Zašto političari, makar i s plagijatom, žele postati dr.? Pa doktor je, uz svećenika, najvažniji u svakom našem ‘mistu‘

stdClass Object ( [id] => 1311541 [title] => Zašto političari, makar i s plagijatom, žele postati dr.? Pa doktor je, uz svećenika, najvažniji u svakom našem ‘mistu‘ [alias] => zasto-politicari-toliko-zele-postati-dr-pa-doktor-je-uz-svecenika-najvazniji-u-svakom-nasem-mistu [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Sve da su i htjeli, Isus Krist i Drug Tito nikad ne bi mogli biti članovi HDZ-a. Za ovog drugog još bi i bilo neke šanse, jer su se mnogi njegovi tamo našli pa bi ga uzeli preko veze, ali u osnovi oni takve kao što su njih dvojica ne primaju. Tamo se pazi na akademsku razinu članstva, a stolari i bravari, tako nam Doktora Franje Tuđmana, nisu dobrodošli.

Stoga se ne treba čuditi, kao što se hrvatska javnost ovih dana čudi, Doktoru Mariju Banožiću. Kojemu je bilo malo da ga posvud oslovljavaju s ministre (u kancelariji: "Dobro jutro, gospodine ministre!"; u krčmi: "Di si, ministre!", u postelji: "Jao, ministre!") pa se potrudio da svi saznaju kako je on zapravo doktor. Doktor znanosti. Iz područja ekonomije. I kako je nedavno podnio zahtjev znamenitom Ekonomskom fakultetu u Osijeku za pokretanje postupka izbora u viši znanstveno-nastavni stupanj, čime bi stekao titulu izvanrednog profesora.

‘Bezočno kopiranje‘

A kako postupak za stjecanje tog važnog zvanja uključuje i pisanje udžbenika, a može i skripte, tako je Doktor Banožić zahtjevu priložio svoj nastavni materijal napisan prije tri godine za predmet E-marketing koji se izvodi na preddiplomskom stručnom studiju Veleučilišta "Lavoslav Ružička" u Vukovaru. I oduševio sve ljubitelje kvalitetnog smijeha. I stare, dobre hrvatske prepisivačine.

Na stranu sad komični rečenični sklopovi, plitke analize i tupasti zaključci – na njih, uostalom, svaki doktor, pa i Doktor Banožić ima pravo – ali puno veći problem od toga što je taj trotterovski uradak netko recenzirao i odobrio, a recenzirali su ga profesori, sve redom doktori, koji su napisali udžbenik iz predmeta koji Doktor Banožić namjerava predavati i koje on naveliko i sa zahvalnošću citira, jest činjenica što se, neugodno iznenađen viđenim, o svemu oglasio Miroslav Varga.

A Miroslav Varga je digitalni specijalist koji tvrdi kako su neki od slajdova nastavnog materijala koji je Doktor Banožić predstavio kao svoj autorski rad bez dozvole preuzeti iz tri njegove stare prezentacije održane na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

"Dvadesetak slajdova je Mario Banožić bezočno kopirao iz moje prezentacije", kaže Varga u izjavi za Index i pita se kako je uopće Doktor Banožić došao do njegovih slajdova, s obzirom na to da nije bio na navedenim predavanjima, i jesu li mu možda u tome pomogli članovi komisije za recenziju.

Ukratko, Varga optužuje Doktora Banožića za plagijat. I nije jedini. U utorak je Telegram objavio kako je praktički sve što je Doktor Banožić napisao prepisano iz udžbenika njegovih recenzenata. Koji, uzgred rečeno, ništa nisu primijetili.

---

---

Doktor Banožić na sve samo odmahuje rukom. Tja, koji to još doktor iz HDZ-a nije optužen za plagijat. Dobro došao u klub.

A klub je pun. Kao onaj u Slovenskoj 9 za vrijeme lockdowna. Svako malo u eteru se pojavi vijest o nekom HDZ-ovcu koji je do diplome, kakve god, ili titule, daj što daš, došao zaobilaznim putem. A zašto i ne bi. Ta nisu valjda državu uzalud stvarali? Ili ćete možda reći da je oni nisu ovakvom stvorili?

Doktor Vice Mihanović sjajan je primjer. Čovjek se kandidirao za gradonačelnika Splita znajući da ništa ne zna o vlastitoj doktorskoj disertaciji. Obranjenoj u Osijeku. Na Ekonomiji. Na koju su HDZ-ovci iz Splita kombijima išli. I Baćo je s njima išao.

Nesuvisle rečenice

Doktor Mihanović u disertaciji na nekoliko desetaka mjesta koristi tuđe rečenice i čitave tuđe pasuse, a pri tome ne navodi izvore niti išta označava kao citat. Kako je u svojem otkriću naveo kolega Vladimir Matijanić, disertacija Doktora Vice Mihanovića na 196 stranica nudi ne samo široku lepezu tipfelera, nego i potpuno nesuvisle rečenice, od kojih je ona s 25. stranice, "teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera", preko noći postala opće mjesto hrvatskog političkog bahatluka.

"Vice Mihanović izvanredno je rješenje za budućnost grada, dokazao se u privatnom sektoru, poznat je u Splitu te ima zavidnu akademsku karijeru", kazao je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja Doktora Vice kao kandidata za splitskoga gradonačelnika.

Ta karijera bila je toliko zavidna da je osječka Ekonomija nakon svega od srama zatvorila odjel na kojemu su HDZ-ovci stjecali diplome.

I Milijana Brkića, čovjeka koji je bio dogurao sve do pozicije potpredsjednika Sabora, plagijat je zaustavio u akademskom razvoju. On se još 2012. godine našao u skupini s ukupno 18 policijskih dužnosnika osumnjičenih za plagiranje diplomskog uratka, a na teret im se stavljalo da su svi, baš kao policajci iz vica, prepisali jedan te isti rad. Brkiću se spočitavalo da je prepisao čak 70 posto rada, nakon čega mu je 2014. poništena titula diplomiranog kriminalista. Poništenje je, međutim, poništio Upravni sud zbog proceduralne greške, jer je diplomu poništio dekan Visoke policijske škole, a ne njihovo Stručno vijeće.

Nije se, naravno, ovim dičnim HDZ-ovcima za čuditi, pogotovo kad se zna da je i njihov svojedobni ministar znanosti i obrazovanja, Doktor Pavo Barišić, uhvaćen u plagiranju. On se nakon svega ispričao, objasnivši kako su iz njegova rada tiskarskom greškom izostavljeni autori koje je citirao, a saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, iz kojega su došle najglasnije kritike na ministrov račun, ubrzo je odlukom Ustavnog suda eutanaziran.

A tom istom Ustavnom sudu predsjednica je bila Snježana Bagić, koja je u svojem stručnom članku iz 2014. godine prepisala 43,7 posto rada svoga kolege Teodora Antića. Posljedica nije bilo, plagijatorica je tek skrušeno kazala kako joj je žao što se poslužila Antićevim člankom ne navodeći njega kao autora.

Na ruku plagijatorima

"Hrvatska ima dugu i kreativnu povijest zanemarivanja problema plagijata. Ako bih trebao izdvojiti jedan posebno problematičan aspekt, to bi bilo pravno pitanje. Nažalost, i akademska zajednica i zakonski okvir tako su postavljeni da idu na ruku onima koji plagiraju, a postupak procesuiranja je mukotrpan, dug i često ovisi o dobroj volji i odnosima moći, čak i kad je plagijat neupitno utvrđen", kazao je još 2016. godine za "Slobodnu" sociolog Sven Marcelić.

A od tada se broj plagijata samo nagomilao. Bez mogućnosti rješenja.

"U svojem sam se znanstvenom radu imao prilike susresti s neupitnim, opsežnim i bezobraznim slučajevima plagiranja (...) Smatram da se problematika plagijata u Hrvatskoj primarno može svesti na to da je moć najčešće jača od činjenica", zaključio je profesor sa Sveučilišta u Zadru.

Stručnjak za politički marketing Gordan Turković smatra kako je lov na visoke akademske titule, uz lov na vlast, najpopularnija disciplina među hrvatskim političarima.

---

---

– Vjerujem da je to prvenstveno proizišlo iz duboke i vjekovne "tradicije" hrvatskog naroda u kojem je doktor, uz svećenika, najcjenjenija osoba u "mistu". Zato imamo i tako jako puno doktora medicine u politici, a za ostale vrijedi, ako nisi završio nešto slično, pokušaj uhvatiti bilo koju drugu vrstu diplome koja isto ili slično zvuči – veli Turković.

Ističe i ulogu medija, koji od hrvatske samostalnosti paze da brojnim političarima naglase akademsku titulu prije samog spomena imena.

– Prisjetimo se samo "dr. Franje Tuđmana" ili pak "dr. Ive Sanadera" ili čitavog niza lokalnih čelnika. Zasigurno i zbog dugogodišnje izloženosti takvom odgoju i komunikaciji unutar hrvatskih stranaka naši političari misle da je titula doktora nešto što je neophodan dio njihova imena i predstavlja dodatnu potvrdu njihovih sposobnosti kao lidera. Naravno, prisutna je tu i određena doza taštine – navodi Turković.

‘Svi se dobro poznaju‘

Zdrava pretpostavka bila bi da pojedinci s tom titulom nose i određena znanja, teže izvrsnosti u akademskom i društvenom smislu te da su svojim radovima doprinijeli znanosti i novim otkrićima, no u Hrvatskoj je, kaže naš sugovornik, to sve rjeđe slučaj.

U Hrvatskoj je godinama jedan od zvučnijih slučajeva plagiranja bio lažni magisterij nekadašnjeg čelnika HSP-a Ante Đapića. Njemu je 2000. Pravni fakultet u Splitu poništio magisterij jer je utvrđeno kako je većim dijelom prepisao rad svoga mentora Borisa Kandarea. Točnije, prepisao je čak 116 od ukupno 176 stranica. Općinski sud u Splitu obojicu je oslobodio optužbe za počinjenje kaznenih djela, Županijski sud tu je odluku poništio, no na koncu je sve otišlo u zastaru.

Profesorica Vesnica Garašić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu upozorava na to kako je poražavajuće što unatoč brojnim dokazanim plagijatima Hrvatska nema nacionalno tijelo za etiku u znanosti. Poglavito što su naša sveučilišta mala "te se većina ljudi na njima, osobito oni visoko pozicionirani, dobro poznaju i interesno su povezani."

"S obzirom na to da je najučestaliji etički prijestup u hrvatskoj sveučilišnoj zajednici pojava plagijata, bilo da se radi o znanstvenom članku ili doktoratu, i da od dana prijave slučaja, i to jasno argumentiranog, pa do dana oduzimanja doktorske titule može proći čak i 10 godina, zakonodavac je u cilju sankcioniranja ove u našim prilikama previše raširene negativne pojave morao biti puno stroži, a ne prepustiti rješavanje ovog problema samo općim aktima visokih učilišta", izjavila je Garašić za portal srednja.hr.

Lažne diplome

Uz akademske plagijate još su možda i veći problem lažne diplome. Za mandata ministrice obrazovanja Blaženke Divjak u njezinu Ministarstvu otkriveno ih je čak 19, dok su 222 nastavnika diljem zemlje zbog istog razloga dobila otkaz.

Pravnik i političar Pero Kovačević prije četiri godine na svojem je Facebook profilu otkrio kako je 2014. godine proveo reviziju zaposlenika Zagrebačkog holdinga otkrivši čak 333 lažne diplome i svjedodžbe.

"Dubinu erozije morala i sustava vrijednosti najbolje može oslikati izjava jednog zaposlenika Holdinga za kojeg je među prvima u postupku revizije utvrđeno da ima lažnu diplomu. Nazvao me i rekao: ‘Kako je moguće da je moja diploma lažna kad sam je pošteno platio 5000 eura‘", naveo je Kovačević.

Mario Bano\u017ei\u0107, doktor za informati\u010dku tehnologiju s po\u010detka milenija<\/p>","

Doktor Bano\u017ei\u0107 na sve samo odmahuje rukom: Tja, koji to jo\u0161 doktor iz HDZ-a nije optu\u017een za plagijat. Dobro do\u0161ao u klub.<\/p>","

Zagreb, 070623.
\nNSK.
\nRedovita sjednica vlade.
\nNa fotografiji: Mario Banozic.
","

Mario Banožić, doktor za informatičku tehnologiju s početka milenija

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/01/25373323.png [title] =>

Mario Banožić, doktor za informatičku tehnologiju s početka milenija

Ranko Šuvar/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/01/25126562.jpg [title] =>

Doktor Banožić na sve samo odmahuje rukom: Tja, koji to još doktor iz HDZ-a nije optužen za plagijat. Dobro došao u klub.

Afp ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/01/25047554.jpg [title] =>

Zagreb, 070623.
NSK.
Redovita sjednica vlade.
Na fotografiji: Mario Banozic.
Goran Mehkek/Cropix ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/08/01/24569835.jpg [title] =>

Gordan Turković: Prisjetimo se samo ”dr. Franje Tuđmana” ili pak ”dr. Ive Sanadera” ili čitavog niza lokalnih čelnika

Božidar Vukičević/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Sve da su i htjeli, Isus Krist i Drug Tito nikad ne bi mogli biti članovi HDZ-a. Za ovog drugog još bi i bilo neke šanse, jer su se mnogi njegovi tamo našli pa bi ga uzeli preko veze, ali u osnovi oni takve kao što su njih dvojica ne primaju. Tamo se pazi na akademsku razinu članstva, a stolari i bravari, tako nam Doktora Franje Tuđmana, nisu dobrodošli.

Stoga se ne treba čuditi, kao što se hrvatska javnost ovih dana čudi, Doktoru Mariju Banožiću. Kojemu je bilo malo da ga posvud oslovljavaju s ministre (u kancelariji: "Dobro jutro, gospodine ministre!"; u krčmi: "Di si, ministre!", u postelji: "Jao, ministre!") pa se potrudio da svi saznaju kako je on zapravo doktor. Doktor znanosti. Iz područja ekonomije. I kako je nedavno podnio zahtjev znamenitom Ekonomskom fakultetu u Osijeku za pokretanje postupka izbora u viši znanstveno-nastavni stupanj, čime bi stekao titulu izvanrednog profesora.

‘Bezočno kopiranje‘

A kako postupak za stjecanje tog važnog zvanja uključuje i pisanje udžbenika, a može i skripte, tako je Doktor Banožić zahtjevu priložio svoj nastavni materijal napisan prije tri godine za predmet E-marketing koji se izvodi na preddiplomskom stručnom studiju Veleučilišta "Lavoslav Ružička" u Vukovaru. I oduševio sve ljubitelje kvalitetnog smijeha. I stare, dobre hrvatske prepisivačine.

Na stranu sad komični rečenični sklopovi, plitke analize i tupasti zaključci – na njih, uostalom, svaki doktor, pa i Doktor Banožić ima pravo – ali puno veći problem od toga što je taj trotterovski uradak netko recenzirao i odobrio, a recenzirali su ga profesori, sve redom doktori, koji su napisali udžbenik iz predmeta koji Doktor Banožić namjerava predavati i koje on naveliko i sa zahvalnošću citira, jest činjenica što se, neugodno iznenađen viđenim, o svemu oglasio Miroslav Varga.

A Miroslav Varga je digitalni specijalist koji tvrdi kako su neki od slajdova nastavnog materijala koji je Doktor Banožić predstavio kao svoj autorski rad bez dozvole preuzeti iz tri njegove stare prezentacije održane na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

"Dvadesetak slajdova je Mario Banožić bezočno kopirao iz moje prezentacije", kaže Varga u izjavi za Index i pita se kako je uopće Doktor Banožić došao do njegovih slajdova, s obzirom na to da nije bio na navedenim predavanjima, i jesu li mu možda u tome pomogli članovi komisije za recenziju.

Ukratko, Varga optužuje Doktora Banožića za plagijat. I nije jedini. U utorak je Telegram objavio kako je praktički sve što je Doktor Banožić napisao prepisano iz udžbenika njegovih recenzenata. Koji, uzgred rečeno, ništa nisu primijetili.

---

---

Doktor Banožić na sve samo odmahuje rukom. Tja, koji to još doktor iz HDZ-a nije optužen za plagijat. Dobro došao u klub.

A klub je pun. Kao onaj u Slovenskoj 9 za vrijeme lockdowna. Svako malo u eteru se pojavi vijest o nekom HDZ-ovcu koji je do diplome, kakve god, ili titule, daj što daš, došao zaobilaznim putem. A zašto i ne bi. Ta nisu valjda državu uzalud stvarali? Ili ćete možda reći da je oni nisu ovakvom stvorili?

Doktor Vice Mihanović sjajan je primjer. Čovjek se kandidirao za gradonačelnika Splita znajući da ništa ne zna o vlastitoj doktorskoj disertaciji. Obranjenoj u Osijeku. Na Ekonomiji. Na koju su HDZ-ovci iz Splita kombijima išli. I Baćo je s njima išao.

Nesuvisle rečenice

Doktor Mihanović u disertaciji na nekoliko desetaka mjesta koristi tuđe rečenice i čitave tuđe pasuse, a pri tome ne navodi izvore niti išta označava kao citat. Kako je u svojem otkriću naveo kolega Vladimir Matijanić, disertacija Doktora Vice Mihanovića na 196 stranica nudi ne samo široku lepezu tipfelera, nego i potpuno nesuvisle rečenice, od kojih je ona s 25. stranice, "teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera", preko noći postala opće mjesto hrvatskog političkog bahatluka.

"Vice Mihanović izvanredno je rješenje za budućnost grada, dokazao se u privatnom sektoru, poznat je u Splitu te ima zavidnu akademsku karijeru", kazao je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja Doktora Vice kao kandidata za splitskoga gradonačelnika.

Ta karijera bila je toliko zavidna da je osječka Ekonomija nakon svega od srama zatvorila odjel na kojemu su HDZ-ovci stjecali diplome.

I Milijana Brkića, čovjeka koji je bio dogurao sve do pozicije potpredsjednika Sabora, plagijat je zaustavio u akademskom razvoju. On se još 2012. godine našao u skupini s ukupno 18 policijskih dužnosnika osumnjičenih za plagiranje diplomskog uratka, a na teret im se stavljalo da su svi, baš kao policajci iz vica, prepisali jedan te isti rad. Brkiću se spočitavalo da je prepisao čak 70 posto rada, nakon čega mu je 2014. poništena titula diplomiranog kriminalista. Poništenje je, međutim, poništio Upravni sud zbog proceduralne greške, jer je diplomu poništio dekan Visoke policijske škole, a ne njihovo Stručno vijeće.

Nije se, naravno, ovim dičnim HDZ-ovcima za čuditi, pogotovo kad se zna da je i njihov svojedobni ministar znanosti i obrazovanja, Doktor Pavo Barišić, uhvaćen u plagiranju. On se nakon svega ispričao, objasnivši kako su iz njegova rada tiskarskom greškom izostavljeni autori koje je citirao, a saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, iz kojega su došle najglasnije kritike na ministrov račun, ubrzo je odlukom Ustavnog suda eutanaziran.

A tom istom Ustavnom sudu predsjednica je bila Snježana Bagić, koja je u svojem stručnom članku iz 2014. godine prepisala 43,7 posto rada svoga kolege Teodora Antića. Posljedica nije bilo, plagijatorica je tek skrušeno kazala kako joj je žao što se poslužila Antićevim člankom ne navodeći njega kao autora.

Na ruku plagijatorima

"Hrvatska ima dugu i kreativnu povijest zanemarivanja problema plagijata. Ako bih trebao izdvojiti jedan posebno problematičan aspekt, to bi bilo pravno pitanje. Nažalost, i akademska zajednica i zakonski okvir tako su postavljeni da idu na ruku onima koji plagiraju, a postupak procesuiranja je mukotrpan, dug i često ovisi o dobroj volji i odnosima moći, čak i kad je plagijat neupitno utvrđen", kazao je još 2016. godine za "Slobodnu" sociolog Sven Marcelić.

A od tada se broj plagijata samo nagomilao. Bez mogućnosti rješenja.

"U svojem sam se znanstvenom radu imao prilike susresti s neupitnim, opsežnim i bezobraznim slučajevima plagiranja (...) Smatram da se problematika plagijata u Hrvatskoj primarno može svesti na to da je moć najčešće jača od činjenica", zaključio je profesor sa Sveučilišta u Zadru.

Stručnjak za politički marketing Gordan Turković smatra kako je lov na visoke akademske titule, uz lov na vlast, najpopularnija disciplina među hrvatskim političarima.

---

---

– Vjerujem da je to prvenstveno proizišlo iz duboke i vjekovne "tradicije" hrvatskog naroda u kojem je doktor, uz svećenika, najcjenjenija osoba u "mistu". Zato imamo i tako jako puno doktora medicine u politici, a za ostale vrijedi, ako nisi završio nešto slično, pokušaj uhvatiti bilo koju drugu vrstu diplome koja isto ili slično zvuči – veli Turković.

Ističe i ulogu medija, koji od hrvatske samostalnosti paze da brojnim političarima naglase akademsku titulu prije samog spomena imena.

– Prisjetimo se samo "dr. Franje Tuđmana" ili pak "dr. Ive Sanadera" ili čitavog niza lokalnih čelnika. Zasigurno i zbog dugogodišnje izloženosti takvom odgoju i komunikaciji unutar hrvatskih stranaka naši političari misle da je titula doktora nešto što je neophodan dio njihova imena i predstavlja dodatnu potvrdu njihovih sposobnosti kao lidera. Naravno, prisutna je tu i određena doza taštine – navodi Turković.

‘Svi se dobro poznaju‘

Zdrava pretpostavka bila bi da pojedinci s tom titulom nose i određena znanja, teže izvrsnosti u akademskom i društvenom smislu te da su svojim radovima doprinijeli znanosti i novim otkrićima, no u Hrvatskoj je, kaže naš sugovornik, to sve rjeđe slučaj.

U Hrvatskoj je godinama jedan od zvučnijih slučajeva plagiranja bio lažni magisterij nekadašnjeg čelnika HSP-a Ante Đapića. Njemu je 2000. Pravni fakultet u Splitu poništio magisterij jer je utvrđeno kako je većim dijelom prepisao rad svoga mentora Borisa Kandarea. Točnije, prepisao je čak 116 od ukupno 176 stranica. Općinski sud u Splitu obojicu je oslobodio optužbe za počinjenje kaznenih djela, Županijski sud tu je odluku poništio, no na koncu je sve otišlo u zastaru.

Profesorica Vesnica Garašić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu upozorava na to kako je poražavajuće što unatoč brojnim dokazanim plagijatima Hrvatska nema nacionalno tijelo za etiku u znanosti. Poglavito što su naša sveučilišta mala "te se većina ljudi na njima, osobito oni visoko pozicionirani, dobro poznaju i interesno su povezani."

"S obzirom na to da je najučestaliji etički prijestup u hrvatskoj sveučilišnoj zajednici pojava plagijata, bilo da se radi o znanstvenom članku ili doktoratu, i da od dana prijave slučaja, i to jasno argumentiranog, pa do dana oduzimanja doktorske titule može proći čak i 10 godina, zakonodavac je u cilju sankcioniranja ove u našim prilikama previše raširene negativne pojave morao biti puno stroži, a ne prepustiti rješavanje ovog problema samo općim aktima visokih učilišta", izjavila je Garašić za portal srednja.hr.

Lažne diplome

Uz akademske plagijate još su možda i veći problem lažne diplome. Za mandata ministrice obrazovanja Blaženke Divjak u njezinu Ministarstvu otkriveno ih je čak 19, dok su 222 nastavnika diljem zemlje zbog istog razloga dobila otkaz.

Pravnik i političar Pero Kovačević prije četiri godine na svojem je Facebook profilu otkrio kako je 2014. godine proveo reviziju zaposlenika Zagrebačkog holdinga otkrivši čak 333 lažne diplome i svjedodžbe.

"Dubinu erozije morala i sustava vrijednosti najbolje može oslikati izjava jednog zaposlenika Holdinga za kojeg je među prvima u postupku revizije utvrđeno da ima lažnu diplomu. Nazvao me i rekao: ‘Kako je moguće da je moja diploma lažna kad sam je pošteno platio 5000 eura‘", naveo je Kovačević.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

Ranko Šuvar/Cropix
Mario Banožić, doktor za informatičku tehnologiju s početka milenija

Afp
Doktor Banožić na sve samo odmahuje rukom: Tja, koji to još doktor iz HDZ-a nije optužen za plagijat. Dobro došao u klub.

Goran Mehkek/Cropix

Zagreb, 070623.
NSK.
Redovita sjednica vlade.
Na fotografiji: Mario Banozic.

Božidar Vukičević/Cropix
Gordan Turković: Prisjetimo se samo ”dr. Franje Tuđmana” ili pak ”dr. Ive Sanadera” ili čitavog niza lokalnih čelnika

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/zasto-politicari-toliko-zele-postati-dr-pa-doktor-je-uz-svecenika-najvazniji-u-svakom-nasem-mistu-1311541 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=46b7a094050ce42ef05132677173fc4419399548 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Za%C5%A1to+politi%C4%8Dari%2C+makar+i+s+plagijatom%2C+%C5%BEele+postati+dr.%3F+Pa+doktor+je%2C+uz+sve%C4%87enika%2C+najva%C5%BEniji+u+svakom+na%C5%A1em+%E2%80%98mistu%E2%80%98&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fzasto-politicari-toliko-zele-postati-dr-pa-doktor-je-uz-svecenika-najvazniji-u-svakom-nasem-mistu-1311541 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fzasto-politicari-toliko-zele-postati-dr-pa-doktor-je-uz-svecenika-najvazniji-u-svakom-nasem-mistu-1311541 )

Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => akademske titule [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) )

16. svibanj 2024 12:26