stdClass Object ( [id] => 1307092 [title] => ‘Mlađi radnici neće ostati bez mirovina, ali ne bude li se s posla odlazilo kasnije, one će im ostati razmjerno male‘ [alias] => mladi-radnici-nece-ostati-bez-mirovina-ali-ne-bude-li-se-s-posla-odlazilo-kasnije-one-ce-im-ostati-razmjerno-male [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

O mirovinskom sustavu i budućim mirovinama, utjecaju krize i inflacije na mirovine i tome je li moguće preuzeti neko rješenje iz razvijenih zemalja, razgovarali smo s dr. sc. Predragom Bejakovićem, kojemu je mirovinski sustav jedno od značajnih znanstvenih područja. Ovaj nezavisni analitičar, financijski i ekonomski stručnjak ističe da su, prema svim pokazateljima, mirovinski fondovi nadoknadili lanjske gubitke, ali moramo prihvatiti činjenicu da su krizna razdoblja neizbježna, stoga trebaju biti i očekivana.

Koliko inflacija utječe na novac u mirovinskim fondovima drugog stupa? Koliko će smanjiti naše buduće mirovine?

– Mirovinsko osiguranje je jako složeno i jako podložno raznovrsnim utjecajima, posebice u uvjetima inflacijskih pritisaka, rata u Ukrajini, pandemije COVID-19 i političkih napetosti u svijetu. Kod analitičara prevladava vjerovanje kako izravnog utjecaja vjerojatno neće biti, ali hoće posrednog, putem učinaka koje ima na europsko i svjetsko gospodarstvo utječe i na mirovinske fondove, koji se ne mogu izolirati od ukupnih gospodarskih kretanja u svijetu.

(Ne)poudzana procjena

To će biti nepovoljno za one koji baš u ovom razdoblju odlaze u mirovine, ali mlađi, koje čekaju još godine štednje, neće biti značajno pogođeni, jer na dugi rok gospodarski rast osigurava rast vrijednosti naše mirovinske štednje bez obzira na povremene oscilacije. U slučaju duljeg trajanja sukoba može se sa sigurnošću očekivati globalno ekonomsko zaostajanje i utjecaj na mirovinsku štednju. Naravno, opseg i trajanje utjecaja na pojedini fond ovisit će o strukturi portfelja svakog pojedinačnog fonda. Ako je imovina uložena u zemlje i kompanije koje su manje izložene sukobu, efekt će biti manji.

---

image

Predrag Bejaković: Država je propisala da značajan dio ulaganja mirovinskog fonda mora biti u vrijednosne papire sa sigurnim prinosima i povratom, kao što su državne obveznice. To možda smanjuje mogućnost velikih zarada u doba prosperiteta, ali čuva vrijednost u doba krize

Nenad Dugi/Cropix/
---

Kad je u pitanju drugi stup, sve procjene bile bi vrlo nezahvalne jer na temelju jedne godine lošijih prinosa – ne samo jedne, nego i tri, odnosno pet – ne može se pouzdano procijeniti hoće li se te teškoće produbiti i/ili potrajati, odnosno hoće li fondovi vrlo brzo povratiti ono što su izgubili. Stoga, ne može se znati što trenutni pad prinosa točno znači za kotiranje mirovinskih dionica u obveznim fondovima, ali poznato je, ponajviše na temelju iskustava i krize iz 2008., kako ulaganja u poslovne udjele na dugi rok mogu biti vrlo otporna te ostvaruju zavidne prinose. Dugoročna financijska zaštita od inflacije privatnog ušteđenog novca vjerojatno se može ostvariti kroz ulaganja na tržištu kapitala. Posve je vidljivo da je statistički prosječni prinos na vrijednosne papire općenito među višim prinosima.

Što je s mirovinskom reformom? Započeli smo je i onda stali, i tako stvari stoje više od 20 godina?

– U svim mirovinskim reformama nastoje se uskladiti dvije teško uskladive stvari: kako osigurati odgovarajući životni standard brojnim, starijim građanima, a da se istodobno ne stvori preveliki pritisak na javne financije. Pritom se poduzimaju uvelike različiti koraci, od parametrijskih, odnosno razmjerno malih promjena tradicionalnih sustava međugeneracijske solidarnosti, preko uvođenja novih mirovinskih formula – kao što je mirovinski sustav teorijski određenih ili utvrđenih doprinosa – notional funding – do prihvaćanja kapitaliziranih modela mirovinskog osiguranja. Iako je više zemalja provodilo slične reforme, među njima su vrlo velike razlike pa je nemoguće govoriti o jednoobraznom pristupu jer svaka reforma je posebna.

U mirovinskoj reformi prije 21 godinu, osim sustava međugeneracijske solidarnosti – u kojoj sadašnji zaposlenici plaćaju doprinose za sadašnje umirovljenike, s nadom da će to njihova djeca činiti za njih kada budu u mirovini – uvedeno je obvezno i dobrovoljno kapitalizirano osiguranje. Prvi dio (stup) mirovinskog sustava osigurava samo osnovnu razinu socijalne sigurnosti s naglaskom na solidarnosti, a drugi i treći dio s osobnim računima osiguravaju višu razinu ovisno o doprinosu osiguranika. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zatečeni umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji se nisu opredijelili za drugi stup, pa će oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu. To je značilo djelomičnu privatizaciju mirovinskog osiguranja.

Zašto se išlo u tu djelomičnu privatizaciju?

– Prelazak na drukčiji način financiranja i određivanja mirovina u drugom i trećem dijelu mirovinskog sustava podrazumijeva naglasak na individualizaciji i ublažavanju solidarnosti. Razlozi uvođenja kapitaliziranog mirovinskog osiguranja bili su smanjiti teret cjelokupnog financiranja mirovinskih rashoda budućim naraštajima, raspršiti, odnosno diversificirati rizik, potaknuti razvoj financijskog tržišta i cjelokupnoga gospodarskog rasta. Može se ocijeniti kako su navedeni zadaci uvelike ostvareni, pogotovo što su povrati u cjelokupnom razdoblju veći od očekivanih, naknade su niske i stalno se smanjuju, a nadzor koji provodi HANFA je objektivan i učinkovit. Mirovinska reforma je zapravo jedina reforma koja je uspješno završena u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja.

---

image

Narodi koji su imali veće razine štednje, usmjerenje na poduzetništvo i veći tehnološki razvoj u pravilu su bolje prosperirali naspram onih usmjerenih na potrošnju

Ante Čizmić/Cropix
---

Nerealna očekivanja

Koliko je realna opasnost, o kojoj se govori, da će sadašnji mlađi radnici zapravo ostati bez mirovina? Je li to uopće moguće?

– Mislim da ne, ali ako se neće odlaziti kasnije u mirovinu, onda će mirovine ostati razmjerno male. U cilju očuvanja financijske održivosti mirovinskog sustava, potrebne su reforme na tržištu rada i gospodarstva općenito. U Hrvatskoj, kao ni u velikoj većini zemalja u svijetu, ne postoji dovoljno mehanizama koji potiču osiguranike na dulji rad. Treba razmotriti zadržavanje radno sposobnih osoba u prvom stupu koje bi još uvijek mogle ostati u svijetu rada. Potrebno je sustavno razvijati i poticati dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Građani se trebaju na vrijeme u što većoj mjeri pobrinuti za vlastitu materijalnu sigurnost u svojoj starosti. Najvažnije je da radno sposobnom stanovništvu mora biti jasno kako se u većoj mjeri sami moraju brinuti za vlastitu starost te da poslije ne mogu i ne smiju više nekog drugog optuživati što nisu dovoljno uštedjeli dok su radili. Građani ne smiju imati nerealnih očekivanja od javnog mirovinskog osiguranja i države općenito. Trebaju biti ozbiljni i odgovorni prema sebi i svojim bližnjima, a to neposredno mogu pokazati pravodobnim mirovinskim osiguranjem te štednjom i ulaganjima na financijskom tržištu. Stoga je važno ugraditi pozitivne poticaje koje će osiguranici sigurno prepoznati i iskoristiti.

Što je zapravo s novcem koji građani godinama uplaćuju u drugi i treći mirovinski stup? Tim novcem raspolažu mirovinski fondovi. U što investiraju i tko nadzire mirovinske fondove?

– Mirovinska štednja vrijedi onoliko koliko vrijedi imovina u koju je uložena. U Hrvatskoj, a i drugdje, preko pola je u državnim obveznicama, tj. državnom dugu. Ako, zbog krize, države ne mogu otplatiti dug, vrijednost imovine će pasti, ali ne na nulu. Vrijednost duga posrnulog dužnika može se vratiti na početnu ili biti umanjena radi programa otplate i dogovora vjerovnika, ali neće nestati. Problema mogu imati oni koji baš tada idu u mirovinu kad im je vrijednost zbog krize umanjena pa će i mirovine biti niže.

Za izbjegavanje toga rizika postoje mehanizmi koje je Hrvatska razmatrala na početku mirovinske reforme, ali još nije u potpunosti uvela radi njihove kompatibilnosti s prvim stupom i složenosti – kao što je i skup anuiteta (kupnja dijela anuiteta dok je osiguranik još aktivan) ili odgođeni anuitet, a i sama struktura mirovine može imati varijabilni dio koji varira sa stanjem na tržištu kapitala. Zbog relativno visokog udjela državnog duga u portfelju, mirovinska štednja obično pada sporije od cijelog tržišta kapitala, ali i raste sporije kako tržište raste. Dakle u krizi izvjesno je da će pasti, ali ne i nestati. U cjelini, najkraće, mislim kako je zakonska regulativa u Hrvatskoj dobra i osiguranici ne bi trebali imati straha od propasti mirovinskih fondova.

---

Mjera uspješnosti poslovanja fondova

– MIREX označava relativnu mjeru uspješnosti poslovanja pojedinog obveznog mirovinskog fonda. Prema raspoloživim podacima, gubitak u 2022. godini kretao se od 4,12 posto u najrizičnijim fondovima A, do 5,04 posto u manje rizičnom fondu B i 5,25 posto u najmanje rizičnom fondu C. Situacija se razlikuje od fonda do fonda. Tako je 6-mjesečni MIREX za fondove A iznosio 8,44 posto, dok je prosječni godišnji prinos u posljednjih pet godina bio zavidnih 5,83 posto. Kod fondova B to je bilo nešto niže, odnosno 5,15 posto i 3,47 posto. Najniži prinos ostvarili su najsigurniji fondovi C – 1,05 posto u posljednjih šest mjeseci i 0,78 posto u posljednjih pet godina.

---

Može li mirovinski fond bankrotirati? I što se tada događa s novcem zaposlenih koji su u taj fond uplaćivali za svoje mirovine, ostaju li bez svih uplata?

– Za krize i oscilacije u gospodarstvu ne znamo točno kada će se dogoditi, ali one su uobičajeni i očekivani dio gospodarskih kretanja koja se sastoje od gospodarskih ciklusa u kojima se izmjenjuju doba rasta i doba usporavanja u gospodarstvu. Naša mirovinska štednja prikuplja se desetljećima i u tako dugom roku mora biti i nekoliko razdoblja krize, ali ukupni rezultat će na koncu biti pozitivan jer gospodarstvo raste i razvija se usvajajući nove tehnologije.

Moguće je da pad u kratkom razdoblju rijetko bude toliko velik da u značajnoj mjeri obriše dobitke ostvarene tijekom više godina. Također, vrijedi spomenuti da je mirovinska štednja u pravilu kontinuirana što ima prednost da investiranje ne staje u trenucima niskih cijena financijske imovine na burzama pa naknadni oporavak povećava prosječni prinos. Godinama fondovi imaju pozitivne prinose i uvećavaju vrijednost doprinosa koje smo uplatili, sada se ta ukupna vrijednost nešto smanjuje, ali su dugogodišnji štediše i dalje u značajnom plusu zbog prijašnjih dobitaka. Tako to ide na tržištu, nekad gore, nekad dolje, ali povijest i praksa razvijenih tržišta nedvojbeno pokazuju da se u srednjem, a posebno dugom roku, u prosjeku vrlo pristojno zarađuje. U cjelini, povrati su osjetno veći od onih koji su bili planirani 2002. godine, kada je uveden sustav kapitaliziranog osiguranja, pogotovo imajući na umu strukturu ulaganja i imovine.

Tri tipa rizičnosti

Ne može nestati novac s računa mirovinske štednje?

– Mirovinska štednja ne može nestati, može se privremeno smanjiti. Često se kod financijskih tržišta čuje – “krah”, “propast”, “slom”, što su vrlo jake riječi, ali to ne znači da je ukupna imovina pala na nulu, da je nestala, već se smanjila. Možda pojedinačne dionice u slučaju bankrota tvrtke dođu i do nule, ali razumni investitori, a to su i mirovinski fondovi, imaju velik broj različitih dionica, obveznica i drugih financijskih instrumenata gdje ih onda veći gubitak na pojedinačnoj dionici i drugom vrijednosnom papiru neće dovesti u kritičnu situaciju. Ukupno gledano, razdoblja smanjivanja vrijednosti na burzi su u pravilu puno kraća od razdoblja uzleta i zato će u duljem razdoblju vrijednost financijske imovine, a time i imovine mirovinskih fondova, rasti. Uostalom kriza neće jednako pogoditi sve gospodarske sektore i sva poduzeća, a diversifikacija portfelja u kojem se ne ulaže previše samo u jednom smjeru omogućit će da se u značajnoj mjeri rizici smanje. Dakle, tu vrijedi ona narodna da se ne stavljaju sva jaja u jednu košaru.

Oni koji idu u mirovinu u kriznim vremenima mogu imati manje mirovine?

– Financijske krize, naravno, mogu nepovoljno utjecati na štediše koji poglavito u kratkom razdoblju nakon nastanka krize moraju u mirovinu. Obično nakon razdoblja krize slijedi razdoblje oporavka, u kojemu su prinosi bolji od uobičajenih, pa ako štediša ima vremena pričekati taj oporavak, gubitak štednje se nadoknadi u srednjem roku. Mirovinski sustav ima podjelu na fondove s tri tipa rizičnosti, pri čemu se u kratkom razdoblju prije umirovljena portfelj prebacuje u najmanje rizičan, koji bi trebao služiti da imovina bude manje izložena tržišnim rizicima. Naravno, o tome poglavito moraju voditi računa upravitelji fondova, koji moraju investirati u imovinu koja je otporna na volatilnost (oscilacije) u cijenama u kratkom roku, ali i na inflaciju. U posljednjih nekoliko desetljeća manje se pozornosti posvećivalo inflaciji jer je bilo razdoblje prilično stabilnih cijena, ali ako se inflaciji ne posveti dovoljno pozornosti, to svakako može imati značajan nepovoljan utjecaj na štednju u takozvanim najsigurnijim tipovima mirovinskih fondova, utjecajem na smanjenje realne vrijednosti imovine.

---

U Hrvatskoj se kasno počinje raditi, rano odlazi iz svijeta rada

– Mirovinska prava su većinom zadana, vrlo ih je teško (ili gotovo nemoguće) smanjiti, pa preveliki mirovinski rashodi, kao u Hrvatskoj, najčešće znače i velike transfere iz proračuna središnje države, čime se povećava proračunski deficit i u dugom roku raste javni dug. Na taj način takvi rashodi vrlo lako opterećuju još mlade osobe koje se školuju i ne rade ili još nisu uopće rođene.

U Hrvatskoj se kasno počinje raditi, rano odlazi iz svijeta rada i dugo prima mirovina, tako da su mirovinski rashodi oko 11-12 posto BDP-a, a prosječne mirovine ispod 40 posto prosječne plaće. Mirovinski rashodi se ne mogu pokriti samo prikupljenim doprinosima. To uvjetuje povećane transfere iz državnog proračuna, u iznosu od približno 2/5, odnosno više od 40 posto, mirovinskih rashoda, pa je tako mirovinski sustav jedan od najvažnijih izvora deficita proračuna.

U međunarodnim usporedbama, Hrvatska ima osjetno viši udio mirovinskih rashoda u BDP-u – od 10,7 posto u 2000. i 11,4 posto u 2015. – u odnosu na prosjek članica OECD-a (7,7 posto i osam posto). Istina, pojedine članice, posebno Grčka (14,2 posto i 16,9 posto), Italija (15,4 posto i 16,2 posto), Francuska (13,2 posto i 13,9 posto) i Austrija (13 posto i 13,3 posto), imaju znatno viši udio mirovinskih rashoda u BDP-u.

---

Što se može učiniti da se stanje, ako ne bitno poboljša, barem ne pogorša?

– Trebalo bi postrožiti uvjete za odlazak u mirovinu jer je to jedini način da mirovinski sustav ostane dugoročno financijski stabilan. Zatim, nužno je postrožiti i/ili dosljedno provoditi propise o invalidnosti, dakle da se omogući, ako ne smanjivanje, ono barem zadržavanje broja invalidskih umirovljenika.

Već je dosad učinjeno dosta u izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu muškaraca i žena. U daljnjim aktivnostima sigurno će trebati dosljedno poštovati, i možda ipak ubrzati, provedbu odluke o povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina. Presudno je uskladiti zakonsku i stvarnu dob umirovljenja. To sigurno nije ugodno i građani se tome protive, ali to je zapravo jedini način da bi se sačuvao mirovinski sustav. To se može napraviti ili aktuarski točnom penalizacijom prijevremenog umirovljenja, ili odgovarajućim povećanjem mirovina za dulji ostanak u svijetu rada, kako je i napravljeno nedavnim zakonskim promjenama.

Mirovinska reforma je jako složena. Gubici su neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine. Koristi su nevidljive, dugoročne, raspršene i, naravno, izazivaju protivljenje osiguranika. Ali te su promjene nužne ako se želi očuvati mirovinski sustav u promijenjenim uvjetima života i rada.

Ugledati se na druge

Možemo li preuzeti neka rješenja uspješnijih zemalja?

– Često se u javnim razgovorima u Hrvatskoj govori o potrebi da se ugledamo u neku razvijenu zemlju. Gotovo sigurno ne postoji idealan mirovinski sustav u svijetu, a posebice ne bi bilo korisno naprosto kopirati njegova rješenja. Prenošenje zakonodavnih ili organizacijskih rješenja iz jednog u drugo društvo gotovo sigurno vodi k neuspjehu jer se u pogledu mirovinskog sustava, društva, čak i u zajednici poput EU-a, jako razlikuju što se tiče stupnja gospodarskog razvoja, odnosa prema radu, tradicije duljeg ostanka u svijetu rada, spremnosti na štednju, financijske i mirovinske pismenosti i drugo. Nešto što je dobro u Švedskoj ili Finskoj, teško se može očekivati da bude uspješno i u Hrvatskoj. Bitno je da ne ponavljamo moguće pogreške, kao što su u Poljskoj nadležna tijela vodila vrlo slabu evidenciju o uplaćenim mirovinskom doprinosima.

Nije moguće seliti rješenja jer specifičnosti naroda su kao i karakteri osoba. Svaki narod je drukčiji. Ipak, postoje neka pravila ili društvena obilježja koja omogućavaju prosperitet. Neki postupci kroz povijest ipak su se pokazali kao povoljni. Narodi koji su imali veće razine štednje, usmjerenje na poduzetništvo i veći tehnološki razvoj u pravilu su bolje prosperirali naspram onih naroda koji su bili usmjereni na potrošnju.

Ulaganja u dionice i komercijalne vrijednosne papire nisu samo u riziku od krize u kojoj će biti zahvaćeno cijelo tržište, nego su rizici normalni dio svakog ulaganja od kojeg se očekuje profit. Upravo zato da rizici ne bi ugrozili našu mirovinsku štednju, država je propisala da značajan dio ulaganja mirovinskog fonda mora biti u vrijednosne papire sa sigurnim prinosima i povratom, kao što su državne obveznice. To možda smanjuje mogućnost velikih zarada u doba prosperiteta, ali čuva vrijednost u doba krize.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Za krize i oscilacije u gospodarstvu ne znamo točno kada će se dogoditi, no one su uobičajeni, očekivani dio gospodarskih kretanja u kojima se izmjenjuju doba rasta i doba usporavanja. Naša mirovinska štednja prikuplja se desetljećima i u tako dugom roku mora biti i nekoliko razdoblja krize, ali ukupni rezultat će na koncu biti pozitivan jer gospodarstvo raste i razvija se usvajajući nove tehnologije [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => PREDRAG BEJAKOVIĆ: [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [extra_fields_search] => Za krize i oscilacije u gospodarstvu ne znamo točno kada će se dogoditi, no one su uobičajeni, očekivani dio gospodarskih kretanja u kojima se izmjenjuju doba rasta i doba usporavanja. Naša mirovinska štednja prikuplja se desetljećima i u tako dugom roku mora biti i nekoliko razdoblja krize, ali ukupni rezultat će na koncu biti pozitivan jer gospodarstvo raste i razvija se usvajajući nove tehnologije PREDRAG BEJAKOVIĆ: 2 0 15114 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2023-07-12 10:06:52 [created_by] => 3204 [created_by_alias] => Sanja Stapić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2023-07-16 15:40:47 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2023-07-16 15:40:47 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => Za krize i oscilacije u gospodarstvu ne znamo točno kada će se dogoditi, no one su uobičajeni, očekivani dio gospodarskih kretanja u kojima se izmjenjuju doba rasta i doba usporavanja. Naša mirovinska štednja prikuplja se desetljećima i u tako dugom [metadata] => robots= author= title=Mlađi radnici neće ostati bez mirovina, ali ne bude li se s posla odlazilo kasnije, one će im ostati razmjerno male [metakey] => dr. sc. Predrag Bejaković, mirovine, mirovinski fondovi [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/07\/12\/24760963.jpg","\/images\/slike\/2023\/07\/12\/25165463.jpg","\/images\/slike\/2023\/07\/12\/23591635.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Duje Klari\u0107\/Cropix","Nenad Dugi\/Cropix\/","Ante \u010cizmi\u0107\/Cropix"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Ukupno gledano, razdoblja smanjivanja vrijednosti na burzi su u pravilu puno kra\u0107a od razdoblja uzleta i zato \u0107e u duljem razdoblju vrijednost financijske imovine, a time i imovine mirovinskih fondova, rasti<\/p>","

Predrag Bejakovi\u0107: Dr\u017eava je propisala da zna\u010dajan dio ulaganja mirovinskog fonda mora biti u vrijednosne papire sa sigurnim prinosima i povratom, kao \u0161to su dr\u017eavne obveznice. To mo\u017eda smanjuje mogu\u0107nost velikih zarada u doba prosperiteta, ali \u010duva vrijednost u doba krize<\/p>","

Narodi koji su imali ve\u0107e razine \u0161tednje, usmjerenje na poduzetni\u0161tvo i ve\u0107i tehnolo\u0161ki razvoj u pravilu su bolje prosperirali naspram onih usmjerenih na potro\u0161nju<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1083","hd_24760963_1920.jpg":"1920x1080","k_24760963_1280.jpg":"1280x1280","k_24760963_1024.jpg":"1024x1024","k_24760963_640.jpg":"640x640","k_24760963_480.jpg":"480x480","k_24760963_340.jpg":"340x340","k_24760963_220.jpg":"220x220","o_24760963_1280.jpg":"1280x722","o_24760963_1024.jpg":"1024x577","o_24760963_640.jpg":"640x361","o_24760963_480.jpg":"480x270","o_24760963_340.jpg":"340x191","o_24760963_220.jpg":"220x124","h_24760963_1280.jpg":"1280x854","h_24760963_1024.jpg":"1024x683","h_24760963_640.jpg":"640x427","h_24760963_480.jpg":"480x320","h_24760963_340.jpg":"340x227","h_24760963_220.jpg":"220x147","pp_24760963_1280.jpg":"1280x1628","pp_24760963_1024.jpg":"1024x1303","pp_24760963_640.jpg":"640x814","pp_24760963_480.jpg":"480x611","pp_24760963_340.jpg":"340x432","pp_24760963_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1370","hd_25165463_1920.jpg":"1920x1080","k_25165463_1280.jpg":"1280x1280","k_25165463_1024.jpg":"1024x1024","k_25165463_640.jpg":"640x640","k_25165463_480.jpg":"480x480","k_25165463_340.jpg":"340x340","k_25165463_220.jpg":"220x220","o_25165463_1280.jpg":"1280x913","o_25165463_1024.jpg":"1024x730","o_25165463_640.jpg":"640x456","o_25165463_480.jpg":"480x342","o_25165463_340.jpg":"340x242","o_25165463_220.jpg":"220x156","h_25165463_1280.jpg":"1280x854","h_25165463_1024.jpg":"1024x683","h_25165463_640.jpg":"640x427","h_25165463_480.jpg":"480x320","h_25165463_340.jpg":"340x227","h_25165463_220.jpg":"220x147","pp_25165463_1280.jpg":"1280x1628","pp_25165463_1024.jpg":"1024x1303","pp_25165463_640.jpg":"640x814","pp_25165463_480.jpg":"480x611","pp_25165463_340.jpg":"340x432","pp_25165463_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1225","hd_23591635_1920.jpg":"1920x1080","k_23591635_1280.jpg":"1280x1280","k_23591635_1024.jpg":"1024x1024","k_23591635_640.jpg":"640x640","k_23591635_480.jpg":"480x480","k_23591635_340.jpg":"340x340","k_23591635_220.jpg":"220x220","o_23591635_1280.jpg":"1280x816","o_23591635_1024.jpg":"1024x653","o_23591635_640.jpg":"640x408","o_23591635_480.jpg":"480x306","o_23591635_340.jpg":"340x216","o_23591635_220.jpg":"220x140","h_23591635_1280.jpg":"1280x854","h_23591635_1024.jpg":"1024x683","h_23591635_640.jpg":"640x427","h_23591635_480.jpg":"480x320","h_23591635_340.jpg":"340x227","h_23591635_220.jpg":"220x147","pp_23591635_1280.jpg":"1280x1628","pp_23591635_1024.jpg":"1024x1303","pp_23591635_640.jpg":"640x814","pp_23591635_480.jpg":"480x611","pp_23591635_340.jpg":"340x432","pp_23591635_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1"]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 8001835 Threads: 5 Questions: 1661393495 Slow queries: 4941160 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 112042905 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 52 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [1] => stdClass Object ( [id] => 482 [name] => Premium [alias] => premium [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/sponzori ) ) [link] => /vijesti/hrvatska/mladi-radnici-nece-ostati-bez-mirovina-ali-ne-bude-li-se-s-posla-odlazilo-kasnije-one-ce-im-ostati-razmjerno-male-1307092 [printLink] => /vijesti/hrvatska/mladi-radnici-nece-ostati-bez-mirovina-ali-ne-bude-li-se-s-posla-odlazilo-kasnije-one-ce-im-ostati-razmjerno-male-1307092?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 723394 [name] => dr. sc. Predrag Bejaković [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-07-14 18:10:42 [main_article_id] => 0 [alias] => dr-sc-predrag-bejakovic [link] => /tag/dr-sc-predrag-bejakovic ) [1] => stdClass Object ( [id] => 601261 [name] => mirovine [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => mirovine [link] => /tag/mirovine ) [2] => stdClass Object ( [id] => 352178 [name] => mirovinski fondovi [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => mirovinski-fondovi [link] => /tag/mirovinski-fondovi ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Za krize i oscilacije u gospodarstvu ne znamo točno kada će se dogoditi, no one su uobičajeni, očekivani dio gospodarskih kretanja u kojima se izmjenjuju doba rasta i doba usporavanja. Naša mirovinska štednja prikuplja se desetljećima i u tako dugom roku mora biti i nekoliko razdoblja krize, ali ukupni rezultat će na koncu biti pozitivan jer gospodarstvo raste i razvija se usvajajući nove tehnologije [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => PREDRAG BEJAKOVIĆ: [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => ‘Mlađi radnici neće ostati bez mirovina, ali ne bude li se s posla odlazilo kasnije, one će im ostati razmjerno male‘ [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3204 [name] => Sanja Stapić [username] => sanja-stapi [email] => sanja-stapi@sd.hr [password] => $2y$10$1bAjVN/BzqUJYUgXQ68QIOyPHSf8duONePCJCfzotwWS5BgSDEtOm [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/sanja-stapic-3204 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1722 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/a42fa1bbe7de54264e3b40d69134d435?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/07/12/24760963.jpg [galleryCount] => 3 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Duje Klarić/Cropix [mainImageDesc] =>

Ukupno gledano, razdoblja smanjivanja vrijednosti na burzi su u pravilu puno kraća od razdoblja uzleta i zato će u duljem razdoblju vrijednost financijske imovine, a time i imovine mirovinskih fondova, rasti

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/07/12/24760963.jpg [title] =>

Ukupno gledano, razdoblja smanjivanja vrijednosti na burzi su u pravilu puno kraća od razdoblja uzleta i zato će u duljem razdoblju vrijednost financijske imovine, a time i imovine mirovinskih fondova, rasti

Duje Klarić/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/07/12/25165463.jpg [title] =>

Predrag Bejaković: Država je propisala da značajan dio ulaganja mirovinskog fonda mora biti u vrijednosne papire sa sigurnim prinosima i povratom, kao što su državne obveznice. To možda smanjuje mogućnost velikih zarada u doba prosperiteta, ali čuva vrijednost u doba krize

Nenad Dugi/Cropix/ ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/07/12/23591635.jpg [title] =>

Narodi koji su imali veće razine štednje, usmjerenje na poduzetništvo i veći tehnološki razvoj u pravilu su bolje prosperirali naspram onih usmjerenih na potrošnju

Ante Čizmić/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

O mirovinskom sustavu i budućim mirovinama, utjecaju krize i inflacije na mirovine i tome je li moguće preuzeti neko rješenje iz razvijenih zemalja, razgovarali smo s dr. sc. Predragom Bejakovićem, kojemu je mirovinski sustav jedno od značajnih znanstvenih područja. Ovaj nezavisni analitičar, financijski i ekonomski stručnjak ističe da su, prema svim pokazateljima, mirovinski fondovi nadoknadili lanjske gubitke, ali moramo prihvatiti činjenicu da su krizna razdoblja neizbježna, stoga trebaju biti i očekivana.

Koliko inflacija utječe na novac u mirovinskim fondovima drugog stupa? Koliko će smanjiti naše buduće mirovine?

– Mirovinsko osiguranje je jako složeno i jako podložno raznovrsnim utjecajima, posebice u uvjetima inflacijskih pritisaka, rata u Ukrajini, pandemije COVID-19 i političkih napetosti u svijetu. Kod analitičara prevladava vjerovanje kako izravnog utjecaja vjerojatno neće biti, ali hoće posrednog, putem učinaka koje ima na europsko i svjetsko gospodarstvo utječe i na mirovinske fondove, koji se ne mogu izolirati od ukupnih gospodarskih kretanja u svijetu.

(Ne)poudzana procjena

To će biti nepovoljno za one koji baš u ovom razdoblju odlaze u mirovine, ali mlađi, koje čekaju još godine štednje, neće biti značajno pogođeni, jer na dugi rok gospodarski rast osigurava rast vrijednosti naše mirovinske štednje bez obzira na povremene oscilacije. U slučaju duljeg trajanja sukoba može se sa sigurnošću očekivati globalno ekonomsko zaostajanje i utjecaj na mirovinsku štednju. Naravno, opseg i trajanje utjecaja na pojedini fond ovisit će o strukturi portfelja svakog pojedinačnog fonda. Ako je imovina uložena u zemlje i kompanije koje su manje izložene sukobu, efekt će biti manji.

---

image

Predrag Bejaković: Država je propisala da značajan dio ulaganja mirovinskog fonda mora biti u vrijednosne papire sa sigurnim prinosima i povratom, kao što su državne obveznice. To možda smanjuje mogućnost velikih zarada u doba prosperiteta, ali čuva vrijednost u doba krize

Nenad Dugi/Cropix/
---

Kad je u pitanju drugi stup, sve procjene bile bi vrlo nezahvalne jer na temelju jedne godine lošijih prinosa – ne samo jedne, nego i tri, odnosno pet – ne može se pouzdano procijeniti hoće li se te teškoće produbiti i/ili potrajati, odnosno hoće li fondovi vrlo brzo povratiti ono što su izgubili. Stoga, ne može se znati što trenutni pad prinosa točno znači za kotiranje mirovinskih dionica u obveznim fondovima, ali poznato je, ponajviše na temelju iskustava i krize iz 2008., kako ulaganja u poslovne udjele na dugi rok mogu biti vrlo otporna te ostvaruju zavidne prinose. Dugoročna financijska zaštita od inflacije privatnog ušteđenog novca vjerojatno se može ostvariti kroz ulaganja na tržištu kapitala. Posve je vidljivo da je statistički prosječni prinos na vrijednosne papire općenito među višim prinosima.

Što je s mirovinskom reformom? Započeli smo je i onda stali, i tako stvari stoje više od 20 godina?

– U svim mirovinskim reformama nastoje se uskladiti dvije teško uskladive stvari: kako osigurati odgovarajući životni standard brojnim, starijim građanima, a da se istodobno ne stvori preveliki pritisak na javne financije. Pritom se poduzimaju uvelike različiti koraci, od parametrijskih, odnosno razmjerno malih promjena tradicionalnih sustava međugeneracijske solidarnosti, preko uvođenja novih mirovinskih formula – kao što je mirovinski sustav teorijski određenih ili utvrđenih doprinosa – notional funding – do prihvaćanja kapitaliziranih modela mirovinskog osiguranja. Iako je više zemalja provodilo slične reforme, među njima su vrlo velike razlike pa je nemoguće govoriti o jednoobraznom pristupu jer svaka reforma je posebna.

U mirovinskoj reformi prije 21 godinu, osim sustava međugeneracijske solidarnosti – u kojoj sadašnji zaposlenici plaćaju doprinose za sadašnje umirovljenike, s nadom da će to njihova djeca činiti za njih kada budu u mirovini – uvedeno je obvezno i dobrovoljno kapitalizirano osiguranje. Prvi dio (stup) mirovinskog sustava osigurava samo osnovnu razinu socijalne sigurnosti s naglaskom na solidarnosti, a drugi i treći dio s osobnim računima osiguravaju višu razinu ovisno o doprinosu osiguranika. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zatečeni umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji se nisu opredijelili za drugi stup, pa će oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu. To je značilo djelomičnu privatizaciju mirovinskog osiguranja.

Zašto se išlo u tu djelomičnu privatizaciju?

– Prelazak na drukčiji način financiranja i određivanja mirovina u drugom i trećem dijelu mirovinskog sustava podrazumijeva naglasak na individualizaciji i ublažavanju solidarnosti. Razlozi uvođenja kapitaliziranog mirovinskog osiguranja bili su smanjiti teret cjelokupnog financiranja mirovinskih rashoda budućim naraštajima, raspršiti, odnosno diversificirati rizik, potaknuti razvoj financijskog tržišta i cjelokupnoga gospodarskog rasta. Može se ocijeniti kako su navedeni zadaci uvelike ostvareni, pogotovo što su povrati u cjelokupnom razdoblju veći od očekivanih, naknade su niske i stalno se smanjuju, a nadzor koji provodi HANFA je objektivan i učinkovit. Mirovinska reforma je zapravo jedina reforma koja je uspješno završena u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja.

---

image

Narodi koji su imali veće razine štednje, usmjerenje na poduzetništvo i veći tehnološki razvoj u pravilu su bolje prosperirali naspram onih usmjerenih na potrošnju

Ante Čizmić/Cropix
---

Nerealna očekivanja

Koliko je realna opasnost, o kojoj se govori, da će sadašnji mlađi radnici zapravo ostati bez mirovina? Je li to uopće moguće?

– Mislim da ne, ali ako se neće odlaziti kasnije u mirovinu, onda će mirovine ostati razmjerno male. U cilju očuvanja financijske održivosti mirovinskog sustava, potrebne su reforme na tržištu rada i gospodarstva općenito. U Hrvatskoj, kao ni u velikoj većini zemalja u svijetu, ne postoji dovoljno mehanizama koji potiču osiguranike na dulji rad. Treba razmotriti zadržavanje radno sposobnih osoba u prvom stupu koje bi još uvijek mogle ostati u svijetu rada. Potrebno je sustavno razvijati i poticati dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Građani se trebaju na vrijeme u što većoj mjeri pobrinuti za vlastitu materijalnu sigurnost u svojoj starosti. Najvažnije je da radno sposobnom stanovništvu mora biti jasno kako se u većoj mjeri sami moraju brinuti za vlastitu starost te da poslije ne mogu i ne smiju više nekog drugog optuživati što nisu dovoljno uštedjeli dok su radili. Građani ne smiju imati nerealnih očekivanja od javnog mirovinskog osiguranja i države općenito. Trebaju biti ozbiljni i odgovorni prema sebi i svojim bližnjima, a to neposredno mogu pokazati pravodobnim mirovinskim osiguranjem te štednjom i ulaganjima na financijskom tržištu. Stoga je važno ugraditi pozitivne poticaje koje će osiguranici sigurno prepoznati i iskoristiti.

Što je zapravo s novcem koji građani godinama uplaćuju u drugi i treći mirovinski stup? Tim novcem raspolažu mirovinski fondovi. U što investiraju i tko nadzire mirovinske fondove?

– Mirovinska štednja vrijedi onoliko koliko vrijedi imovina u koju je uložena. U Hrvatskoj, a i drugdje, preko pola je u državnim obveznicama, tj. državnom dugu. Ako, zbog krize, države ne mogu otplatiti dug, vrijednost imovine će pasti, ali ne na nulu. Vrijednost duga posrnulog dužnika može se vratiti na početnu ili biti umanjena radi programa otplate i dogovora vjerovnika, ali neće nestati. Problema mogu imati oni koji baš tada idu u mirovinu kad im je vrijednost zbog krize umanjena pa će i mirovine biti niže.

Za izbjegavanje toga rizika postoje mehanizmi koje je Hrvatska razmatrala na početku mirovinske reforme, ali još nije u potpunosti uvela radi njihove kompatibilnosti s prvim stupom i složenosti – kao što je i skup anuiteta (kupnja dijela anuiteta dok je osiguranik još aktivan) ili odgođeni anuitet, a i sama struktura mirovine može imati varijabilni dio koji varira sa stanjem na tržištu kapitala. Zbog relativno visokog udjela državnog duga u portfelju, mirovinska štednja obično pada sporije od cijelog tržišta kapitala, ali i raste sporije kako tržište raste. Dakle u krizi izvjesno je da će pasti, ali ne i nestati. U cjelini, najkraće, mislim kako je zakonska regulativa u Hrvatskoj dobra i osiguranici ne bi trebali imati straha od propasti mirovinskih fondova.

---

Mjera uspješnosti poslovanja fondova

– MIREX označava relativnu mjeru uspješnosti poslovanja pojedinog obveznog mirovinskog fonda. Prema raspoloživim podacima, gubitak u 2022. godini kretao se od 4,12 posto u najrizičnijim fondovima A, do 5,04 posto u manje rizičnom fondu B i 5,25 posto u najmanje rizičnom fondu C. Situacija se razlikuje od fonda do fonda. Tako je 6-mjesečni MIREX za fondove A iznosio 8,44 posto, dok je prosječni godišnji prinos u posljednjih pet godina bio zavidnih 5,83 posto. Kod fondova B to je bilo nešto niže, odnosno 5,15 posto i 3,47 posto. Najniži prinos ostvarili su najsigurniji fondovi C – 1,05 posto u posljednjih šest mjeseci i 0,78 posto u posljednjih pet godina.

---

Može li mirovinski fond bankrotirati? I što se tada događa s novcem zaposlenih koji su u taj fond uplaćivali za svoje mirovine, ostaju li bez svih uplata?

– Za krize i oscilacije u gospodarstvu ne znamo točno kada će se dogoditi, ali one su uobičajeni i očekivani dio gospodarskih kretanja koja se sastoje od gospodarskih ciklusa u kojima se izmjenjuju doba rasta i doba usporavanja u gospodarstvu. Naša mirovinska štednja prikuplja se desetljećima i u tako dugom roku mora biti i nekoliko razdoblja krize, ali ukupni rezultat će na koncu biti pozitivan jer gospodarstvo raste i razvija se usvajajući nove tehnologije.

Moguće je da pad u kratkom razdoblju rijetko bude toliko velik da u značajnoj mjeri obriše dobitke ostvarene tijekom više godina. Također, vrijedi spomenuti da je mirovinska štednja u pravilu kontinuirana što ima prednost da investiranje ne staje u trenucima niskih cijena financijske imovine na burzama pa naknadni oporavak povećava prosječni prinos. Godinama fondovi imaju pozitivne prinose i uvećavaju vrijednost doprinosa koje smo uplatili, sada se ta ukupna vrijednost nešto smanjuje, ali su dugogodišnji štediše i dalje u značajnom plusu zbog prijašnjih dobitaka. Tako to ide na tržištu, nekad gore, nekad dolje, ali povijest i praksa razvijenih tržišta nedvojbeno pokazuju da se u srednjem, a posebno dugom roku, u prosjeku vrlo pristojno zarađuje. U cjelini, povrati su osjetno veći od onih koji su bili planirani 2002. godine, kada je uveden sustav kapitaliziranog osiguranja, pogotovo imajući na umu strukturu ulaganja i imovine.

Tri tipa rizičnosti

Ne može nestati novac s računa mirovinske štednje?

– Mirovinska štednja ne može nestati, može se privremeno smanjiti. Često se kod financijskih tržišta čuje – “krah”, “propast”, “slom”, što su vrlo jake riječi, ali to ne znači da je ukupna imovina pala na nulu, da je nestala, već se smanjila. Možda pojedinačne dionice u slučaju bankrota tvrtke dođu i do nule, ali razumni investitori, a to su i mirovinski fondovi, imaju velik broj različitih dionica, obveznica i drugih financijskih instrumenata gdje ih onda veći gubitak na pojedinačnoj dionici i drugom vrijednosnom papiru neće dovesti u kritičnu situaciju. Ukupno gledano, razdoblja smanjivanja vrijednosti na burzi su u pravilu puno kraća od razdoblja uzleta i zato će u duljem razdoblju vrijednost financijske imovine, a time i imovine mirovinskih fondova, rasti. Uostalom kriza neće jednako pogoditi sve gospodarske sektore i sva poduzeća, a diversifikacija portfelja u kojem se ne ulaže previše samo u jednom smjeru omogućit će da se u značajnoj mjeri rizici smanje. Dakle, tu vrijedi ona narodna da se ne stavljaju sva jaja u jednu košaru.

Oni koji idu u mirovinu u kriznim vremenima mogu imati manje mirovine?

– Financijske krize, naravno, mogu nepovoljno utjecati na štediše koji poglavito u kratkom razdoblju nakon nastanka krize moraju u mirovinu. Obično nakon razdoblja krize slijedi razdoblje oporavka, u kojemu su prinosi bolji od uobičajenih, pa ako štediša ima vremena pričekati taj oporavak, gubitak štednje se nadoknadi u srednjem roku. Mirovinski sustav ima podjelu na fondove s tri tipa rizičnosti, pri čemu se u kratkom razdoblju prije umirovljena portfelj prebacuje u najmanje rizičan, koji bi trebao služiti da imovina bude manje izložena tržišnim rizicima. Naravno, o tome poglavito moraju voditi računa upravitelji fondova, koji moraju investirati u imovinu koja je otporna na volatilnost (oscilacije) u cijenama u kratkom roku, ali i na inflaciju. U posljednjih nekoliko desetljeća manje se pozornosti posvećivalo inflaciji jer je bilo razdoblje prilično stabilnih cijena, ali ako se inflaciji ne posveti dovoljno pozornosti, to svakako može imati značajan nepovoljan utjecaj na štednju u takozvanim najsigurnijim tipovima mirovinskih fondova, utjecajem na smanjenje realne vrijednosti imovine.

---

U Hrvatskoj se kasno počinje raditi, rano odlazi iz svijeta rada

– Mirovinska prava su većinom zadana, vrlo ih je teško (ili gotovo nemoguće) smanjiti, pa preveliki mirovinski rashodi, kao u Hrvatskoj, najčešće znače i velike transfere iz proračuna središnje države, čime se povećava proračunski deficit i u dugom roku raste javni dug. Na taj način takvi rashodi vrlo lako opterećuju još mlade osobe koje se školuju i ne rade ili još nisu uopće rođene.

U Hrvatskoj se kasno počinje raditi, rano odlazi iz svijeta rada i dugo prima mirovina, tako da su mirovinski rashodi oko 11-12 posto BDP-a, a prosječne mirovine ispod 40 posto prosječne plaće. Mirovinski rashodi se ne mogu pokriti samo prikupljenim doprinosima. To uvjetuje povećane transfere iz državnog proračuna, u iznosu od približno 2/5, odnosno više od 40 posto, mirovinskih rashoda, pa je tako mirovinski sustav jedan od najvažnijih izvora deficita proračuna.

U međunarodnim usporedbama, Hrvatska ima osjetno viši udio mirovinskih rashoda u BDP-u – od 10,7 posto u 2000. i 11,4 posto u 2015. – u odnosu na prosjek članica OECD-a (7,7 posto i osam posto). Istina, pojedine članice, posebno Grčka (14,2 posto i 16,9 posto), Italija (15,4 posto i 16,2 posto), Francuska (13,2 posto i 13,9 posto) i Austrija (13 posto i 13,3 posto), imaju znatno viši udio mirovinskih rashoda u BDP-u.

---

Što se može učiniti da se stanje, ako ne bitno poboljša, barem ne pogorša?

– Trebalo bi postrožiti uvjete za odlazak u mirovinu jer je to jedini način da mirovinski sustav ostane dugoročno financijski stabilan. Zatim, nužno je postrožiti i/ili dosljedno provoditi propise o invalidnosti, dakle da se omogući, ako ne smanjivanje, ono barem zadržavanje broja invalidskih umirovljenika.

Već je dosad učinjeno dosta u izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu muškaraca i žena. U daljnjim aktivnostima sigurno će trebati dosljedno poštovati, i možda ipak ubrzati, provedbu odluke o povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina. Presudno je uskladiti zakonsku i stvarnu dob umirovljenja. To sigurno nije ugodno i građani se tome protive, ali to je zapravo jedini način da bi se sačuvao mirovinski sustav. To se može napraviti ili aktuarski točnom penalizacijom prijevremenog umirovljenja, ili odgovarajućim povećanjem mirovina za dulji ostanak u svijetu rada, kako je i napravljeno nedavnim zakonskim promjenama.

Mirovinska reforma je jako složena. Gubici su neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine. Koristi su nevidljive, dugoročne, raspršene i, naravno, izazivaju protivljenje osiguranika. Ali te su promjene nužne ako se želi očuvati mirovinski sustav u promijenjenim uvjetima života i rada.

Ugledati se na druge

Možemo li preuzeti neka rješenja uspješnijih zemalja?

– Često se u javnim razgovorima u Hrvatskoj govori o potrebi da se ugledamo u neku razvijenu zemlju. Gotovo sigurno ne postoji idealan mirovinski sustav u svijetu, a posebice ne bi bilo korisno naprosto kopirati njegova rješenja. Prenošenje zakonodavnih ili organizacijskih rješenja iz jednog u drugo društvo gotovo sigurno vodi k neuspjehu jer se u pogledu mirovinskog sustava, društva, čak i u zajednici poput EU-a, jako razlikuju što se tiče stupnja gospodarskog razvoja, odnosa prema radu, tradicije duljeg ostanka u svijetu rada, spremnosti na štednju, financijske i mirovinske pismenosti i drugo. Nešto što je dobro u Švedskoj ili Finskoj, teško se može očekivati da bude uspješno i u Hrvatskoj. Bitno je da ne ponavljamo moguće pogreške, kao što su u Poljskoj nadležna tijela vodila vrlo slabu evidenciju o uplaćenim mirovinskom doprinosima.

Nije moguće seliti rješenja jer specifičnosti naroda su kao i karakteri osoba. Svaki narod je drukčiji. Ipak, postoje neka pravila ili društvena obilježja koja omogućavaju prosperitet. Neki postupci kroz povijest ipak su se pokazali kao povoljni. Narodi koji su imali veće razine štednje, usmjerenje na poduzetništvo i veći tehnološki razvoj u pravilu su bolje prosperirali naspram onih naroda koji su bili usmjereni na potrošnju.

Ulaganja u dionice i komercijalne vrijednosne papire nisu samo u riziku od krize u kojoj će biti zahvaćeno cijelo tržište, nego su rizici normalni dio svakog ulaganja od kojeg se očekuje profit. Upravo zato da rizici ne bi ugrozili našu mirovinsku štednju, država je propisala da značajan dio ulaganja mirovinskog fonda mora biti u vrijednosne papire sa sigurnim prinosima i povratom, kao što su državne obveznice. To možda smanjuje mogućnost velikih zarada u doba prosperiteta, ali čuva vrijednost u doba krize.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Duje Klarić/Cropix Nenad Dugi/Cropix/ Ante Čizmić/Cropix
Duje Klarić/Cropix

Ukupno gledano, razdoblja smanjivanja vrijednosti na burzi su u pravilu puno kraća od razdoblja uzleta i zato će u duljem razdoblju vrijednost financijske imovine, a time i imovine mirovinskih fondova, rasti

Nenad Dugi/Cropix/

Predrag Bejaković: Država je propisala da značajan dio ulaganja mirovinskog fonda mora biti u vrijednosne papire sa sigurnim prinosima i povratom, kao što su državne obveznice. To možda smanjuje mogućnost velikih zarada u doba prosperiteta, ali čuva vrijednost u doba krize

Ante Čizmić/Cropix

Narodi koji su imali veće razine štednje, usmjerenje na poduzetništvo i veći tehnološki razvoj u pravilu su bolje prosperirali naspram onih usmjerenih na potrošnju

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/mladi-radnici-nece-ostati-bez-mirovina-ali-ne-bude-li-se-s-posla-odlazilo-kasnije-one-ce-im-ostati-razmjerno-male-1307092 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=555c24114827b588b670fd183b34860d83534d4d [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%E2%80%98Mla%C4%91i+radnici+ne%C4%87e+ostati+bez+mirovina%2C+ali+ne+bude+li+se+s+posla+odlazilo+kasnije%2C+one+%C4%87e+im+ostati+razmjerno+male%E2%80%98&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fmladi-radnici-nece-ostati-bez-mirovina-ali-ne-bude-li-se-s-posla-odlazilo-kasnije-one-ce-im-ostati-razmjerno-male-1307092 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fmladi-radnici-nece-ostati-bez-mirovina-ali-ne-bude-li-se-s-posla-odlazilo-kasnije-one-ce-im-ostati-razmjerno-male-1307092 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Za krize i oscilacije u gospodarstvu ne znamo točno kada će se dogoditi, no one su uobičajeni, očekivani dio gospodarskih kretanja u kojima se izmjenjuju doba rasta i doba usporavanja. Naša mirovinska štednja prikuplja se desetljećima i u tako dugom roku mora biti i nekoliko razdoblja krize, ali ukupni rezultat će na koncu biti pozitivan jer gospodarstvo raste i razvija se usvajajući nove tehnologije [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => PREDRAG BEJAKOVIĆ: [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) )
StoryEditorOCM
HrvatskaPREDRAG BEJAKOVIĆ:

‘Mlađi radnici neće ostati bez mirovina, ali ne bude li se s posla odlazilo kasnije, one će im ostati razmjerno male‘

Piše Sanja Stapić
16. srpnja 2023. - 17:40
Ukupno gledano, razdoblja smanjivanja vrijednosti na burzi su u pravilu puno kraća od razdoblja uzleta i zato će u duljem razdoblju vrijednost financijske imovine, a time i imovine mirovinskih fondova, rastiDuje Klarić/Cropix

O mirovinskom sustavu i budućim mirovinama, utjecaju krize i inflacije na mirovine i tome je li moguće preuzeti neko rješenje iz razvijenih zemalja, razgovarali smo s dr. sc. Predragom Bejakovićem, kojemu je mirovinski sustav jedno od značajnih znanstvenih područja. Ovaj nezavisni analitičar, financijski i ekonomski stručnjak ističe da su, prema svim pokazateljima, mirovinski fondovi nadoknadili lanjske gubitke, ali moramo prihvatiti činjenicu da su krizna razdoblja neizbježna, stoga trebaju biti i očekivana.

Koliko inflacija utječe na novac u mirovinskim fondovima drugog stupa? Koliko će smanjiti naše buduće mirovine?

– Mirovinsko osiguranje je jako složeno i jako podložno raznovrsnim utjecajima, posebice u uvjetima inflacijskih pritisaka, rata u Ukrajini, pandemije COVID...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 00:34