stdClass Object ( [id] => 463531 [title] => Jedan čovjek će u petak dobiti moć da nas sve sprži, a nitko ga neće moći zaustaviti [alias] => jedan-covjek-ce-u-petak-dobiti-moc-da-nas-sve-sprzi-a-nitko-ga-nece-moci-zaustaviti [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Inauguracija Donalda Trumpa, 45. predsjednika SAD-a, održat će se 20. siječnja. Od toga dana stizat će odgovori na pitanje koje ljudi širom svijeta postavljaju - hoće li Donald Trump biti isti u Bijeloj kući kakav je bio tijekom kampanje. Koliko će njegova sporna obećanja postati stvarnost? Kako bilo, sve antipatije ili dvojbe koje izaziva dadu se svesti na jedno jedino praktično pitanje: koliku štetu on može izazvati na dužnosti predsjednika najmoćnije države svijeta?
Da bi se moglo govoriti o tome kako bi se Trumpov mandat mogao odvijati, važno je pogledati koje su to ovlasti prvog čovjeka glavne svjetske sile. Prema Ustavu od 17. IX. 1787. (nadopunjen s 27 amandmana: prvih deset iz 1791., posljednji iz 1992.), SAD je savezna republika s predsjedničkim sustavom vlasti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države, vrhovni organ izvršne vlasti, s velikim ovlastima, tako da ga neki uspoređuju s ustavnim monarhom. Predsjednik je vrhovni zapovjednik cjelokupne vojne sile i savezne policije SAD-a. On zaključuje međunarodne ugovore za koje je potrebna suglasnost Senata. Ima pravo odgađanja kazne (u nekim državama ovu ulogu preuzima guverner savezne države) i odobrava pomilovanje za delikte protiv SAD-a. On je ovlašten imenovati ambasadore i suce Vrhovnog suda, uz pristanak Senata.

Mada predsjednik SAD-a nema zakonodavnu vlast, njemu pripada značajna ovlast tzv. suspenzivnog veta kojim može utjecati na zakonodavnu djelatnost Kongresa. Prema ovome, ako predsjednik u roku od 10 dana od izglasavanja zakona odbije potpisati i proglasiti taj zakon, on se vraća na ponovno razmatranje Kongresu. Ako se za isti zakon, uprkos predsjednikovu vetu, ponovno izjasne dvije trećine obaju domova Kongresa, tada zakon stupa na snagu, bez obzira na prijašnji predsjednikov veto.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država izuzetno je važan sudionik američkog političkog sustava. Američka, pa i svjetska javnost promatra predsjednika SAD-a kao osnovnog kreatora vanjske politike. U novije vrijeme gotovo da je nemoguće govoriti o američkoj vanjskoj politici jer se sve češće umjesto tog izraza upotrebljavaju oni poput Nixonova, Bushova ili Obamina vanjska politika.

Jedno od neutemeljenih promišljanja o poziciji američkog predsjednika je ono koje kaže da on ima svu moć jer su u njegovoj osobi koncentrirane ovlasti i šefa države i šefa vlade, za razliku od parlamentarnih demokracija gdje je vlast u rukama vlade i parlamenta. Strani promatrači često podcjenjuju značenje podjele vlasti unutar američkog političkog sustava, gdje odluke Bijele kuće nisu automatski i bespogovorno prihvaćene u Kongresu i Vrhovnom sudu.
Ultimativna moć prvog čovjeka najveće svjetske ekonomije, ali i najveće vojne sile, koja godišnje na obranu troši više novca negoli sve ostale sile zajedno, ogleda se ponajviše u "upravljanju" američkim nuklearnim arsenalom, to jest s 1367 nuklearnih bojnih glava koje se trenutačno nalaze na američkim podmornicama, bombarderima i interkontinentalnim balističkim projektilima i spremne su za uporabu (od njih 7000 ukupno).

Predsjednik SAD-a može upotrijebiti to oružje kad to smatra potrebnim i nitko ga u tome ne može spriječiti. Protokol koji uređuje upotrebu nuklearnog oružja razrađen je upravo s tom namjerom, pisao je vodeći stručnjak Alex Wellerstein.

Nakon kubanske krize ultimativna zapovjedna ovlast predana je predsjedniku i od tada isključivo osoba na čelu Bijelu kuće može izdati naredbu za korištenje nuklearnog oružja. On je taj koji izdaje naredbu ministru obrane koji služi kao veza prema vojsci koja naredbu provodi u djelo. Ako se dogodi da predsjednik ili ministar obrane umru ili ne mogu zbog drugog razloga izvršiti naredbu, postoje protokoli koji omogućavaju dovršenje postupka, tj. izvršavanje naredbe.

Teoretski se može dogoditi da pojedinci u zapovjednom lancu između predsjednika i kontrole za lansiranje projektila odbiju izvršiti zapovijed, ali valja napomenuti da su ti ljudi cijeli svoj profesionalni vijek trenirani da ne osporavaju autoritet predsjednika. Iako famozno crveno dugme kojim predsjednik može lansirati nuklearne projektile ne postoji, niti je ikada postojalo, nema sumnje da je konačna odgovornost za pokretanje napada na predsjedniku.
Ako i nije realno očekivati aktiviranje nuklearnog oružja, vrlo je realno predvidjeti da će i Donald Trump stati u red onih predsjednika koji su vodili ratove. Stoga, dok "čekamo" ono što slijedi, možemo se podsjetiti upečatljive činjenice - samo 18 od ukupno 44 predsjednika nije bilo ni u kakvom sukobu tijekom mandata.

Uostalom, dugih 40 godina prošlo je otkad se SAD nije našao u ratu. Točnije, posljednji predsjednik koji nije sudjelovao u nekom sukobu bio je Gerald Rudolph Ford (1974.-1977.), ako ga se može računati na identičan način kao i ostale jer je na poziciju stigao nakon što je Richard Milhous Nixon "pao" zbog brojnih afera. Stoga nije čudno da je jedini, nakon posljednjeg svjetskog rata, koji nije bio u nekom od sukoba.

Sjedinjene Države službeno su proglasile rat protiv drugih zemalja 11 puta u svojoj povijesti (posljednji put u vrijeme Drugoga svjetskog rata). Svaki put proglas je zatražio predsjednik, bilo pismeno ili osobno pred zajedničkim zasjedanjem obaju domova Kongresa.

Suvišno je reći da predsjednik SAD-a raspolaže golemom moći, no SAD je ipak primjer dosljedno provedenog načela trodiobe vlasti. Kongres, kao zakonodavno tijelo u kojemu Trump ne uživa potpunu podršku ni vlastite stranke, ima posljednju riječ i kao takav sužava prostor samovolji egzekutive. Vrhovni sud (koji u američkom sustavu ima i funkciju ustavnog suda) bdije nad zakonitošću i ustavnošću predsjedničkih i kongresnih odluka, predstavlja neupitni autoritet i važan je faktor očuvanja demokracije. Važna neovisna ustanova su i Federalne rezerve, središnja emisijska (privatna) banka. Koliko god bio moćan, predsjednik je ipak institucionalno i ustavno ograničen. Na djelu nije samo puko slovo ustava, nego i politička kultura koja počiva na načelu ograničavanja i uravnoteženja različitih grana vlasti i ne dopušta prevagu nijednog središta moći.

Postoje i mnoga izvaninstitucionalna ograničenja. Veliko, pluralno i dinamično američko društvo čini komplicirana mreža vrlo raznolikih i suprotstavljenih interesa koji po prirodi stvari ne mogu biti jedinstveni i svojom vlastitom dinamikom sprječavaju koncentraciju moći na jednom mjestu. Tu mrežu, među ostalima, čine Wall Street, vojno-industrijski kompleks, snažna intelektualna zajednica, moćni neovisni mediji, sindikati, neformalne interesne grupacije, sustav lobija, pa ako hoćete i sam Hollywood sa svojim nemjerljivim kulturalnim utjecajem. Široko je rasprostranjena i snažna svijest o individualnoj slobodi i građanskim pravima kao neupitnoj, temeljnoj vrednoti koja prožima svakodnevicu.

Pođimo od pretpostavke da Trump doista želi demontirati sjevernoameričku zonu slobodne trgovine, prekinuti pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu i uvesti protekcionističke barijere koje bi izolirale američku ekonomiju. Uzalud. Takvi potezi mogu biti samo polovični jer je svjetska ekonomija dosegla točku međuovisnosti nakon koje su procesi globalizacije i integracije postali nepovratni.

Ako Trump bude prkosio stvarnosti, suočit će se s nepremostivim institucionalnim i neformalnim preprekama koje će ga podsjetiti da nije diktator, nego (samo) šef egzekutive u najvećoj svjetskoj demokraciji i, ma što mislili o tome, domovini vladavine prava. Neostvarive su i Trumpove rasističke zamisli, ako za njima uopće bude i posezao.
Specifičnost je američkog političkog sustava u tome da se predsjednička demokracija zapravo temelji na znamenitom ustavnom modelu "checks and balances", odnosno međusobnoj provjeri i ravnoteži triju grana vlasti, izvršne, zakonodavne i sudbene, zbog čega je predsjednik bez kontrole nad Kongresom, ili barem nad Senatom i zapravo osuđen na neuspjehe, jer su mu ruke vezane.

Trumpu je na to pažnju već skrenuo republikanski vođa u Senatu Mitch McConnell rekavši da će njegove nade u popravljanje odnosa s Rusijom biti brzo "prekinute". Izjava je došla dan nakon što je Trump na Twitteru objavio da "samo glupi ljudi ili budale" ne žele dobre odnose s Rusijom. McConnell je poentirao da je i bivši predsjednik George W. Bush također imao iste nade na početku predsjednikovanja.

Analitičari, ipak, ne očekuju dramatične promjene. Trumpova izborna retorika, smatraju, služila je prije svega za mobilizaciju glasača, od kojih se puno njih osjeća gubitnicima u globalizacijskim procesima. Kongres će zaustaviti Trumpove akrobacije. Kad gledamo iskustva mandata Baracka Obame i što je njima prethodilo, što je sve bilo najavljivano, vidimo kako se ništa dramatično nije promijenilo u američkoj politici.

I na kraju, ne treba zaboraviti ni to da se u slučaju primanja mita i drugih teških zločina i prijestupa može pokrenuti postupak protiv predsjednika SAD-a. Postupak optužbe naziva se impeachment. Predsjednika tuži Zastupnički dom (house of representatives), a sudi mu Senat (dvotrećinskom većinom glasova svih senatora nekoga se može proglasiti krivim). Za vrijeme suđenja u ovom slučaju državne poslove vodi potpredsjednik (vice president).

Obećanja

Ako Trump želi izgraditi zid uz cijelu južnu granicu, morat će tražiti odobrenje Kongresa za desetke milijardi dolara. Kad bi poželio uzeti novčane pošiljke koje idu u Meksiko, morao bi potpisati naredbu zbog koje bi istog trena završio na sudu. Može li zabraniti ulazak svim muslimanima u SAD? Ne. Ali, može zabraniti ljudima iz određenih zemalja da uđu u SAD. Može li izmijeniti iranski nuklearni sporazum? Jednostrano, ne, ali može uvesti nove sankcije Iranu.

ože li pokrenuti trgovinski rat s Kinom? Da, bez Kongresa, i nitko ga ne može zaustaviti. Može li izmijeniti Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Može. U Siriji može napraviti sve što poželi, može zaustaviti normalizaciju odnosa s Kubom, u UN-u može pokušati ukinuti sankcije Rusiji zbog Ukrajine, može poništiti Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Može li Trump deportirati migrante bez dokumenata? Može to uraditi i nitko ga ne može zaustaviti jer zakon o tome ne postoji.

Senat

Senat, prema Ustavu, ima nekoliko ekskluzivnih ovlasti: 1. ratifikacija međunarodnih ugovora 2. potvrda svih imenovanja od strane predsjednika SAD-a (veleposlanika, sudaca saveznih sudova, kao i sudaca Vrhovnog suda te potvrđivanje članova kabineta) 3. odlučivanje o uklanjanju predsjednika i drugih saveznih dužnosnika (impeachment). Posebnost je i da Senat ima pravo zakonodavne inicijative u svim segmentima, osim u pitanju proračuna. Zastupnički dom predlaže proračun na koji Senat mora dati svoje odobrenje. U svim drugim slučajevima Senat odlučuje ravnopravno. 

Vrhovni sud

Američki vrhovni sud presudio je protiv predsjednika Baracka Obame i ograničio ovlasti Bijele kuće za privremeno popunjavanje visokih položaja u vladi ako je suočena s protivljenjem Kongresa, ali ipak nije donio strožu odluku protiv predsjednikovih izvršnih ovlasti. U presudi koja će ograničiti i Trumpa sud je s devet glasova za i nijednim protiv protuzakonitima proglasio Obamina imenovanja u Nacionalni odbor za radne odnose (NLRB) iz 2012. Ta odluka ograničava ovlast predsjednika za tzv. imenovanja u senatskoj stanci bez senatskog odobrenja. Sud je podržao ovlasti predsjednika da imenuje u senatskoj stanci između zasjedanja Senata ili stanki tijekom zasjedanja zakonodavnog tijela.

Iako je sud odlučio jednoglasno, suci su bili podijeljeni 5:4 u vezi s obrazloženjem. Sudac Antonin Scalia napisao je žestoko obrazloženje kojemu su se priključili i ostali konzervativni kolege, a u kojemu je rekao da bi on išao i dalje u ograničavanju ovlasti. Sudac Anthony Kennedy, koji je redovito jezičac na vagi Vrhovnoga suda, u ovome se slučaju priklonio liberalnim kolegama. 

Pokretanje rata

Povjesničari kažu da su utemeljitelji američke republike bili vrlo odlučni da većinu ovlasti vlade u slučaju vođenja rata stave u ruke Kongresa. Ovlast pokretanja rata stavljena je u djelokrug Kongresa, a predsjednik ima izvjesne ovlasti obrambene prirode da uzvrati na iznenadne napade. No, povjesničari ističu da u ustavu postoji izvjesna dvojbenost o podjeli ovlasti između predsjednika i Kongresa u vrijeme rata. Walter Dellinger tvrdi da je Kongres povijesno imao važnu ulogu u odlučivanju kada će SAD ići u rat i kako dugo će biti u ratu. Predsjednik – kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga – ima ovlasti biranja vojnih zapovjednika, određivanja taktike, odlučivanja kako da se provedu zadaci koje je zadala vojska i slično. No, Kongres, na koncu, odlučuje o razmjerima, misiji i trajanju uporabe vojne sile. To su priznavale administracije obiju stranaka.

Neograničeni ovlasti

Američki je Kongres donio poznatu rezoluciju o Tonkinškom zaljevu (službeni naziv Public Law 88-408) 7. kolovoza 1964. godine. Ta je rezolucija davala predsjedniku Lyndon B. Johnsonu ovlast da u Vijetnamu upotrijebi vojnu silu neograničena opsega, i to bez potrebe službenog objavljivanja rata. Time je predsjednik dobio neograničene ovlasti jer je mogao po volji uvesti zemlju u sukob s Vijetnamom i drugim državama jugoistočne Azije bez prethodnog odobrenja Kongresa.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => NEMA NAM POMOĆI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2017-01-15 18:20:45 [created_by] => 39435 [created_by_alias] => Dražen Gudić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2017-01-15 18:43:34 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2017-01-15 18:48:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 27194 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/01\/15\/donald.JPG","\/Archive\/Images\/2017\/01\/15\/iStock-470309868.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/15\/RTX2P03U.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/15\/RTX2SEPL.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/15\/RTSERSL.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/15\/RTSNN3L.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/01\/15\/RTX2QA52.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["donald.JPG","iStock-470309868","RTX2P03U","RTX2SEPL","RTSERSL","RTSNN3L","RTX2QA52"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1120x840"},{"size0":"1164x840"},{"size0":"1259x840"},{"size0":"1260x840"},{"size0":"1260x840"},{"size0":"1259x840"},{"size0":"1198x840"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4658084 Threads: 4 Questions: 156521798 Slow queries: 67719 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 4640436 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 53 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/svijet/jedan-covjek-ce-u-petak-dobiti-moc-da-nas-sve-sprzi-a-nitko-ga-nece-moci-zaustaviti-463531 [printLink] => /vijesti/svijet/jedan-covjek-ce-u-petak-dobiti-moc-da-nas-sve-sprzi-a-nitko-ga-nece-moci-zaustaviti-463531?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 355771 [name] => SAD [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => sad [link] => /tag/sad ) [1] => stdClass Object ( [id] => 600719 [name] => predsjednik [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => predsjednik [link] => /tag/predsjednik ) [2] => stdClass Object ( [id] => 287655 [name] => Donald Trump [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => donald-trump [link] => /tag/donald-trump ) [3] => stdClass Object ( [id] => 283436 [name] => atmoska bomba [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => atmoska-bomba [link] => /tag/atmoska-bomba ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => NEMA NAM POMOĆI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Jedan čovjek će u petak dobiti moć da nas sve sprži, a nitko ga neće moći zaustaviti [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-18-00-22-47-39435 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/donald.JPG [galleryCount] => 7 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => donald.JPG [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/donald.JPG [title] => donald.JPG ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/iStock-470309868.jpg [title] => iStock-470309868 ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/RTX2P03U.jpg [title] => RTX2P03U ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/RTX2SEPL.jpg [title] => RTX2SEPL ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/RTSERSL.jpg [title] => RTSERSL ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/RTSNN3L.jpg [title] => RTSNN3L ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/01/15/RTX2QA52.jpg [title] => RTX2QA52 ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Inauguracija Donalda Trumpa, 45. predsjednika SAD-a, održat će se 20. siječnja. Od toga dana stizat će odgovori na pitanje koje ljudi širom svijeta postavljaju - hoće li Donald Trump biti isti u Bijeloj kući kakav je bio tijekom kampanje. Koliko će njegova sporna obećanja postati stvarnost? Kako bilo, sve antipatije ili dvojbe koje izaziva dadu se svesti na jedno jedino praktično pitanje: koliku štetu on može izazvati na dužnosti predsjednika najmoćnije države svijeta?
Da bi se moglo govoriti o tome kako bi se Trumpov mandat mogao odvijati, važno je pogledati koje su to ovlasti prvog čovjeka glavne svjetske sile. Prema Ustavu od 17. IX. 1787. (nadopunjen s 27 amandmana: prvih deset iz 1791., posljednji iz 1992.), SAD je savezna republika s predsjedničkim sustavom vlasti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države, vrhovni organ izvršne vlasti, s velikim ovlastima, tako da ga neki uspoređuju s ustavnim monarhom. Predsjednik je vrhovni zapovjednik cjelokupne vojne sile i savezne policije SAD-a. On zaključuje međunarodne ugovore za koje je potrebna suglasnost Senata. Ima pravo odgađanja kazne (u nekim državama ovu ulogu preuzima guverner savezne države) i odobrava pomilovanje za delikte protiv SAD-a. On je ovlašten imenovati ambasadore i suce Vrhovnog suda, uz pristanak Senata.

Mada predsjednik SAD-a nema zakonodavnu vlast, njemu pripada značajna ovlast tzv. suspenzivnog veta kojim može utjecati na zakonodavnu djelatnost Kongresa. Prema ovome, ako predsjednik u roku od 10 dana od izglasavanja zakona odbije potpisati i proglasiti taj zakon, on se vraća na ponovno razmatranje Kongresu. Ako se za isti zakon, uprkos predsjednikovu vetu, ponovno izjasne dvije trećine obaju domova Kongresa, tada zakon stupa na snagu, bez obzira na prijašnji predsjednikov veto.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država izuzetno je važan sudionik američkog političkog sustava. Američka, pa i svjetska javnost promatra predsjednika SAD-a kao osnovnog kreatora vanjske politike. U novije vrijeme gotovo da je nemoguće govoriti o američkoj vanjskoj politici jer se sve češće umjesto tog izraza upotrebljavaju oni poput Nixonova, Bushova ili Obamina vanjska politika.

Jedno od neutemeljenih promišljanja o poziciji američkog predsjednika je ono koje kaže da on ima svu moć jer su u njegovoj osobi koncentrirane ovlasti i šefa države i šefa vlade, za razliku od parlamentarnih demokracija gdje je vlast u rukama vlade i parlamenta. Strani promatrači često podcjenjuju značenje podjele vlasti unutar američkog političkog sustava, gdje odluke Bijele kuće nisu automatski i bespogovorno prihvaćene u Kongresu i Vrhovnom sudu.
Ultimativna moć prvog čovjeka najveće svjetske ekonomije, ali i najveće vojne sile, koja godišnje na obranu troši više novca negoli sve ostale sile zajedno, ogleda se ponajviše u "upravljanju" američkim nuklearnim arsenalom, to jest s 1367 nuklearnih bojnih glava koje se trenutačno nalaze na američkim podmornicama, bombarderima i interkontinentalnim balističkim projektilima i spremne su za uporabu (od njih 7000 ukupno).

Predsjednik SAD-a može upotrijebiti to oružje kad to smatra potrebnim i nitko ga u tome ne može spriječiti. Protokol koji uređuje upotrebu nuklearnog oružja razrađen je upravo s tom namjerom, pisao je vodeći stručnjak Alex Wellerstein.

Nakon kubanske krize ultimativna zapovjedna ovlast predana je predsjedniku i od tada isključivo osoba na čelu Bijelu kuće može izdati naredbu za korištenje nuklearnog oružja. On je taj koji izdaje naredbu ministru obrane koji služi kao veza prema vojsci koja naredbu provodi u djelo. Ako se dogodi da predsjednik ili ministar obrane umru ili ne mogu zbog drugog razloga izvršiti naredbu, postoje protokoli koji omogućavaju dovršenje postupka, tj. izvršavanje naredbe.

Teoretski se može dogoditi da pojedinci u zapovjednom lancu između predsjednika i kontrole za lansiranje projektila odbiju izvršiti zapovijed, ali valja napomenuti da su ti ljudi cijeli svoj profesionalni vijek trenirani da ne osporavaju autoritet predsjednika. Iako famozno crveno dugme kojim predsjednik može lansirati nuklearne projektile ne postoji, niti je ikada postojalo, nema sumnje da je konačna odgovornost za pokretanje napada na predsjedniku.
Ako i nije realno očekivati aktiviranje nuklearnog oružja, vrlo je realno predvidjeti da će i Donald Trump stati u red onih predsjednika koji su vodili ratove. Stoga, dok "čekamo" ono što slijedi, možemo se podsjetiti upečatljive činjenice - samo 18 od ukupno 44 predsjednika nije bilo ni u kakvom sukobu tijekom mandata.

Uostalom, dugih 40 godina prošlo je otkad se SAD nije našao u ratu. Točnije, posljednji predsjednik koji nije sudjelovao u nekom sukobu bio je Gerald Rudolph Ford (1974.-1977.), ako ga se može računati na identičan način kao i ostale jer je na poziciju stigao nakon što je Richard Milhous Nixon "pao" zbog brojnih afera. Stoga nije čudno da je jedini, nakon posljednjeg svjetskog rata, koji nije bio u nekom od sukoba.

Sjedinjene Države službeno su proglasile rat protiv drugih zemalja 11 puta u svojoj povijesti (posljednji put u vrijeme Drugoga svjetskog rata). Svaki put proglas je zatražio predsjednik, bilo pismeno ili osobno pred zajedničkim zasjedanjem obaju domova Kongresa.

Suvišno je reći da predsjednik SAD-a raspolaže golemom moći, no SAD je ipak primjer dosljedno provedenog načela trodiobe vlasti. Kongres, kao zakonodavno tijelo u kojemu Trump ne uživa potpunu podršku ni vlastite stranke, ima posljednju riječ i kao takav sužava prostor samovolji egzekutive. Vrhovni sud (koji u američkom sustavu ima i funkciju ustavnog suda) bdije nad zakonitošću i ustavnošću predsjedničkih i kongresnih odluka, predstavlja neupitni autoritet i važan je faktor očuvanja demokracije. Važna neovisna ustanova su i Federalne rezerve, središnja emisijska (privatna) banka. Koliko god bio moćan, predsjednik je ipak institucionalno i ustavno ograničen. Na djelu nije samo puko slovo ustava, nego i politička kultura koja počiva na načelu ograničavanja i uravnoteženja različitih grana vlasti i ne dopušta prevagu nijednog središta moći.

Postoje i mnoga izvaninstitucionalna ograničenja. Veliko, pluralno i dinamično američko društvo čini komplicirana mreža vrlo raznolikih i suprotstavljenih interesa koji po prirodi stvari ne mogu biti jedinstveni i svojom vlastitom dinamikom sprječavaju koncentraciju moći na jednom mjestu. Tu mrežu, među ostalima, čine Wall Street, vojno-industrijski kompleks, snažna intelektualna zajednica, moćni neovisni mediji, sindikati, neformalne interesne grupacije, sustav lobija, pa ako hoćete i sam Hollywood sa svojim nemjerljivim kulturalnim utjecajem. Široko je rasprostranjena i snažna svijest o individualnoj slobodi i građanskim pravima kao neupitnoj, temeljnoj vrednoti koja prožima svakodnevicu.

Pođimo od pretpostavke da Trump doista želi demontirati sjevernoameričku zonu slobodne trgovine, prekinuti pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu i uvesti protekcionističke barijere koje bi izolirale američku ekonomiju. Uzalud. Takvi potezi mogu biti samo polovični jer je svjetska ekonomija dosegla točku međuovisnosti nakon koje su procesi globalizacije i integracije postali nepovratni.

Ako Trump bude prkosio stvarnosti, suočit će se s nepremostivim institucionalnim i neformalnim preprekama koje će ga podsjetiti da nije diktator, nego (samo) šef egzekutive u najvećoj svjetskoj demokraciji i, ma što mislili o tome, domovini vladavine prava. Neostvarive su i Trumpove rasističke zamisli, ako za njima uopće bude i posezao.
Specifičnost je američkog političkog sustava u tome da se predsjednička demokracija zapravo temelji na znamenitom ustavnom modelu "checks and balances", odnosno međusobnoj provjeri i ravnoteži triju grana vlasti, izvršne, zakonodavne i sudbene, zbog čega je predsjednik bez kontrole nad Kongresom, ili barem nad Senatom i zapravo osuđen na neuspjehe, jer su mu ruke vezane.

Trumpu je na to pažnju već skrenuo republikanski vođa u Senatu Mitch McConnell rekavši da će njegove nade u popravljanje odnosa s Rusijom biti brzo "prekinute". Izjava je došla dan nakon što je Trump na Twitteru objavio da "samo glupi ljudi ili budale" ne žele dobre odnose s Rusijom. McConnell je poentirao da je i bivši predsjednik George W. Bush također imao iste nade na početku predsjednikovanja.

Analitičari, ipak, ne očekuju dramatične promjene. Trumpova izborna retorika, smatraju, služila je prije svega za mobilizaciju glasača, od kojih se puno njih osjeća gubitnicima u globalizacijskim procesima. Kongres će zaustaviti Trumpove akrobacije. Kad gledamo iskustva mandata Baracka Obame i što je njima prethodilo, što je sve bilo najavljivano, vidimo kako se ništa dramatično nije promijenilo u američkoj politici.

I na kraju, ne treba zaboraviti ni to da se u slučaju primanja mita i drugih teških zločina i prijestupa može pokrenuti postupak protiv predsjednika SAD-a. Postupak optužbe naziva se impeachment. Predsjednika tuži Zastupnički dom (house of representatives), a sudi mu Senat (dvotrećinskom većinom glasova svih senatora nekoga se može proglasiti krivim). Za vrijeme suđenja u ovom slučaju državne poslove vodi potpredsjednik (vice president).

Obećanja

Ako Trump želi izgraditi zid uz cijelu južnu granicu, morat će tražiti odobrenje Kongresa za desetke milijardi dolara. Kad bi poželio uzeti novčane pošiljke koje idu u Meksiko, morao bi potpisati naredbu zbog koje bi istog trena završio na sudu. Može li zabraniti ulazak svim muslimanima u SAD? Ne. Ali, može zabraniti ljudima iz određenih zemalja da uđu u SAD. Može li izmijeniti iranski nuklearni sporazum? Jednostrano, ne, ali može uvesti nove sankcije Iranu.

ože li pokrenuti trgovinski rat s Kinom? Da, bez Kongresa, i nitko ga ne može zaustaviti. Može li izmijeniti Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Može. U Siriji može napraviti sve što poželi, može zaustaviti normalizaciju odnosa s Kubom, u UN-u može pokušati ukinuti sankcije Rusiji zbog Ukrajine, može poništiti Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Može li Trump deportirati migrante bez dokumenata? Može to uraditi i nitko ga ne može zaustaviti jer zakon o tome ne postoji.

Senat

Senat, prema Ustavu, ima nekoliko ekskluzivnih ovlasti: 1. ratifikacija međunarodnih ugovora 2. potvrda svih imenovanja od strane predsjednika SAD-a (veleposlanika, sudaca saveznih sudova, kao i sudaca Vrhovnog suda te potvrđivanje članova kabineta) 3. odlučivanje o uklanjanju predsjednika i drugih saveznih dužnosnika (impeachment). Posebnost je i da Senat ima pravo zakonodavne inicijative u svim segmentima, osim u pitanju proračuna. Zastupnički dom predlaže proračun na koji Senat mora dati svoje odobrenje. U svim drugim slučajevima Senat odlučuje ravnopravno. 

Vrhovni sud

Američki vrhovni sud presudio je protiv predsjednika Baracka Obame i ograničio ovlasti Bijele kuće za privremeno popunjavanje visokih položaja u vladi ako je suočena s protivljenjem Kongresa, ali ipak nije donio strožu odluku protiv predsjednikovih izvršnih ovlasti. U presudi koja će ograničiti i Trumpa sud je s devet glasova za i nijednim protiv protuzakonitima proglasio Obamina imenovanja u Nacionalni odbor za radne odnose (NLRB) iz 2012. Ta odluka ograničava ovlast predsjednika za tzv. imenovanja u senatskoj stanci bez senatskog odobrenja. Sud je podržao ovlasti predsjednika da imenuje u senatskoj stanci između zasjedanja Senata ili stanki tijekom zasjedanja zakonodavnog tijela.

Iako je sud odlučio jednoglasno, suci su bili podijeljeni 5:4 u vezi s obrazloženjem. Sudac Antonin Scalia napisao je žestoko obrazloženje kojemu su se priključili i ostali konzervativni kolege, a u kojemu je rekao da bi on išao i dalje u ograničavanju ovlasti. Sudac Anthony Kennedy, koji je redovito jezičac na vagi Vrhovnoga suda, u ovome se slučaju priklonio liberalnim kolegama. 

Pokretanje rata

Povjesničari kažu da su utemeljitelji američke republike bili vrlo odlučni da većinu ovlasti vlade u slučaju vođenja rata stave u ruke Kongresa. Ovlast pokretanja rata stavljena je u djelokrug Kongresa, a predsjednik ima izvjesne ovlasti obrambene prirode da uzvrati na iznenadne napade. No, povjesničari ističu da u ustavu postoji izvjesna dvojbenost o podjeli ovlasti između predsjednika i Kongresa u vrijeme rata. Walter Dellinger tvrdi da je Kongres povijesno imao važnu ulogu u odlučivanju kada će SAD ići u rat i kako dugo će biti u ratu. Predsjednik – kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga – ima ovlasti biranja vojnih zapovjednika, određivanja taktike, odlučivanja kako da se provedu zadaci koje je zadala vojska i slično. No, Kongres, na koncu, odlučuje o razmjerima, misiji i trajanju uporabe vojne sile. To su priznavale administracije obiju stranaka.

Neograničeni ovlasti

Američki je Kongres donio poznatu rezoluciju o Tonkinškom zaljevu (službeni naziv Public Law 88-408) 7. kolovoza 1964. godine. Ta je rezolucija davala predsjedniku Lyndon B. Johnsonu ovlast da u Vijetnamu upotrijebi vojnu silu neograničena opsega, i to bez potrebe službenog objavljivanja rata. Time je predsjednik dobio neograničene ovlasti jer je mogao po volji uvesti zemlju u sukob s Vijetnamom i drugim državama jugoistočne Azije bez prethodnog odobrenja Kongresa.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
donald.JPG iStock-470309868 RTX2P03U RTX2SEPL RTSERSL RTSNN3L RTX2QA52
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/jedan-covjek-ce-u-petak-dobiti-moc-da-nas-sve-sprzi-a-nitko-ga-nece-moci-zaustaviti-463531 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=3628db154f8e6d40bfdfdabeb7f89143985633af [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Jedan+%C4%8Dovjek+%C4%87e+u+petak+dobiti+mo%C4%87+da+nas+sve+spr%C5%BEi%2C+a+nitko+ga+ne%C4%87e+mo%C4%87i+zaustaviti&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fjedan-covjek-ce-u-petak-dobiti-moc-da-nas-sve-sprzi-a-nitko-ga-nece-moci-zaustaviti-463531 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fjedan-covjek-ce-u-petak-dobiti-moc-da-nas-sve-sprzi-a-nitko-ga-nece-moci-zaustaviti-463531 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => NEMA NAM POMOĆI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
SvijetNEMA NAM POMOĆI

Jedan čovjek će u petak dobiti moć da nas sve sprži, a nitko ga neće moći zaustaviti

Piše Dražen Gudić
15. siječnja 2017. - 19:48

Inauguracija Donalda Trumpa, 45. predsjednika SAD-a, održat će se 20. siječnja. Od toga dana stizat će odgovori na pitanje koje ljudi širom svijeta postavljaju - hoće li Donald Trump biti isti u Bijeloj kući kakav je bio tijekom kampanje. Koliko će njegova sporna obećanja postati stvarnost? Kako bilo, sve antipatije ili dvojbe koje izaziva dadu se svesti na jedno jedino praktično pitanje: koliku štetu on može izazvati na dužnosti predsjednika najmoćnije države svijeta?
Da bi se moglo govoriti o tome kako bi se Trumpov mandat mogao odvijati, važno je pogledati koje su to ovlasti prvog čovjeka glavne svjetske sile. Prema Ustavu od 17. IX. 1787. (nadopunjen s 27 amandmana: prvih deset iz 1791., posljednji iz 1992.), SAD je savezna republika s predsjedničkim sustavom vlasti....

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 02:22