stdClass Object
(
[id] => 231832
[title] => Ivica Todorić: Hajdemo zamrznuti sve političke i međudržavne probleme bar deset godina
[alias] => ivica-todoric-hajdemo-zamrznuti-sve-politicke-i-medudrzavne-probleme-bar-deset-godina
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => U socijalističkoj Jugoslaviji mogućnosti za privatno poduzetništvo bile su vrlo skučene, ali je Ivica Todorić ipak bio uspješan.
Kao 25-godišnji mladić, s tek završenim Ekonomskim fakultetom, godine 1976. osnovao je privatnu firmu za proizvodnju cvijeća i cvjetnih sadnica. Njegov otac Ante bio je do 1971. godine generalni direktor “Agrokombinata”, najmoćnijeg poduzeća poljoprivredne i prehrambeno-industrijske proizvodnje i trgovine u Hrvatskoj, ali je zbog istaknutog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću odležao četiri godine u zatvoru.
Ipak, poslovne veze i poduzetnički žar preživjeli su i tu nevolju. Svojim iskustvom i vezama otac Ante znatno je pomogao sinu Ivici na početničkim poslovnim koracima, a sin je očigledno bio dobar učenik i nasljednik. Firma mu je brzo širila poslovanje i već prije raspada Jugoslavije postala je tržišni lider cvjećarstva na cijelom jugoslavenskom području. Počela se baviti i trgovinom voćem i povrćem.
Po zakonima socijalističke Jugoslavije širenje privatnog poduzetništva bilo je ograničeno odredbom da privatnik ne može zaposliti više od pet osoba, ali Todorići su i tome doskočili. Kako im je paralelno sa širenjem poslovanja trebala sve brojnija radna naga, osnivali su pod imenima članova uže i šire obitelji jedno za drugim nova poduzeća, a sva su zajedno poslovala kao jedno poduzeće.
Na taj su način, relativno brzo, došli do pedesetak zaposlenih. Taj se „trik” u posljednjoj deceniji postojanja socijalističke Jugoslavije u priličnoj mjeri tolerirao. Kad je smjelim reformama u pravcu slobodnijeg poduzetništva 1989. godine Ante Marković pokušao spasiti Jugoslaviju, Ivica Todorić registrirao je zajedničku tvrtku “Agrokor” kao dioničko društvo.
S reformama, a još više s punom slobodom poduzetništva u samostalnoj Hrvatskoj, “Agrokor” dobiva sve jači zamah. Otvoreni su mu i krediti jakih banaka. Već 1990. -1991. ulazi u građevinsku djelatnost, 1992. postaje većinski vlasnik “Agroperadi” i “Jamnice”, koja je u ratu bila gotovo potpuno srušena, a Todorić je brzo obnavlja i počinje proizvodnju. Godine 1993.-1994. postaje većinski vlasnik “Zvijezde”, DIP-a “Turopolje”, “Leda”, “Konzuma”, “Silos-mlinova”, “Bobisa”, “Solane Pag” i registrira “Agrokor” kao koncern.
Istim se tempom “Agrokor” nastavio širiti sljedećih 15 godina i danas je najjača proizvodno-trgovačka kompanija u regiji. Stalno širenje “Agrokora” očigledno nije samo plod osobnih ambicija, već i promišljene poslovne koncepcije. U razgovoru za ovu knjigu, Ivica je Todorić to jasno formulirao: „Naše su zemlje premale. Njihova su tržišta premala i jedini model koji jamči ekonomski uspjeh je širenje tržišta.”
Čim su se ratne napetosti potkraj 1995. godine smirile, “Agrokor” je krenuo s ulaganjima izvan hrvatskih granica – najprije u Bosnu i Hercegovinu, zatim u Mađarsku, a od 2000. godine najviše u Srbiju, zatim i u ostale zemlje bližeg susjedstva.
Prema pričanju njegovih bližih suradnika, Ivica Todorić je izraziti radoholičar. Subote provodi na radnome mjestu, radni su mu dani rekordno dugi, godišnji odmori rekordno kratki. Kao i svakom poslovnom moćniku, i Todoriću se ponešto predbacuje, ali mu istovremeno svi priznaju bitnu činjenicu: ni jedno poduzeće koje je preuzeo nije propalo. Naprotiv, sva su se u okrilju njegova koncerna stabilizirala, većina ih napreduje i sustavno se moderniziraju. Sustavna modernizacija očigledno je najjača komponenta “Agrokora”.
- Kao poduzetnik ste izrazito regionalno pozicionirani, uz Hrvatsku ste prisutni i u svim susjednim državama. Kakvo je
vaše mišljenje o trenutnoj ekonomskoj suradnji u regiji?
- Mene su svojedobno zatekle promjene u ovom dijelu Europe, kad se srušio Berlinski zid i promijenilo čitavo političko i ekonomsko okruženje. Do tada smo živjeli u jedinstvenoj državi koja se raspala, što je bila posljedica nagomilanih teškoća i spleta povijesnih okolnosti na koji se nije moglo bitno utjecati. No, čini mi se da je – ne ulazeći u povijesne nužnosti – kasnije napravljeno dosta političkih pogrešaka u tranziciji ovdašnjih zemalja, a usudio bih se reći i dobrog dijela Europe.
Danas su itekako vidljivi problemi koji su posljedica tih procesa i u Grčkoj, i u Španjolskoj, i u Italiji, jednako kao i u ekonomskom razvoju jedne Mađarske, Rumunjske ili Bugarske. A ako ne postoje posve transparentni i prohodni odnosi među državama, onda to uvijek komplicira sklapanje poslova, te protok roba i kapitala. Takav prijedlog regionalno vjerojatno nikad dosad nije stavljen ni na jedan politički stol, no iz aspekta povoljnijeg okruženja za biznis ja bih jako volio da se netko već davno sjetio svim državama u bližem okruženju predložiti: živimo u vrlo teškom ekonomskom trenutku, kriza je sama po sebi dovoljno veliko breme, pa hajdemo političke i međudržavne probleme zamrznuti na neko vrijeme. Barem na deset godina, dok nam svima ne bude bolje.
Nemojmo komplicirati stvari, idemo zajedno vidjeti kako možemo čitavu regiju pogurati na višu ekonomsku razinu. A to je najlakše postići zajedništvom najbližih susjeda i dijela regije u kojemu čovjek može najbrže ostvariti poslovni uspjeh, čemu itekako pomažu i iskustva iz prošlosti prepuna minulog rada, kooperacije, ljudskih kontakata i sinergije. Na žalost, do sada se ništa slično nije desilo i uvijek su nad zajedničkim prevagnuli neki sitni ili parcijalni interesi.
Sve vlade u Srbiji su nas podržale
- Gdje ste u regiji najviše ulagali?
- Najviše smo uložili u Srbiju. Najveći broj investicija smo realizirali dok je premijer bio pokojni Zoran Đinđić, ali i nakon njega, sve do danas, uvijek smo imali vrlo ozbiljnu podršku tamošnje politike. Pojedinačno jesmo znali imati manjih teškoća i ispada, ali generalni stav svih tamošnjih Vlada prema nama bio je: podržavamo investitore koji ulažu u proizvodnju, a posebno one koji rade izvozni proizvod u Srbiji.
U gotovo svim branšama u koje smo uložili i tamo smo ubrzo postali tržišni lider. Takav je slučaj, primjerice, i u industriji sladoleda, i u uljarskoj industriji. U trgovini još ne ostvarujemo profit, ali to je zato što još gradimo sustav i razvijamo posao. Drugi smo po veličini na tržištu i imamo perfektnu organizaciju, našli smo kvalitetne mlade ljude koji jamče razvoj i sigurni smo da ćemo i tu uspjeti.
- Koji je bio osnovni motiv vašeg regionalnog širenja?
- Odgovor je jednostavan: naše zemlje su premale. Njihova tržišta su premala i jedini model koji jamči ekonomski uspjeh je širenje tržišta, snaženje kompanije, jačanje sinergije. Nažalost, te efekte regija u cjelini uopće nije iskoristila, propustila je priliku. Kad govorim regija, pritom ne mislim samo na regiju u užem smislu, na zemlje bivše Jugoslavije, nego i na Mađarsku, pa i na Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Bugarsku, u jednom smislu i na Austriju i Italiju.
Financijski sektor Austrije i Italije je iskoristio tu priliku ulaganjem u regionalne banke, ali u svemu, osim u financijama, i kod njih je ta aktivnost mahom izostala. Tek u zadnje vrijeme talijanski industrijalci malo više računaju na ovo naše tržište. Države bivše Jugoslavije u takvom su kontekstu pogotovo loše iskoristile tu prednost, premalo su se povezivale.
- Važio je princip da je ulagač poželjniji ako s njim imamo manje povijesnih iskustava?
- Da, i ako bi netko došao kupiti, primjerice, naš “Konzum” iz Slovenije, automatski se dizala galama kako to sad Slovenci kupuju najvećeg trgovca u državi, ili obrnuto. Da je došao neki Englez, možda nitko ništa ne bi prigovarao. Još uvijek ima momenata koji se istodobno i mogu i ne mogu racionalno razumjeti. A čini mi se da takvoj atmosferi pridonosi to što na nivou regije još uvijek nema ni političkoga, ni bilo kakvog strateškog dogovora kako i u kojem smjeru razvijati međusobne odnose.
Da takav konsenzus postoji, ja sam siguran da bi on u kratkom roku promijenio ekonomski položaj svih ovih zemalja, otvorio mogućnost veće konkurentnosti, kao i mogućnosti koncentracije proizvodnje, tržišta i svega ostaloga. Mislim da bi to promijenilo čitav ovaj dio Europe, ali, nažalost, takvog dogovora nije bilo ni na drugim planovima, pa ga je teško očekivati u ekonomskoj sferi.
- Vaše razmišljanje o regionalnoj platformi za ekonomsku suradnju podsjeća na svojedobno povezivanje zemalja Beneluxa. I te su se zemlje bile udružile zbog istih razloga na koje vi sad apelirate: zbog širenja tržišta.
- Odlična usporedba, s tim da su ekonomije Belgije, Luxemburga ili Nizozemske za naše pojmove i danas čudo, no oni su svejedno bili duboko svjesni da su im pojedinačno ekonomije premale. Kad spojimo sve ovdašnje zemlje u tranziciji, uključujući Poljsku, mi se i danas teško možemo nositi s jednom Nizozemskom koja je jako moćna i strašna europska ekonomija.
Dakle, mi nemamo nikakve šanse ako ostanemo izolirani, nitko od nas: ni Mađarska, ni Austrija, nitko. Mi trebamo unutar Europske unije početi raditi svoj mali Benelux. Austrija je kroz svoju dobru poziciju uzela, doduše, dio tržišta u ovoj regiji, pa i Mađarska je nešto napravila – naprimjer, MOL je uzeo INA-u, pa je napravio tu jedan iskorak – ali to je još uvijek premalo povezivanja.
Za intenzivnije gospodarsko prožimanje potrebno je da se premijeri sastanu, da se naprave strategije i otvore kanali razumijevanja i investiranja. Svejedno je tko će koga kupiti, možda će se privredni subjekti tek spojiti, ne moraju se ni kupiti na koncu… A život će sam odlučiti za koga je logičnije da regionalno nosi neki biznis: ako su to austrijski građevinari, ako je mađarska naftna industrija, neka budu. Sve je bolje od onoga što imamo sad.
Slovensko građevinarstvo je, primjerice, već propalo, a propada i hrvatsko, pa još malo i nećemo imati građevinara. Doći će, međutim, austrijski STRABAG i on će uzeti cijelo tržište i biti glavni građevinar za čitavu regiju. Možda tako treba i biti, no zbog čega oni ne bi napravili restrukturiranje nekoliko kompanija u Sloveniji i nekoliko u Hrvatskoj, pa da ovdje ostane i dio postojeće infrastrukture? I ja sam svojedobno otišao kao ulagač u Srbiju, ali sam gradio njihovu industriju i danas nosim njihovu zaposlenost.
- Što bi u nekom regionalnom gospodarskom pozicioniranju mogli biti hrvatski aduti? U kojem bi ekonomskom sektoru Hrvatska mogla biti nosilac procesa, lokomotiva?
- Hrvatska ima apsolutno prepoznatljive prednosti. Sa sigurnošću možemo kazati da je hrvatska prehrambena industrija ozbiljna regionalna industrija i ona ima priliku koju smo, uostalom, potvrdili i mi kroz dosadašnji razvoj “Agrokora”. U regiji je, osim nas, koncentrirano još nekoliko hrvatskih prehrambenih kapaciteta, ne zaboravimo ni Atlantic Grupu.
Povrh toga, mi smo sve ozbiljnija i sve perspektivnija turistička država. Grupa hrvatskih biznismena je vlasnik kompanije “Atlas” u Hrvatskoj, ali su hrvatski investitori također vlasnici i kompanije “Kompas” u Ljubljani. Poljoprivreda je naš treći veliki potencijal, a također i srodne joj prateće industrije.
Imamo „Đuru Đakovića”, imamo kutinsku “Petrokemiju” koja je najjača regionalna industrija toga tipa. Nije zanemarivo ni što smo u ovome trenutku mi u “Konzumu” tako regionalno značajni. Hrvatska, dakle, može biti regionalni lider u maloprodaji hrane jer se tako već izgradila.
Mi, međutim, moramo ulagati i u znanje, moramo ulagati u sveučilišta jer sve ovo što je već izgrađeno moramo nužno i unapređivati. I to će se s vremenom pozicionirati na način da će se prijenos kvalitetnih znanja profilirati regionalno: na neki pravi fakultet ići će se studirati u Ljubljanu ili u Beograd. To će, naravno, ovisiti o uravnoteženim znanstvenim standardima i komparativnim prednostima svakoga pojedinog učilišta, ali bez razvoja znanja nema ni pravog ekonomskog razvoja.
PIŠE: SLAVKO GOLDSTEIN, priredio: davor krile, foto: boris kovačev / cropix
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => lideri
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-04-13 16:39:21
[created_by] => 33
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-04-13 18:15:41
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-04-13 18:32:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 12982
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] =>
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7841080 Threads: 2 Questions: 1642163129 Slow queries: 4882223
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111552263
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/ivica-todoric-hajdemo-zamrznuti-sve-politicke-i-medudrzavne-probleme-bar-deset-godina-231832
[printLink] => /vijesti/hrvatska/ivica-todoric-hajdemo-zamrznuti-sve-politicke-i-medudrzavne-probleme-bar-deset-godina-231832?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 219397
[name] => ivicatodorić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ivicatodoric
[link] => /tag/ivicatodoric
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => lideri
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Ivica Todorić: Hajdemo zamrznuti sve političke i međudržavne probleme bar deset godina
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-16-01-55-17-33
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => templates/site/images/no_image.png
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[galleryCount] => 0
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}U socijalističkoj Jugoslaviji mogućnosti za privatno poduzetništvo bile su vrlo skučene, ali je Ivica Todorić ipak bio uspješan.
Kao 25-godišnji mladić, s tek završenim Ekonomskim fakultetom, godine 1976. osnovao je privatnu firmu za proizvodnju cvijeća i cvjetnih sadnica. Njegov otac Ante bio je do 1971. godine generalni direktor “Agrokombinata”, najmoćnijeg poduzeća poljoprivredne i prehrambeno-industrijske proizvodnje i trgovine u Hrvatskoj, ali je zbog istaknutog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću odležao četiri godine u zatvoru.
Ipak, poslovne veze i poduzetnički žar preživjeli su i tu nevolju. Svojim iskustvom i vezama otac Ante znatno je pomogao sinu Ivici na početničkim poslovnim koracima, a sin je očigledno bio dobar učenik i nasljednik. Firma mu je brzo širila poslovanje i već prije raspada Jugoslavije postala je tržišni lider cvjećarstva na cijelom jugoslavenskom području. Počela se baviti i trgovinom voćem i povrćem.
Po zakonima socijalističke Jugoslavije širenje privatnog poduzetništva bilo je ograničeno odredbom da privatnik ne može zaposliti više od pet osoba, ali Todorići su i tome doskočili. Kako im je paralelno sa širenjem poslovanja trebala sve brojnija radna naga, osnivali su pod imenima članova uže i šire obitelji jedno za drugim nova poduzeća, a sva su zajedno poslovala kao jedno poduzeće.
Na taj su način, relativno brzo, došli do pedesetak zaposlenih. Taj se „trik” u posljednjoj deceniji postojanja socijalističke Jugoslavije u priličnoj mjeri tolerirao. Kad je smjelim reformama u pravcu slobodnijeg poduzetništva 1989. godine Ante Marković pokušao spasiti Jugoslaviju, Ivica Todorić registrirao je zajedničku tvrtku “Agrokor” kao dioničko društvo.
S reformama, a još više s punom slobodom poduzetništva u samostalnoj Hrvatskoj, “Agrokor” dobiva sve jači zamah. Otvoreni su mu i krediti jakih banaka. Već 1990. -1991. ulazi u građevinsku djelatnost, 1992. postaje većinski vlasnik “Agroperadi” i “Jamnice”, koja je u ratu bila gotovo potpuno srušena, a Todorić je brzo obnavlja i počinje proizvodnju. Godine 1993.-1994. postaje većinski vlasnik “Zvijezde”, DIP-a “Turopolje”, “Leda”, “Konzuma”, “Silos-mlinova”, “Bobisa”, “Solane Pag” i registrira “Agrokor” kao koncern.
Istim se tempom “Agrokor” nastavio širiti sljedećih 15 godina i danas je najjača proizvodno-trgovačka kompanija u regiji. Stalno širenje “Agrokora” očigledno nije samo plod osobnih ambicija, već i promišljene poslovne koncepcije. U razgovoru za ovu knjigu, Ivica je Todorić to jasno formulirao: „Naše su zemlje premale. Njihova su tržišta premala i jedini model koji jamči ekonomski uspjeh je širenje tržišta.”
Čim su se ratne napetosti potkraj 1995. godine smirile, “Agrokor” je krenuo s ulaganjima izvan hrvatskih granica – najprije u Bosnu i Hercegovinu, zatim u Mađarsku, a od 2000. godine najviše u Srbiju, zatim i u ostale zemlje bližeg susjedstva.
Prema pričanju njegovih bližih suradnika, Ivica Todorić je izraziti radoholičar. Subote provodi na radnome mjestu, radni su mu dani rekordno dugi, godišnji odmori rekordno kratki. Kao i svakom poslovnom moćniku, i Todoriću se ponešto predbacuje, ali mu istovremeno svi priznaju bitnu činjenicu: ni jedno poduzeće koje je preuzeo nije propalo. Naprotiv, sva su se u okrilju njegova koncerna stabilizirala, većina ih napreduje i sustavno se moderniziraju. Sustavna modernizacija očigledno je najjača komponenta “Agrokora”.
- Kao poduzetnik ste izrazito regionalno pozicionirani, uz Hrvatsku ste prisutni i u svim susjednim državama. Kakvo je
vaše mišljenje o trenutnoj ekonomskoj suradnji u regiji?
- Mene su svojedobno zatekle promjene u ovom dijelu Europe, kad se srušio Berlinski zid i promijenilo čitavo političko i ekonomsko okruženje. Do tada smo živjeli u jedinstvenoj državi koja se raspala, što je bila posljedica nagomilanih teškoća i spleta povijesnih okolnosti na koji se nije moglo bitno utjecati. No, čini mi se da je – ne ulazeći u povijesne nužnosti – kasnije napravljeno dosta političkih pogrešaka u tranziciji ovdašnjih zemalja, a usudio bih se reći i dobrog dijela Europe.
Danas su itekako vidljivi problemi koji su posljedica tih procesa i u Grčkoj, i u Španjolskoj, i u Italiji, jednako kao i u ekonomskom razvoju jedne Mađarske, Rumunjske ili Bugarske. A ako ne postoje posve transparentni i prohodni odnosi među državama, onda to uvijek komplicira sklapanje poslova, te protok roba i kapitala. Takav prijedlog regionalno vjerojatno nikad dosad nije stavljen ni na jedan politički stol, no iz aspekta povoljnijeg okruženja za biznis ja bih jako volio da se netko već davno sjetio svim državama u bližem okruženju predložiti: živimo u vrlo teškom ekonomskom trenutku, kriza je sama po sebi dovoljno veliko breme, pa hajdemo političke i međudržavne probleme zamrznuti na neko vrijeme. Barem na deset godina, dok nam svima ne bude bolje.
Nemojmo komplicirati stvari, idemo zajedno vidjeti kako možemo čitavu regiju pogurati na višu ekonomsku razinu. A to je najlakše postići zajedništvom najbližih susjeda i dijela regije u kojemu čovjek može najbrže ostvariti poslovni uspjeh, čemu itekako pomažu i iskustva iz prošlosti prepuna minulog rada, kooperacije, ljudskih kontakata i sinergije. Na žalost, do sada se ništa slično nije desilo i uvijek su nad zajedničkim prevagnuli neki sitni ili parcijalni interesi.
Sve vlade u Srbiji su nas podržale
- Gdje ste u regiji najviše ulagali?
- Najviše smo uložili u Srbiju. Najveći broj investicija smo realizirali dok je premijer bio pokojni Zoran Đinđić, ali i nakon njega, sve do danas, uvijek smo imali vrlo ozbiljnu podršku tamošnje politike. Pojedinačno jesmo znali imati manjih teškoća i ispada, ali generalni stav svih tamošnjih Vlada prema nama bio je: podržavamo investitore koji ulažu u proizvodnju, a posebno one koji rade izvozni proizvod u Srbiji.
U gotovo svim branšama u koje smo uložili i tamo smo ubrzo postali tržišni lider. Takav je slučaj, primjerice, i u industriji sladoleda, i u uljarskoj industriji. U trgovini još ne ostvarujemo profit, ali to je zato što još gradimo sustav i razvijamo posao. Drugi smo po veličini na tržištu i imamo perfektnu organizaciju, našli smo kvalitetne mlade ljude koji jamče razvoj i sigurni smo da ćemo i tu uspjeti.
- Koji je bio osnovni motiv vašeg regionalnog širenja?
- Odgovor je jednostavan: naše zemlje su premale. Njihova tržišta su premala i jedini model koji jamči ekonomski uspjeh je širenje tržišta, snaženje kompanije, jačanje sinergije. Nažalost, te efekte regija u cjelini uopće nije iskoristila, propustila je priliku. Kad govorim regija, pritom ne mislim samo na regiju u užem smislu, na zemlje bivše Jugoslavije, nego i na Mađarsku, pa i na Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Bugarsku, u jednom smislu i na Austriju i Italiju.
Financijski sektor Austrije i Italije je iskoristio tu priliku ulaganjem u regionalne banke, ali u svemu, osim u financijama, i kod njih je ta aktivnost mahom izostala. Tek u zadnje vrijeme talijanski industrijalci malo više računaju na ovo naše tržište. Države bivše Jugoslavije u takvom su kontekstu pogotovo loše iskoristile tu prednost, premalo su se povezivale.
- Važio je princip da je ulagač poželjniji ako s njim imamo manje povijesnih iskustava?
- Da, i ako bi netko došao kupiti, primjerice, naš “Konzum” iz Slovenije, automatski se dizala galama kako to sad Slovenci kupuju najvećeg trgovca u državi, ili obrnuto. Da je došao neki Englez, možda nitko ništa ne bi prigovarao. Još uvijek ima momenata koji se istodobno i mogu i ne mogu racionalno razumjeti. A čini mi se da takvoj atmosferi pridonosi to što na nivou regije još uvijek nema ni političkoga, ni bilo kakvog strateškog dogovora kako i u kojem smjeru razvijati međusobne odnose.
Da takav konsenzus postoji, ja sam siguran da bi on u kratkom roku promijenio ekonomski položaj svih ovih zemalja, otvorio mogućnost veće konkurentnosti, kao i mogućnosti koncentracije proizvodnje, tržišta i svega ostaloga. Mislim da bi to promijenilo čitav ovaj dio Europe, ali, nažalost, takvog dogovora nije bilo ni na drugim planovima, pa ga je teško očekivati u ekonomskoj sferi.
- Vaše razmišljanje o regionalnoj platformi za ekonomsku suradnju podsjeća na svojedobno povezivanje zemalja Beneluxa. I te su se zemlje bile udružile zbog istih razloga na koje vi sad apelirate: zbog širenja tržišta.
- Odlična usporedba, s tim da su ekonomije Belgije, Luxemburga ili Nizozemske za naše pojmove i danas čudo, no oni su svejedno bili duboko svjesni da su im pojedinačno ekonomije premale. Kad spojimo sve ovdašnje zemlje u tranziciji, uključujući Poljsku, mi se i danas teško možemo nositi s jednom Nizozemskom koja je jako moćna i strašna europska ekonomija.
Dakle, mi nemamo nikakve šanse ako ostanemo izolirani, nitko od nas: ni Mađarska, ni Austrija, nitko. Mi trebamo unutar Europske unije početi raditi svoj mali Benelux. Austrija je kroz svoju dobru poziciju uzela, doduše, dio tržišta u ovoj regiji, pa i Mađarska je nešto napravila – naprimjer, MOL je uzeo INA-u, pa je napravio tu jedan iskorak – ali to je još uvijek premalo povezivanja.
Za intenzivnije gospodarsko prožimanje potrebno je da se premijeri sastanu, da se naprave strategije i otvore kanali razumijevanja i investiranja. Svejedno je tko će koga kupiti, možda će se privredni subjekti tek spojiti, ne moraju se ni kupiti na koncu… A život će sam odlučiti za koga je logičnije da regionalno nosi neki biznis: ako su to austrijski građevinari, ako je mađarska naftna industrija, neka budu. Sve je bolje od onoga što imamo sad.
Slovensko građevinarstvo je, primjerice, već propalo, a propada i hrvatsko, pa još malo i nećemo imati građevinara. Doći će, međutim, austrijski STRABAG i on će uzeti cijelo tržište i biti glavni građevinar za čitavu regiju. Možda tako treba i biti, no zbog čega oni ne bi napravili restrukturiranje nekoliko kompanija u Sloveniji i nekoliko u Hrvatskoj, pa da ovdje ostane i dio postojeće infrastrukture? I ja sam svojedobno otišao kao ulagač u Srbiju, ali sam gradio njihovu industriju i danas nosim njihovu zaposlenost.
- Što bi u nekom regionalnom gospodarskom pozicioniranju mogli biti hrvatski aduti? U kojem bi ekonomskom sektoru Hrvatska mogla biti nosilac procesa, lokomotiva?
- Hrvatska ima apsolutno prepoznatljive prednosti. Sa sigurnošću možemo kazati da je hrvatska prehrambena industrija ozbiljna regionalna industrija i ona ima priliku koju smo, uostalom, potvrdili i mi kroz dosadašnji razvoj “Agrokora”. U regiji je, osim nas, koncentrirano još nekoliko hrvatskih prehrambenih kapaciteta, ne zaboravimo ni Atlantic Grupu.
Povrh toga, mi smo sve ozbiljnija i sve perspektivnija turistička država. Grupa hrvatskih biznismena je vlasnik kompanije “Atlas” u Hrvatskoj, ali su hrvatski investitori također vlasnici i kompanije “Kompas” u Ljubljani. Poljoprivreda je naš treći veliki potencijal, a također i srodne joj prateće industrije.
Imamo „Đuru Đakovića”, imamo kutinsku “Petrokemiju” koja je najjača regionalna industrija toga tipa. Nije zanemarivo ni što smo u ovome trenutku mi u “Konzumu” tako regionalno značajni. Hrvatska, dakle, može biti regionalni lider u maloprodaji hrane jer se tako već izgradila.
Mi, međutim, moramo ulagati i u znanje, moramo ulagati u sveučilišta jer sve ovo što je već izgrađeno moramo nužno i unapređivati. I to će se s vremenom pozicionirati na način da će se prijenos kvalitetnih znanja profilirati regionalno: na neki pravi fakultet ići će se studirati u Ljubljanu ili u Beograd. To će, naravno, ovisiti o uravnoteženim znanstvenim standardima i komparativnim prednostima svakoga pojedinog učilišta, ali bez razvoja znanja nema ni pravog ekonomskog razvoja.
PIŠE: SLAVKO GOLDSTEIN, priredio: davor krile, foto: boris kovačev / cropix
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/ivica-todoric-hajdemo-zamrznuti-sve-politicke-i-medudrzavne-probleme-bar-deset-godina-231832
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a313ace9f4a883d35f222f7949846328b17100e3
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ivica+Todori%C4%87%3A+Hajdemo+zamrznuti+sve+politi%C4%8Dke+i+me%C4%91udr%C5%BEavne+probleme+bar+deset+godina&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fivica-todoric-hajdemo-zamrznuti-sve-politicke-i-medudrzavne-probleme-bar-deset-godina-231832
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fivica-todoric-hajdemo-zamrznuti-sve-politicke-i-medudrzavne-probleme-bar-deset-godina-231832
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => lideri
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
16. svibanj 2024 03:55
