Nasljednici Josipa Broza Tita revoltirani su najavom Aleksandra Šapića, beogradskog gradonačelnik u tehničkom mandatu i kandidata Vučićevog SNS-a za tu poziciju na skorim lokalnim izborima, da će pokrenuti inicijativu za premještanje posmrtnih ostataka Josipa Broza iz Kuće cvijeća u Kumrovec, te da će Muzej Jugoslavije postaje muzej srpske povijesti - piše Nova.rs.
Svetlana, Zlatica i Josip Joška Broz, djeca Titovog sina Žarka, šokirani su idejom da se djedov grob preseli i takav čin smatraju anticivilizacijskim.
Joška Broz prisjeća se kako je njihov djed bio značajan dio povijesti Srbije i Beograda.
- Nećemo mijenjati povijest kao neki tzv. četnici to pokušavaju. Zašto bi se Kuća cvijeća selila? Ne može naći Dražin grob, pa sad hoće da sakrije mog djeda - kaže Joška Broz.
Ocjenjuje da je to još jedan jeftin način skupljanja političkih bodova pred izbore.
- Nitko me nije zvao osim novinara. Čuo sam za to na televiziji i da vam pravo kažem, ne mogu to više gledati. Ako nam takav bude gradonačelnik, trebamo se svi poubijati ili iseliti iz ovog grada - rekao je Broz.
Podsjeća da je Titova želja bila da bude pokopan na mjestu gdje se danas nalazi Kuća cvijeća.
- Sjećam se, 1979. on, general Nikola Ljubičić i ja smo stajali na terasi i gledali kako se gradi unutar kompleksa, kada je Ljubičiću pokazao mjesto i rekao da želi tu biti pokopan - kaže.
Zlatica Broz ističe da je "ideja o premještanju Titova groba toliko anticivilizacijska i nekulturna, toliko degutantna da to ne može ni komentirati".
Svetlana Broz kaže da je jako ponosna na duhovno nasljeđe svog djeda - antifašizam, dok je istovremeno "velika šteta što je Beograd, njen rodni grad, tako duboko pao da ga vode ljudi koji imaju takav nedostatak svijesti, obrazovanja i intelektualnog kapaciteta da tako nešto predlože".
To može biti bruka i sramota samo za Beograd i Srbiju i to već i jeste bruka i sramota. Sramota je da uopće neko dođe na tu ideju, a kamoli da je tako javno iznose i ima legitimitet. Tko su ti ljudi? Oni nikoga ništa ne pitaju, misle da su vlast, da su bogomdani da odlučuju o povijesnim stvarima, a ne znaju gdje su šuplji, a kamoli da znaju nešto o povijesti. Oni vladaju kako hoće, a ja se čudim građanima Beograda zašto to trpe i zašto to sve tako sramotno dugo traje - ističe Svetlana Broz.
Ona podsjeća i na citat iz svoje nove knjige "Moji", koja je u tisku:
- Od početka raspada Jugoslavije koji je Žarko (Broz) u šoku pratio, stalno je neki dežurni četnički “ideolog” u Beogradu prijetio u medijima da će razbiti macolom nadgrobnu ploču, a njegovog oca mrtvog izbaciti iz Srbije.
Sav se tresao kad mi je prepričavao razgovor s nepoznatim čovjekom koji ga je zvao telefonom iz Beča 1991. godine, a predstavio se kao Ivek Broz, navodno naš rođak, koji je dobio broj telefona i zamolio ga da prenese poruku da ga je Tuđman pozdravio i da nudi da Žarkovog oca prenesu iz Kuće cvijeća u Beogradu i sahrane uz sve državne i vojne počasti na Mirogoju. Žarko je ljutito odgovorio:
– Dok sam živ moj otac neće počivati u toj ustaškoj tvorevini!
Kad se smirio, rekao mi je:
- Ako ga ovi četnički nitkovi ikada uspiju pomaknuti iz groba, ja ću ga kremirati, a ti i ja ćemo sjesti u čamac i prosuti pepeo po Dunavu. Nisam tada mogao nastaviti tu priču, a istog trenutka mi je bilo jasno da bi pjenušava Neretva bila neusporedivo prikladnije mjesto. Bio bi uz svoje partizane s kojima je ušao u svjetsku povijest ratovanja.
Iz Ministarstva kulture nisu odgovorili na upite Nova.rs o Šapićevoj inicijativi, odnosno tko je nadležan za ovo pitanje te može li se i tko od državnih tijela odlučiti na takav potez ako nema suglasnosti obitelji.
Iz Muzeja Jugoslavije, čiji je dio Kuća cvijeća, rekli su nam da ne žele komentirati inicijativu Aleksandra Šapića.
- Muzej Jugoslavije ima veliki značaj kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Naš stav je, kao i do sada, da takve i slične izjave nećemo komentirati. Muzej Jugoslavije republička je ustanova kulture, osnovana 1996. godine, a od 2007. prava osnivača prenesena su na Ministarstvo kulture Srbije. Muzej posjeduje desetine tisuća neprocjenjivih predmeta i jedna je od najposjećenijih muzejskih institucija u Srbiji, s preko 120.000 posjetitelja godišnje - kratko kažu iz muzeja - piše Nova.rs.