stdClass Object
(
[id] => 291903
[title] => Merkel ratom štiti sebe, a plaši Europu
[alias] => merkel-ratom-stiti-sebe-a-plasi-europu
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Njemačka kancelarka
Angela Merkel je na stranačkom skupu svoje stranke u ponedjeljak navečer rekla kako bi zatvaranje njemačke granice za izbjeglice moglo izazvati nove oružane sukobe na Balkanu. Objasnila je da je ona, iz straha od novih sukoba na Balkanu i “napetosti koje je prouzročila rijeka izbjeglica”, i inicirala nedavnu konferenciju na razini Europske unije o balkanskoj ruti.
– Tako sam odlučila zato što ne želim da tamo ponovno dođe do oružanih sukoba – kazala je kancelarka i predsjednica CDU-a na regionalnom kongresu stranačke baze u Darmstadtu, javljaju agencije.
Iz svađe-sukob
Merkel je objasnila kako je mađarsko zatvaranje granice i preusmjeravanje izbjegličke rute preko Hrvatske i Slovenije pokazalo koliko malo treba da dođe do napetosti i sukoba.
– Ne želim biti pesimist, ali to ide brže nego što mislimo. Iz svađe nastaje sukob, a iz toga se može razviti nešto što nitko ne želi – zaključila je objašnjavajući stranačkoj bazi svoju politiku otvorenosti prema izbjeglicama te prije svega zašto bi bilo pogrešno, kako to traže neki dijelovi njezine stranke, da Njemačka zatvori granice.
Najmoćnija žena Europe i svijeta ima ozbiljnih političkih problema zbog izbjegličke krize, posebno s najjačom saveznom državom Bavarskom, gdje gube strpljenje zbog rasta broja izbjeglica. Iz Münchena kancelarki šalju poruke kako će višak izbjeglica potrpati u autobuse i poslati njoj u Berlin. Mnogi predviđaju da Merkel neće politički preživjeti izbjegličku krizu, što potvrđuju i ankete popularnosti i potpore.
Zato kancelarka sve češće, a izgleda i sve manje uvjerljivo, pokušava objasniti zašto Njemačka treba biti stožernom zemljom za prijem izbjeglica. Tako je nedavno rekla da gospodarski najjača zemlja Europe ima i moralnu obvezu, jer desetljećima dobro zarađuje i podiže svoje gospodarstvo na tržištima zemalja iz kojih pristižu izbjeglice. Tu su izjavu kritičari njezine izbjegličke politike dočekali na nož. Najekstremniji su se zapitali je li posrijedi prikriveni projekt stvaranja novog svjetskog poretka u kojem i ona sudjeluje.
Kriza je, čini se, veća nego što se može naslutiti. Neki njemački teoretičari tvrde da bi nered u Njemačkoj sutra mogao stvoriti i nekog novog Hitlera.
Stoji li procjena o mogućem novom ratu na balkanskim granicama ako Njemačka i ostale razvijene zemlje zapečate granice? Već smo čuli i vidjeli kako se lako izvlače stara neprijateljstva kad nastane samo kraći zastoj protoka s Bliskog istoka. Palo je dosta teških riječi između svih susjeda na balkanskoj ruti, ali ipak najviše ih je upućeno Mađarskoj zbog potpunog zatvaranja granice.
Mađarski premijer
Viktor Orban nije odustao od procjene da je posrijedi invazija koja ugrožava sigurnost zemlje. Prije koji dan naglasio je da je riječ o projektu iza kojeg stoji
George Soros. Iako u našim medijima to nikad nije objavljeno, Orban optužbu vjerojatno temelji i na činjenici da Soroseva fundacija Open Society plaća takozvane vodiče na arapskom jeziku koji izbjeglicama objašnjavaju kako se najlakše probiti do EU-a. Tu je priču nedavno otkrio britanski Sky News.
Istodobno, tenzije u našem dijelu svijeta polako se dižu. Srbija je digla glas ponukana navodno vijestima da se Hrvatska naoružava borbenim helikopterima kiowa i balističkim raketama dometa 300 kilometara. Na reakciju nije trebalo dugo čekati. Srpski premijer
Vučić je tijekom nedavnog boravka u Moskvi razgovarao o opremanju vojske ruskim sustavima. Kako je rečeno nakon sastanka s
Vladimirom Putinom, procjenjuje se da bi rusko-srbijanski aranžman vrijedio čak pet milijardi dolara.
Kad je riječ o Srbiji, tempirana bomba je Kosovo. Značajan dio ortodoksne političke scene zasigurno neće pristati ni na kakav aranžman koji bi bivšu pokrajinu definitivno odvojio od Srbije. Vučića odavno nazivaju izdajnikom jer s EU-om dogovara aranžman za Kosovo. Odnedavno ključa i u Crnoj Gori, gdje se može očekivati eskalacija između Đukanovićevih pristaša koji su za ulazak u NATO i prosrpske struje koja je protiv NATO-a.
Prvi čin završen je obračunom Đukanovićeve policije s prosvjednicima, ali to nije kraj. Crna Gora polako ključa, a Hrvatska kao službeni sponzor crnogorskog pristupa NATO-u može biti uvučena u sukobe.
Svakako ne treba isključiti ni islamski faktor koji bi u nekom najcrnjem scenariju mogao proraditi pod okriljem izbjegličke krize. Upadom stotina tisuća iz zemalja od Afganistana i Pakistana do Sirije i Libije, narušena je sigurnost državnih granica Grčke, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije. Uz dužno poštovanje naporima državnih vlasti svih tih zemalja, uključujući i Hrvatsku, nitko točno ne zna kakva je struktura migranata.
Na primjer, u ponedjeljak je u Korenici zaustavljena grupa muškaraca koja se kroz cijelu BiH, navodno pješice, probila do Like, i koja više izgleda kao mala grupa specijalaca nego sućuti vrijednih izbjeglica.
Na cijelom izbjegličkom putu postoje područja gdje bi se pod krinkom izbjeglištva lako mogle okupiti jake terorističke skupine. Zapadna Makedonija s albanskom većinom, Kosovo, u Srbiji Sandžak, u Bosni i Hercegovini središnji dio zemlje gdje od rata postoje vehabijske enklave. U Hrvatskoj nema područja s većinskim muslimanskim življem, ali je granica s Bosnom i Hercegovinom duga 1100 kilometara, a u svom središnjem, brdskom, šumovitom dijelu praktično je neobranjiva.
Isil do slovenije
Korištenje islamskog terorizma na Balkanu ionako ne bi bilo ništa novo.
U Siriji, Iraku, Libiji već godinama je na djelu takozvani rat preko posrednika, gdje razne naoružane terorističke skupine imaju više snage nego regularne vojske tih država. Zato se izglednijim čini aktiviranje terorizma nego vojni sukob između, recimo, Srbije i Hrvatske. Takav rat već gledamo u Siriji, Iraku, Libiji, djelomično i u Egiptu. Ako je izbjeglička kriza oblik hibridnog ratovanja, što ne treba isključiti, najvjerojatniji scenarij je islamski terorizam koji će krenuti iz većinskih muslimanskih područja i zahvatiti srce Balkana.
Zasad, naravno, nema ni spomena takvog scenarija osim, dakako, onog ISIL-ova o osvajanju Balkana, sve do Slovenije, kojemu smo se pomalo i smijali.
Visoka diplomacija uglavnom šuti, iako su mnogi zapamtili nedavnu izjavu američkog državnog tajnika
Johna Kerryja o crvenoj liniji na Balkanu. Kerry nije objasnio o čemu je riječ, ali dalo se naslutiti da ne znači mir i prosperitet. S druge strane, ruska diplomacija sve češće ističe Srbiju kao zemlju od posebnog značenja za Rusiju. To je izjavio i Vladimir Putin nakon posjeta premijera Aleksandra Vučića.
Tko sa stopostotnom sigurnošću može isključiti sljedeći scenarij: recimo da se ISIL, dobro naoružan i organiziran, pojavi na Kosovu i Sandžaku i ugrozi Srbiju. Može li Srbija postati nova Sirija koju će Rusi spašavati vojnom intervencijom? O mogućim ISIL-ovskim scenarijima u Bosni i Hercegovini bolje je i ne razmišljati. Ako krene u tom pravcu, Hrvatska će doista postati predziđe kršćanstva, kako je to volio reći
Franjo Tuđman.
antun masle
Elementi sukoba
1. Hrvatska obnova vojnog arsenala (američke donacije oklopnih vozila, helikoptera, lansera balističkih raketa, te simulatora za obuku, izgradnja novih vojnih brodova).
2. Vučićev odgovor vojnoj suradnji Hrvatske i SAD-a, u vidu koketiranja s Rusijom i nabavom oružja (u vrijednosti pet milijardi dolara) kod Vladimira Putina.
3. Kosovo predstavlja jednu od točki ključanja na Balkanu, čije saniranje neće biti lako.
4. U Crnoj Gori može se očekivati eskalacija između Đukanovićevih pristaša koji su za NATO i prosrpske struje koja je protiv NATO-a.
5. Izbjeglički aspekt – zatvaranje granica lako izvlači stara neprijateljstva kad nastane samo kraći zastoj protoka s Bliskog istoka. Palo je dosta teških riječi između svih susjeda na balkanskoj ruti...
6. Teroristički aspekt – upadom stotina tisuća nepoznatih ljudi iz zemalja od Afganistana i Pakistana do Sirije i Libije, narušena je sigurnost državnih granica.
7. Hibridno ratovanje – islamski terorizam koji će krenuti iz većinskih muslimanskih područja i zahvatiti srce Balkana.
|
|
RIJEČ STRUČNJAKA
Tabak: A
tko bi s kim ratovao?
Igora Tabaka, analitičara portala Obris – obrana i sigurnost, zamolili smo za komentar izjave Angele Merkel.
– Mislim da je to s jedne strane pretjerano. Države ove regije nosile su se s teretom migrantskog vala, iako teško. Korijen problema nije u njihovim međusobnim odnosima, nego u pritisku koji na te zemlje čini ova pojava povijesnih razmjera. One i ne mogu riješiti problem koji dolazi izvana, preko Grčke, do Njemačke. Jasno, Bosna i Hercegovina, ionako zastrašujuće disfunkcionalna i zamrznuta u postratnome kompromisu, vjerojatno bi takav pritisak podnijela puno teže nego sređenije zemlje. No, još uvijek je teško govoriti o izbijanju rata – ističe Tabak te napominje kako je “veliko pitanje tko bi s kim ratovao. Sve ove zemlje, uz povremene napetosti i ispade nacionalnog populizma, imaju malo materijala i financijske snage za vođenje rata, a nemaju ni pravih protivnika. Glavni problemi nisu oni koje ove države prave jedne drugoj.”
Drugo je pitanje, ističe Tabak, pronalaženje mjera za zaustavljanje ili preusmjeravanje izbjeglica.
– Čitava kriza ponajprije dovodi u pitanje moralne i političke zasade na kojima je uspostavljen današnji EU – zaključuje naš sugovornik. Na upit može li procijeniti zašto je Merkel uopće otvorila ovu temu, kratko je odgovorio:
– Ne znam, ne pratim njemačku politiku. vladimir matijanić
|
PUCA NJEMAČKA VLADA
Napuštamo koaliciju ako granica i dalje bude otvorena
Kao tempirana bomba opisan je slučaj maloga njemačkog sela sa 102 stanovnika, kojem je tamošnja vlada naložila da primi 750 izbjeglica iako mjesto nema ni trgovinu, ni školu, ni prijevoz, ni policijsku stanicu.... Mediji navode kako je gradonačelnik toga malog mjesta tvrdi desničar, dok je jedan od lokalnih dužnosnika neonacist, koji glasno komentira kako se na uništava njemačko nasljeđe.
Golemi izbjeglički val testira granice tolerancije u ovom selu, ali, čini se, i diljem Njemačke, gdje se sve glasnije čuju prigovori i optužbe dijela konzervativaca iz bloka kancelarke Angele Merkel. Njima je dosta politike otvorenih vrata, a Deutsche Welle primjećuje i kako se svađa pretvara u sukob. Neki njemački mediji prognoziraju skorašnju ozbiljnu krizu vlade, a kako je riječ o najjačoj zemlji Europske unije, to bi se kao domino-efekt moglo odraziti i na druge.
Dok njemački političari sve češće koriste teške riječi i kancelarku vide kao dio problema, rijeke izbjeglica i dalje stižu na granicu Austrije i Njemačke. Svim njemačkim pokrajinama naloženo je da iskoriste napuštene objekte za smještaj, pa dio građana strahuje od porasta antiizbjegličkog raspoloženja i “uspona radikalne desnice”.
Bavarski premijer i čelnik desnog krila konzervativnoga CSU-a Horst Seehofer jasno je upozorio kancelarku kako će biti prisiljen napustiti koaliciju ako se radikalno ne promijeni državna imigracijska politika.
Kancelarka je, pak, kazala kako zatvaranje njemačkih granica može donijeti vojni sukob na Balkanu i brže nego što se misli jer “iz svađe može nastati sukob, a iz toga se može razviti nešto što nitko ne želi”, prenosi Bild. No, ta “moralna ucjena” više je namijenjena konzervativnim članovima njezine stranke CDU i tamošnje javnosti te pokazuje kako je, piše DW, moćna Merkel u “političkom škripcu”.
Od dr. Pere Maldinija sa Sveučilišta u Dubrovniku čujemo kako je kancelarka vrlo pragmatična političarka te balansira između potreba Njemačke i ideoloških ograničenja stranke.
– Njemačka prihvaća izbjeglice ne zbog neke inherentne otvorenosti i altruizma, nego zato što im trebaju. Struktura izbjeglih nije kao do sada. Ovi izbjeglice su potencijalno obrazovani i potencijalno dobrostojeći u ekonomskom smislu, što znači da će se kao takvi lakše aklimatizirati i prilagoditi njemačkom društvu. Oni će se, dakle, puno lakše integrirati u odnosu na nekadašnje gastarbajtere koji su bili na rubu društva. Merkel procjenjuje da će u ovom slučaju puno više dobiti nego izgubiti, ali su tu konzervativni stavovi vlastite stranke i partnera s kojima se mora nositi. Ona je, dakle, samo pragmatična i nije pod pritiskom ideoloških odrednica vlastite stranke. Te su odrednice, kad su imigranti u pitanju, tradicionalno restriktivne, za razliku od ljevice koja je tu puno otvorenija – naglasio je naš sugovornik.
Profesor ističe kako, naravno, ni jedna stranka nije homogena, pa ni kancelarkina, i ovo sasvim sigurno može izazvati podjele.
– Neki političari to će iskoristiti i isplivati. Takvo što nije isključeno. Ipak, ne vjerujem da to može dovesti do ozbiljnijih problema, a još manje do destabilizacije vlasti. Najgore što se može dogoditi jest da Merkel odstupi u jednom trenutku i da se zatvore granice, ali to je malo vjerojatno jer je ona vrlo pragmatična političarka – zaključio je dr. Maldini.
lola wright |
Srbija i BiH uvjerene da neće biti oružanih sukoba na Balkanu
Bosna i Hercegovina i Srbija ojačat će međusobnu suradnju i time će doprinijeti stabilnosti cijele regije, najavili su u srijedu u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i srbijanski premijer Aleksandar Vučić uz ocjenu kako regija neće biti izložena oružanim sukobima zbog migrantske krize.
Komentirajući upozorenje njemačke kancelarke Angele Merkel o mogućim sukobima na Balkanu zbog migrantskog vala na balkanskoj ruti Zvizdić je nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i vlade Srbije na konferenciji za novinare kazao kako je i o tome razgovarao s Vučićem.
Suglasni su da bi zatvaranje europskih granica za migrante moglo utjecati na stanje u regiji i podići napetosti no drže kako o oružanim sukobima "nema niti govora".
"Teška iskustva iz prošlosti trebala bi ohladiti usijane glave ako ih ima", kazao je Zvizdić.
Vučić je kazao kako kancelarku Merkel doživljava dobronamjernom a njeno upozorenje kao izraz želje da se takve stvari ne dogode.
Potvrdio je kako zbivanja u Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu pa i ostavka rumunjskog premijera Victora Ponte izazivaju zabrinutost.
"Situacija na Balkanu u političkom smislu nije ružičasta", kazao je Vučić no dodao je kako Srbija "nije u panici zbog migranata".
"Ta opća kuknjava postala je model ponašanja i u Europi i na Balkanu no gospođu Merkel smo razumjeli na najbolji način a mi ćemo poduzeti što treba da se to ne dogodi", kazao je Vučić.
Komentirajući planove Srbije za nabavku novog oružja Vučić nije izravno spomenuo Hrvatsku no kazao je kako je to rezultat odluka o nabavi "lansirnih rampi za balističke rakete".
"To nismo mogli odšutjeti", kazao je Vučić ustvrdivši kako njegova vlada ne planira nabavku ofenzivnog oružja.
"Ne planiramo, nije nam na kraj pameti i ta vrsta ludila ne postoji kod nas da bilo koga napadamo nego samo želimo zaštiti građane Srbije. Građani BiH apsolutno ne moraju brinuti. U Srbiji imaju prijatelja", kazao je Vučić.
Potpisana su četiri protokola na ministarskoj razini koji bi trebali označiti bolju međudržavnu suradnju u traženju nestalih tijekom ratnih sukoba, suradnju na planu vojne industrije te izvoza i uvoza naoružanja i vojne opreme, suradnju na planu telekomunikacija odnosno digitalizacije televizijskog emitiranja, zajednički rad na zaštiti okoliša i očuvanju mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu kao dijela zajedničkog kulturno-povijesnog nasljeđa.
"Ovo je odraz naših zajedničkih težnji da ojačamo i proširimo našu dobrosusjedsku a samim time i regionalnu suradnju na području zapadnog Balkana", kazao je Zvizdić na zajedničkoj konferenciji za novinstvo s Vučićem.
Najavio je kako će uskoro uslijediti razgovori o konkretnim projektima poput gradnje nove željezničke pruge koja bi povezala Beograd i Sarajevo i osigurala veću razmjenu roba i kapitala.
"BiH i Srbija su uzajamno među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima", istaknuo je Zvizdić no dodao je kako je simbolika regonalne suradnje pri tom iznimno važna.
"Postoje strahovi što će se dogoditi na zapadnom Balkanu. Mi smo ovime dijalog stavili prije svega drugog", kazao je Zvizdić.
Zajedničku sjednicu u Sarajevu Vučić je ocijenio "odličnom" konstatirajući kako je ona bila važna jer je na političkom planu nakon 25 godina od izbijanja "prvih sukoba" na prostoru bivše Jugoslavije.
Kazao je kako Srbija teško može imati važnijeg partnera od BiH te će se stoga boriti na racionalan način za naklonost ljudi u BiH kao i za to da joj što prije postane prvi vanjskotrgovinski partner.
"Gledamo u budućnost, šaljemo poruku svim našim građanima", kazao je Vučić pojašnjavajući kako se šalje poruka razumijevanja i dijaloga.
"To je poruka, ne mora biti ljubavi, no svakako suprotstavljanju svemu što je mržnja i izazivanje sukoba", kazao je srbijanski premijer.
Poručio je kako bi razmišljanje o sukobima predstavljalo "katastrofu za sve".
Ocijenio je kako to vodi ka drugačijoj budućnosti kroz traženje prijatelja i promicanje suradnje.
Podsjetio je da je samo u 2014. uvećana vanjsktrgovinska razmjena dvije zemlje za deset posto a taj se trend nastavlja te sve više investitora želi ulagati u jednoj od dvije zemlje.
Da bi se to nastavilo ključno je održati mir i stabilnost u regiji a pod tim uvjetom ovaj dio kontinenta može biti motor Europe, ocijenio je Vučić.
Dodao je kako se u Sarajevu osjećao kao kod svoje kuće te kako posjet nisu pratili nikakvi problemi.
Najavio je nastavak dobre suradnje s Republikom Srpskom ali i politike punog poštovanja terirorijalnog integriteta BiH uz ocjenu kako je ključ napretka Balkana prije svega u dobrim odnosima Bošnjaka i Srba koje "samo u jednom dijelu razdvaja religija".
"To je politika koju ću zastupati do posljednjeg dana mandata kao predsjednika vlade Srbije", kazao je Zvizdić.
Potvrdio je kako će narednog tjedna biti na investiticijskoj konferenciji u Srebrenici gdje će u ime Srbije ponuditi projekte ali i "novce koji za nju nisu mali".
(H)
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => plamen nad bačvom baruta
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2015-11-04 13:50:47
[created_by] => 37
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2015-11-04 15:17:09
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2015-11-04 14:04:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5033
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2015/11/04/Novosti/merkel00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x400"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7701640 Threads: 4 Questions: 1558561233 Slow queries: 4751637
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111428656
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/merkel-ratom-stiti-sebe-a-plasi-europu-291903
[printLink] => /vijesti/hrvatska/merkel-ratom-stiti-sebe-a-plasi-europu-291903?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 233344
[name] => angelamerkel
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => angelamerkel
[link] => /tag/angelamerkel
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => plamen nad bačvom baruta
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Merkel ratom štiti sebe, a plaši Europu
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-15-10-36-14-37
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/11/04/Novosti/merkel00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/11/04/Novosti/merkel00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Njemačka kancelarka
Angela Merkel je na stranačkom skupu svoje stranke u ponedjeljak navečer rekla kako bi zatvaranje njemačke granice za izbjeglice moglo izazvati nove oružane sukobe na Balkanu. Objasnila je da je ona, iz straha od novih sukoba na Balkanu i “napetosti koje je prouzročila rijeka izbjeglica”, i inicirala nedavnu konferenciju na razini Europske unije o balkanskoj ruti.
– Tako sam odlučila zato što ne želim da tamo ponovno dođe do oružanih sukoba – kazala je kancelarka i predsjednica CDU-a na regionalnom kongresu stranačke baze u Darmstadtu, javljaju agencije.
Iz svađe-sukob
Merkel je objasnila kako je mađarsko zatvaranje granice i preusmjeravanje izbjegličke rute preko Hrvatske i Slovenije pokazalo koliko malo treba da dođe do napetosti i sukoba.
– Ne želim biti pesimist, ali to ide brže nego što mislimo. Iz svađe nastaje sukob, a iz toga se može razviti nešto što nitko ne želi – zaključila je objašnjavajući stranačkoj bazi svoju politiku otvorenosti prema izbjeglicama te prije svega zašto bi bilo pogrešno, kako to traže neki dijelovi njezine stranke, da Njemačka zatvori granice.
Najmoćnija žena Europe i svijeta ima ozbiljnih političkih problema zbog izbjegličke krize, posebno s najjačom saveznom državom Bavarskom, gdje gube strpljenje zbog rasta broja izbjeglica. Iz Münchena kancelarki šalju poruke kako će višak izbjeglica potrpati u autobuse i poslati njoj u Berlin. Mnogi predviđaju da Merkel neće politički preživjeti izbjegličku krizu, što potvrđuju i ankete popularnosti i potpore.
Zato kancelarka sve češće, a izgleda i sve manje uvjerljivo, pokušava objasniti zašto Njemačka treba biti stožernom zemljom za prijem izbjeglica. Tako je nedavno rekla da gospodarski najjača zemlja Europe ima i moralnu obvezu, jer desetljećima dobro zarađuje i podiže svoje gospodarstvo na tržištima zemalja iz kojih pristižu izbjeglice. Tu su izjavu kritičari njezine izbjegličke politike dočekali na nož. Najekstremniji su se zapitali je li posrijedi prikriveni projekt stvaranja novog svjetskog poretka u kojem i ona sudjeluje.
Kriza je, čini se, veća nego što se može naslutiti. Neki njemački teoretičari tvrde da bi nered u Njemačkoj sutra mogao stvoriti i nekog novog Hitlera.
Stoji li procjena o mogućem novom ratu na balkanskim granicama ako Njemačka i ostale razvijene zemlje zapečate granice? Već smo čuli i vidjeli kako se lako izvlače stara neprijateljstva kad nastane samo kraći zastoj protoka s Bliskog istoka. Palo je dosta teških riječi između svih susjeda na balkanskoj ruti, ali ipak najviše ih je upućeno Mađarskoj zbog potpunog zatvaranja granice.
Mađarski premijer
Viktor Orban nije odustao od procjene da je posrijedi invazija koja ugrožava sigurnost zemlje. Prije koji dan naglasio je da je riječ o projektu iza kojeg stoji
George Soros. Iako u našim medijima to nikad nije objavljeno, Orban optužbu vjerojatno temelji i na činjenici da Soroseva fundacija Open Society plaća takozvane vodiče na arapskom jeziku koji izbjeglicama objašnjavaju kako se najlakše probiti do EU-a. Tu je priču nedavno otkrio britanski Sky News.
Istodobno, tenzije u našem dijelu svijeta polako se dižu. Srbija je digla glas ponukana navodno vijestima da se Hrvatska naoružava borbenim helikopterima kiowa i balističkim raketama dometa 300 kilometara. Na reakciju nije trebalo dugo čekati. Srpski premijer
Vučić je tijekom nedavnog boravka u Moskvi razgovarao o opremanju vojske ruskim sustavima. Kako je rečeno nakon sastanka s
Vladimirom Putinom, procjenjuje se da bi rusko-srbijanski aranžman vrijedio čak pet milijardi dolara.
Kad je riječ o Srbiji, tempirana bomba je Kosovo. Značajan dio ortodoksne političke scene zasigurno neće pristati ni na kakav aranžman koji bi bivšu pokrajinu definitivno odvojio od Srbije. Vučića odavno nazivaju izdajnikom jer s EU-om dogovara aranžman za Kosovo. Odnedavno ključa i u Crnoj Gori, gdje se može očekivati eskalacija između Đukanovićevih pristaša koji su za ulazak u NATO i prosrpske struje koja je protiv NATO-a.
Prvi čin završen je obračunom Đukanovićeve policije s prosvjednicima, ali to nije kraj. Crna Gora polako ključa, a Hrvatska kao službeni sponzor crnogorskog pristupa NATO-u može biti uvučena u sukobe.
Svakako ne treba isključiti ni islamski faktor koji bi u nekom najcrnjem scenariju mogao proraditi pod okriljem izbjegličke krize. Upadom stotina tisuća iz zemalja od Afganistana i Pakistana do Sirije i Libije, narušena je sigurnost državnih granica Grčke, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije. Uz dužno poštovanje naporima državnih vlasti svih tih zemalja, uključujući i Hrvatsku, nitko točno ne zna kakva je struktura migranata.
Na primjer, u ponedjeljak je u Korenici zaustavljena grupa muškaraca koja se kroz cijelu BiH, navodno pješice, probila do Like, i koja više izgleda kao mala grupa specijalaca nego sućuti vrijednih izbjeglica.
Na cijelom izbjegličkom putu postoje područja gdje bi se pod krinkom izbjeglištva lako mogle okupiti jake terorističke skupine. Zapadna Makedonija s albanskom većinom, Kosovo, u Srbiji Sandžak, u Bosni i Hercegovini središnji dio zemlje gdje od rata postoje vehabijske enklave. U Hrvatskoj nema područja s većinskim muslimanskim življem, ali je granica s Bosnom i Hercegovinom duga 1100 kilometara, a u svom središnjem, brdskom, šumovitom dijelu praktično je neobranjiva.
Isil do slovenije
Korištenje islamskog terorizma na Balkanu ionako ne bi bilo ništa novo.
U Siriji, Iraku, Libiji već godinama je na djelu takozvani rat preko posrednika, gdje razne naoružane terorističke skupine imaju više snage nego regularne vojske tih država. Zato se izglednijim čini aktiviranje terorizma nego vojni sukob između, recimo, Srbije i Hrvatske. Takav rat već gledamo u Siriji, Iraku, Libiji, djelomično i u Egiptu. Ako je izbjeglička kriza oblik hibridnog ratovanja, što ne treba isključiti, najvjerojatniji scenarij je islamski terorizam koji će krenuti iz većinskih muslimanskih područja i zahvatiti srce Balkana.
Zasad, naravno, nema ni spomena takvog scenarija osim, dakako, onog ISIL-ova o osvajanju Balkana, sve do Slovenije, kojemu smo se pomalo i smijali.
Visoka diplomacija uglavnom šuti, iako su mnogi zapamtili nedavnu izjavu američkog državnog tajnika
Johna Kerryja o crvenoj liniji na Balkanu. Kerry nije objasnio o čemu je riječ, ali dalo se naslutiti da ne znači mir i prosperitet. S druge strane, ruska diplomacija sve češće ističe Srbiju kao zemlju od posebnog značenja za Rusiju. To je izjavio i Vladimir Putin nakon posjeta premijera Aleksandra Vučića.
Tko sa stopostotnom sigurnošću može isključiti sljedeći scenarij: recimo da se ISIL, dobro naoružan i organiziran, pojavi na Kosovu i Sandžaku i ugrozi Srbiju. Može li Srbija postati nova Sirija koju će Rusi spašavati vojnom intervencijom? O mogućim ISIL-ovskim scenarijima u Bosni i Hercegovini bolje je i ne razmišljati. Ako krene u tom pravcu, Hrvatska će doista postati predziđe kršćanstva, kako je to volio reći
Franjo Tuđman.
antun masle
Elementi sukoba
1. Hrvatska obnova vojnog arsenala (američke donacije oklopnih vozila, helikoptera, lansera balističkih raketa, te simulatora za obuku, izgradnja novih vojnih brodova).
2. Vučićev odgovor vojnoj suradnji Hrvatske i SAD-a, u vidu koketiranja s Rusijom i nabavom oružja (u vrijednosti pet milijardi dolara) kod Vladimira Putina.
3. Kosovo predstavlja jednu od točki ključanja na Balkanu, čije saniranje neće biti lako.
4. U Crnoj Gori može se očekivati eskalacija između Đukanovićevih pristaša koji su za NATO i prosrpske struje koja je protiv NATO-a.
5. Izbjeglički aspekt – zatvaranje granica lako izvlači stara neprijateljstva kad nastane samo kraći zastoj protoka s Bliskog istoka. Palo je dosta teških riječi između svih susjeda na balkanskoj ruti...
6. Teroristički aspekt – upadom stotina tisuća nepoznatih ljudi iz zemalja od Afganistana i Pakistana do Sirije i Libije, narušena je sigurnost državnih granica.
7. Hibridno ratovanje – islamski terorizam koji će krenuti iz većinskih muslimanskih područja i zahvatiti srce Balkana.
|
|
RIJEČ STRUČNJAKA
Tabak: A
tko bi s kim ratovao?
Igora Tabaka, analitičara portala Obris – obrana i sigurnost, zamolili smo za komentar izjave Angele Merkel.
– Mislim da je to s jedne strane pretjerano. Države ove regije nosile su se s teretom migrantskog vala, iako teško. Korijen problema nije u njihovim međusobnim odnosima, nego u pritisku koji na te zemlje čini ova pojava povijesnih razmjera. One i ne mogu riješiti problem koji dolazi izvana, preko Grčke, do Njemačke. Jasno, Bosna i Hercegovina, ionako zastrašujuće disfunkcionalna i zamrznuta u postratnome kompromisu, vjerojatno bi takav pritisak podnijela puno teže nego sređenije zemlje. No, još uvijek je teško govoriti o izbijanju rata – ističe Tabak te napominje kako je “veliko pitanje tko bi s kim ratovao. Sve ove zemlje, uz povremene napetosti i ispade nacionalnog populizma, imaju malo materijala i financijske snage za vođenje rata, a nemaju ni pravih protivnika. Glavni problemi nisu oni koje ove države prave jedne drugoj.”
Drugo je pitanje, ističe Tabak, pronalaženje mjera za zaustavljanje ili preusmjeravanje izbjeglica.
– Čitava kriza ponajprije dovodi u pitanje moralne i političke zasade na kojima je uspostavljen današnji EU – zaključuje naš sugovornik. Na upit može li procijeniti zašto je Merkel uopće otvorila ovu temu, kratko je odgovorio:
– Ne znam, ne pratim njemačku politiku. vladimir matijanić
|
PUCA NJEMAČKA VLADA
Napuštamo koaliciju ako granica i dalje bude otvorena
Kao tempirana bomba opisan je slučaj maloga njemačkog sela sa 102 stanovnika, kojem je tamošnja vlada naložila da primi 750 izbjeglica iako mjesto nema ni trgovinu, ni školu, ni prijevoz, ni policijsku stanicu.... Mediji navode kako je gradonačelnik toga malog mjesta tvrdi desničar, dok je jedan od lokalnih dužnosnika neonacist, koji glasno komentira kako se na uništava njemačko nasljeđe.
Golemi izbjeglički val testira granice tolerancije u ovom selu, ali, čini se, i diljem Njemačke, gdje se sve glasnije čuju prigovori i optužbe dijela konzervativaca iz bloka kancelarke Angele Merkel. Njima je dosta politike otvorenih vrata, a Deutsche Welle primjećuje i kako se svađa pretvara u sukob. Neki njemački mediji prognoziraju skorašnju ozbiljnu krizu vlade, a kako je riječ o najjačoj zemlji Europske unije, to bi se kao domino-efekt moglo odraziti i na druge.
Dok njemački političari sve češće koriste teške riječi i kancelarku vide kao dio problema, rijeke izbjeglica i dalje stižu na granicu Austrije i Njemačke. Svim njemačkim pokrajinama naloženo je da iskoriste napuštene objekte za smještaj, pa dio građana strahuje od porasta antiizbjegličkog raspoloženja i “uspona radikalne desnice”.
Bavarski premijer i čelnik desnog krila konzervativnoga CSU-a Horst Seehofer jasno je upozorio kancelarku kako će biti prisiljen napustiti koaliciju ako se radikalno ne promijeni državna imigracijska politika.
Kancelarka je, pak, kazala kako zatvaranje njemačkih granica može donijeti vojni sukob na Balkanu i brže nego što se misli jer “iz svađe može nastati sukob, a iz toga se može razviti nešto što nitko ne želi”, prenosi Bild. No, ta “moralna ucjena” više je namijenjena konzervativnim članovima njezine stranke CDU i tamošnje javnosti te pokazuje kako je, piše DW, moćna Merkel u “političkom škripcu”.
Od dr. Pere Maldinija sa Sveučilišta u Dubrovniku čujemo kako je kancelarka vrlo pragmatična političarka te balansira između potreba Njemačke i ideoloških ograničenja stranke.
– Njemačka prihvaća izbjeglice ne zbog neke inherentne otvorenosti i altruizma, nego zato što im trebaju. Struktura izbjeglih nije kao do sada. Ovi izbjeglice su potencijalno obrazovani i potencijalno dobrostojeći u ekonomskom smislu, što znači da će se kao takvi lakše aklimatizirati i prilagoditi njemačkom društvu. Oni će se, dakle, puno lakše integrirati u odnosu na nekadašnje gastarbajtere koji su bili na rubu društva. Merkel procjenjuje da će u ovom slučaju puno više dobiti nego izgubiti, ali su tu konzervativni stavovi vlastite stranke i partnera s kojima se mora nositi. Ona je, dakle, samo pragmatična i nije pod pritiskom ideoloških odrednica vlastite stranke. Te su odrednice, kad su imigranti u pitanju, tradicionalno restriktivne, za razliku od ljevice koja je tu puno otvorenija – naglasio je naš sugovornik.
Profesor ističe kako, naravno, ni jedna stranka nije homogena, pa ni kancelarkina, i ovo sasvim sigurno može izazvati podjele.
– Neki političari to će iskoristiti i isplivati. Takvo što nije isključeno. Ipak, ne vjerujem da to može dovesti do ozbiljnijih problema, a još manje do destabilizacije vlasti. Najgore što se može dogoditi jest da Merkel odstupi u jednom trenutku i da se zatvore granice, ali to je malo vjerojatno jer je ona vrlo pragmatična političarka – zaključio je dr. Maldini.
lola wright |
Srbija i BiH uvjerene da neće biti oružanih sukoba na Balkanu
Bosna i Hercegovina i Srbija ojačat će međusobnu suradnju i time će doprinijeti stabilnosti cijele regije, najavili su u srijedu u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i srbijanski premijer Aleksandar Vučić uz ocjenu kako regija neće biti izložena oružanim sukobima zbog migrantske krize.
Komentirajući upozorenje njemačke kancelarke Angele Merkel o mogućim sukobima na Balkanu zbog migrantskog vala na balkanskoj ruti Zvizdić je nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i vlade Srbije na konferenciji za novinare kazao kako je i o tome razgovarao s Vučićem.
Suglasni su da bi zatvaranje europskih granica za migrante moglo utjecati na stanje u regiji i podići napetosti no drže kako o oružanim sukobima "nema niti govora".
"Teška iskustva iz prošlosti trebala bi ohladiti usijane glave ako ih ima", kazao je Zvizdić.
Vučić je kazao kako kancelarku Merkel doživljava dobronamjernom a njeno upozorenje kao izraz želje da se takve stvari ne dogode.
Potvrdio je kako zbivanja u Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu pa i ostavka rumunjskog premijera Victora Ponte izazivaju zabrinutost.
"Situacija na Balkanu u političkom smislu nije ružičasta", kazao je Vučić no dodao je kako Srbija "nije u panici zbog migranata".
"Ta opća kuknjava postala je model ponašanja i u Europi i na Balkanu no gospođu Merkel smo razumjeli na najbolji način a mi ćemo poduzeti što treba da se to ne dogodi", kazao je Vučić.
Komentirajući planove Srbije za nabavku novog oružja Vučić nije izravno spomenuo Hrvatsku no kazao je kako je to rezultat odluka o nabavi "lansirnih rampi za balističke rakete".
"To nismo mogli odšutjeti", kazao je Vučić ustvrdivši kako njegova vlada ne planira nabavku ofenzivnog oružja.
"Ne planiramo, nije nam na kraj pameti i ta vrsta ludila ne postoji kod nas da bilo koga napadamo nego samo želimo zaštiti građane Srbije. Građani BiH apsolutno ne moraju brinuti. U Srbiji imaju prijatelja", kazao je Vučić.
Potpisana su četiri protokola na ministarskoj razini koji bi trebali označiti bolju međudržavnu suradnju u traženju nestalih tijekom ratnih sukoba, suradnju na planu vojne industrije te izvoza i uvoza naoružanja i vojne opreme, suradnju na planu telekomunikacija odnosno digitalizacije televizijskog emitiranja, zajednički rad na zaštiti okoliša i očuvanju mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu kao dijela zajedničkog kulturno-povijesnog nasljeđa.
"Ovo je odraz naših zajedničkih težnji da ojačamo i proširimo našu dobrosusjedsku a samim time i regionalnu suradnju na području zapadnog Balkana", kazao je Zvizdić na zajedničkoj konferenciji za novinstvo s Vučićem.
Najavio je kako će uskoro uslijediti razgovori o konkretnim projektima poput gradnje nove željezničke pruge koja bi povezala Beograd i Sarajevo i osigurala veću razmjenu roba i kapitala.
"BiH i Srbija su uzajamno među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima", istaknuo je Zvizdić no dodao je kako je simbolika regonalne suradnje pri tom iznimno važna.
"Postoje strahovi što će se dogoditi na zapadnom Balkanu. Mi smo ovime dijalog stavili prije svega drugog", kazao je Zvizdić.
Zajedničku sjednicu u Sarajevu Vučić je ocijenio "odličnom" konstatirajući kako je ona bila važna jer je na političkom planu nakon 25 godina od izbijanja "prvih sukoba" na prostoru bivše Jugoslavije.
Kazao je kako Srbija teško može imati važnijeg partnera od BiH te će se stoga boriti na racionalan način za naklonost ljudi u BiH kao i za to da joj što prije postane prvi vanjskotrgovinski partner.
"Gledamo u budućnost, šaljemo poruku svim našim građanima", kazao je Vučić pojašnjavajući kako se šalje poruka razumijevanja i dijaloga.
"To je poruka, ne mora biti ljubavi, no svakako suprotstavljanju svemu što je mržnja i izazivanje sukoba", kazao je srbijanski premijer.
Poručio je kako bi razmišljanje o sukobima predstavljalo "katastrofu za sve".
Ocijenio je kako to vodi ka drugačijoj budućnosti kroz traženje prijatelja i promicanje suradnje.
Podsjetio je da je samo u 2014. uvećana vanjsktrgovinska razmjena dvije zemlje za deset posto a taj se trend nastavlja te sve više investitora želi ulagati u jednoj od dvije zemlje.
Da bi se to nastavilo ključno je održati mir i stabilnost u regiji a pod tim uvjetom ovaj dio kontinenta može biti motor Europe, ocijenio je Vučić.
Dodao je kako se u Sarajevu osjećao kao kod svoje kuće te kako posjet nisu pratili nikakvi problemi.
Najavio je nastavak dobre suradnje s Republikom Srpskom ali i politike punog poštovanja terirorijalnog integriteta BiH uz ocjenu kako je ključ napretka Balkana prije svega u dobrim odnosima Bošnjaka i Srba koje "samo u jednom dijelu razdvaja religija".
"To je politika koju ću zastupati do posljednjeg dana mandata kao predsjednika vlade Srbije", kazao je Zvizdić.
Potvrdio je kako će narednog tjedna biti na investiticijskoj konferenciji u Srebrenici gdje će u ime Srbije ponuditi projekte ali i "novce koji za nju nisu mali".
(H)
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/merkel-ratom-stiti-sebe-a-plasi-europu-291903
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=9957bc8a7c37727c9ce4e55424398756c6cb14c4
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Merkel+ratom+%C5%A1titi+sebe%2C+a+pla%C5%A1i+Europu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fmerkel-ratom-stiti-sebe-a-plasi-europu-291903
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fmerkel-ratom-stiti-sebe-a-plasi-europu-291903
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => plamen nad bačvom baruta
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
15. svibanj 2024 12:36
