uzvraćao da Izrael “nije ponudio dovoljno”.
Danas znamo da je to bila zadnja prilika za mirno rješenje s dvije države. Štoviše, vrlo brzo nakon toga stvari su krenule dodatno nizbrdo: samo dva mjeseca nakon neuspjeha pregovora u Camp Davidu počeo je novi ustanak palestinskog naroda – Druga intifada.
Palestinska radikalizacija
Povod za pokretanje Druge intifade bila je (ne)promišljena gesta jednog izraelskog političara. Tog 28. rujna 2000., za vrijeme predizborne kampanje za Knesset, vođa desničarskog Likuda Ariel Sharon došao je u Istočni Jeruzalem i uz pratnju tisuću izraelskih policajaca popeo se na muslimanima sveti prostor Platoa džamija, kršeći time dogovor Izraela i Jordana iz 1967. da na taj prostor mogu stupiti samo muslimani.
Sharon je dobro znao kakve će reakcije izazvati njegov posjet Platou džamija: bijes Arapa i odobravanje njegovih glasača, izraelskih desničara. Zato je to i uradio.
Druga intifada je trajala osam godina, do 2008.: bio je to “rat niskog intenziteta”, koji je pokazao da su se Palestinci u međuvremenu radikalizirali - kamenje i Molotovljeve koktele iz Prve intifade zamijenili su samoubilački napadi koji su kosili i izraelske civile. Zauzvrat je izraelska vojska sravnjivala sa zemljom čitava palestinska naselja, uz brojne civilne žrtve.
---
---
Zbog toga je Druga intifada bila višestruko smrtonosnija od prve: prema podacima B’tselema, ubijeno je oko 5500 Palestinaca, 1062 Izraelca i 64 strana državljanina.
Godine 2005. Izrael se povlači iz Gaze, ali je otada drži u potpunoj blokadi. U međuvremenu palestinske izbore 2006. u Gazi osvaja islamistički pokret Hamas, mnogo radikalniji od sekularnog Fataha koji vlada Zapadnom obalom, u okviru Palestinske samouprave pod izraelskom okupacijom. Otada je Hamas vodio više manjih ratova s Izraelom (2006., 2008., 2014. i 2021.), koji su donijeli nove tisuće civilnih žrtava, pretežno palestinskih.
A ovaj predstojeći rat, ako ga se ne zaustavi, ima potencijal da bude smrtonosniji od svih dosadašnjih.
Kako vrijeme prolazi, rješenje izraelsko-palestinskog problema izgleda sve dalje: pesimisti tvrde da su šanse za trajni mir u Svetoj zemlji davno prokockane. Na obje strane jačaju radikalne opcije, a ako se i pojavi neki mirotvorac, ubiju ga ekstremisti iz njegova naroda: jasna poruka svima iz oba naroda koji žele dobrosusjedsku harmoniju.
---
Problem Jeruzalema: Džamija Al-Aksa i Treći hram
Jednu od najvećih prepreka normalizaciji odnosa između Izraela i Palestinaca predstavlja status Jeruzalema – spiritualnog srca i emotivnog epicentra Bliskog istoka. Naime, obje strane Jeruzalem vide kao glavni grad svoje države.
Odnosno, Izrael za svoj glavni grad želi čitav Jeruzalem, dok Palestinci za svoju prijestolnicu žele Istočni Jeruzalem, koji je Izrael okupirao u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
Razlozi te obostrane privrženosti Jeruzalemu su vjerske prirode, jer se ključni religijski objekti i judaizma i islama nalaze – ili su se nalazili - upravo u tom gradu. Taj sakralni prostor istočnog dijela Jeruzalema (Stari grad) u geografskom se smislu sastoji od jednog brda na čijem vrhu se nalazi plato: muslimani taj prostor zovu Plato džamija, a Židovi ga nazivaju Brdo hrama, te ga i jedni i drugi svojataju.
Pritom su – ako je to forenzički važno – židovski razlozi za svojatanje povijesno stariji i doslovno sežu u biblijska vremena: Židovi drže da se prije 3000 godina upravo na Brdu hrama nalazio Salomonov hram iz Starog zavjeta (naziva se i Prvi hram), koji predstavlja sjedište drevnog judaizma. Prema predaji, tu je bio smješten Kovčeg saveza (Zavjetni kovčeg), a u njemu kamene ploče s Deset zapovijedi koje je Jahve dao Mojsiju.
Salomonov hram srušio je u 6. stoljeću prije Krista babilonski kralj Nabukodonozor, a u 1. stoljeću prije Krista obnovio ga je i proširio judejski kralj Herod (Drugi hram), da bi ga 70. godine porušili Rimljani. Od tog Drugog hrama danas je ostao samo Zapadni zid, poznatiji kao Zid plača.
Stoga Brdo hrama predstavlja najsvetije mjesto u židovstvu i zato izraelske vlade žele da glavni grad Izraela bude baš Jeruzalem.
S druge strane, palestinski argument za svojatanje tog prostora star je 1400 godina, koliko je stara tamošnja džamija Al-Aksa, koja predstavlja treće po rangu sveto mjesto islama, iza Meke i Medine. Jer upravo je s te lokacije, kažu spisi, u noći mjeseca redžaba 620. ili 621. godine Muhamed na krilatom konju Buraku uzašao kod Allaha, te se s Objavom vratio u Meku.
Baš zato je na tom mjestu krajem 7. stoljeća podignuta džamija Al-Aksa i zato Palestinci žele da glavni grad njihove buduće države bude Istočni Jeruzalem.
Nakon rata iz 1967. Jordan i Izrael našli su "salomonsko rješenje" za obostrano svojatanje istog prostora: na muslimanski sveti dio Platoa džamija smiju ući samo muslimani, dok Židovi imaju pristup Zidu plača. To se pravilo desetljećima poštovalo, ali nakon 2000. godine židovski nacionalisti (u pratnji policije) sve češće dolaze na "muslimanski dio", što često bude otponac za nasilnu arapsku reakciju.
Miroljubivo razrješenje ovog religijsko-političkog čvora dodatno je otežano židovskim vjerovanjem da će izgradnja Trećeg hrama, na istome mjestu, označiti dolazak Mesije. To ne bi bio problem da nije nezgodne geodetske činjenice: džamija Al-Aksa i biblijski Salomonov hram fizički se doslovno preklapaju - po više izvora, džamija se nalazi u dvorištu nekadašnjeg hrama.
Drugim riječima, Treći hram teško može dobiti građevinsku dozvolu koja neće razbjesniti – u džihadskom smislu - milijardu muslimana na svijetu.
---
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Britanski diplomat Mark Sykes (lijevo) i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot (desno) povukli su 1916. nove granice Bliskog istoka, uzrokujući mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas AFP
AFP
Palestinka s djetetom i izraelski vojnici u Gazi 1988.
/Roger-viollet Via Afp
Sir mark Sykes, representing Great Britain at the Sykes-Picot accord, a secret agreement relative to the dismemberment of the Ottoman empire’s west Asian provinces, in 1915-1916. May 1916. Portait by L?opold Pilichowski (1918). (Photo by Roger-Viollet/Roger-Viollet via AFP)
/Roger-viollet Via Afp
Britanski diplomat Mark Sykes (lijevo) i njegov francuski kolega Francois Georges-Picot (desno) povukli su 1916. nove granice Bliskog istoka, uzrokujući mnoge ratove i sukobe koji nisu prestali ni do danas AFP
Jean-philippe Ksiazek/Afp
un jeune gar?on agite un drapeau palestinien, le 13 avril 2002 ? Lyon, lors du rassemblement de plusieurs centaines de manifestants ? l‘appel du collectif de soutien au peuple palestinien pour protester contre ”les arrestations et emprisonnements arbitraires, violences militaires, tortures et assassinat ” de palestiniens. AFP PHOTO JEAN-PHILIPPE KSIAZEK
A young boy carries a Palestinian flag that reads ‘Palestine, the right to resist‘ 13 April 2002 during a demonstration in Lyon. Hundreds of people took the street to protest Israel‘s ‘arrests and arbitrary imprisonments, military violence, torture and killing‘ of the Palestinian people (Photo by JEAN-PHILIPPE KSIAZEK/AFP)
/Roger-viollet Via Afp
Jerusalem (Palestine). Solomon wall. Jews praying. About 1870-1880. (Photo by L?on et L?vy/Roger-Viollet via AFP)
David Furst/Afp
Tens of thousands of Israeli settlers and right-wing supporters march at a Gaza beach 27 April 2005 as they flock to the Gush Katif bloc of settlements at the heart of the Gaza Strip to protest against their Prime Minister Ariel Sharon, who vowed to go ahead with his disengagement plan from this Palestinian turf. AFP PHOTO/DAVID FURST (Photo by DAVID FURST/AFP)
J. David Ake/Afp
Sporazum iz Osla, u prisustvu tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, u rujnu 1993. na ceremoniji u Bijeloj kući potpisuju, s izraelske strane, premijer Yitzak Rabin (sasvim lijevo) i šef diplomacije Shimon Peres (potpisuje), a s palestinske strane vođa PLO-a Yasser Arafat AFP
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/sto-godina-tucnjave-za-palestinu-pesimisti-kazu-da-su-sanse-za-trajni-mir-u-svetoj-zemlji-davno-prokockane-evo-zasto-1332632
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=1411e409efaf32a918761e3961485ee7fd6b8325
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Sto+godina+tu%C4%8Dnjave+za+Palestinu%3A+Pesimisti+ka%C5%BEu+da+su+%C5%A1anse+za+trajni+mir+u+Svetoj+zemlji+davno+prokockane+-+evo+za%C5%A1to&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fsto-godina-tucnjave-za-palestinu-pesimisti-kazu-da-su-sanse-za-trajni-mir-u-svetoj-zemlji-davno-prokockane-evo-zasto-1332632
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fsto-godina-tucnjave-za-palestinu-pesimisti-kazu-da-su-sanse-za-trajni-mir-u-svetoj-zemlji-davno-prokockane-evo-zasto-1332632
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Na obje strane jačaju radikalne opcije, a ako se i pojavi neki mirotvorac, ubiju ga ekstremisti iz njegova naroda
Donosimo povijesni pregled situacije do današnjeg, najnovijeg rata
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ZLA KRV U IZRAELU
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
13. svibanj 2024 10:13
