stdClass Object
(
[id] => 100047
[title] => Dražen Lalić analizira: Varšavska nije Hrvatska - u Splitu neće doći do zajedničkog bunta škverana i Torcide
[alias] => drazen-lalic-analizira-varsavska-nije-hrvatska-u-splitu-nece-doci-do-zajednickog-bunta-skverana-i-torcide
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Mnogi smatraju da je opći socijalni bunt u nas iza ugla, odnosno da samo što nije izbio. Osobe koje na taj način sagledavaju razvoj situacije u svekolikom krizom uzdrmanoj Hrvatskoj upozoravam na dvije važne okolnosti.
Prva, pogoršavanje uvjeta življenja velike većine građana samo po sebi ne dovodi do otvorenoga i širokoga izražavanja bunta; za to se moraju osigurati određeni uvjeti, što se ponajprije odnosi na stvaranje “kritične mase” nezadovoljnika moralnim ustrojem zajednice i poglavito funkcioniranjem vlasti (ljudi lakše trpe oskudicu nego narušavanje moralnih zasada s vrha).
Takav revolt teško se može dogoditi ako ne postoji sposobno vodstvo, a ono ponajprije može doći iz intelektualnih krugova i građanstva. Druga je okolnost, koju su isticali neki mislioci poput
Alexisa de Tocquevillea i
Josipa Županova, da kolektivni bunt češće izbija kad se situacija neke skupine popravi (jer se njezini pripadnici boje da će izgubiti već dobiveno) nego kad se kao pojedinci i obitelji bore za puko preživljavanje.
Zbog navedenih i drugih razloga (uz ostalo, u našoj zemlji, zbog povijesnih, mentalitetnih i drugih razloga, ni izbliza nije razvijena “kultura prosvjeda” kao, primjerice, u Francuskoj) sumnjam da će kod nas ubrzo izbiti opći socijalni bunt. Međutim, s obzirom na važnost i složenost te teme, valja poslušati naputak Stanka Lasića i − posumnjati i u samu sumnju.
Društveni znanstvenici uglavnom nemaju sposobnost preciznog predviđanja nadasve ćudljivoga fenomena socijalnoga bunta, ali mogu pokušati utvrditi moguće oblike kolektivnoga izražavanja nezadovoljstva u određenom društvenom kontekstu.
Na osnovi uvida u zbivanja u današnjoj Hrvatskoj i pojedinim drugim zemljama, moguće je uočiti obrise triju oblika potencijalnoga masovnoga socijalnog nezadovoljstva: sindikalni, grčki i varšavski.
Ljudima ‘puna kapa’ nasilja
Opći štrajk, koji nekako sramežljivo najavljuju nedavno okupljeni sindikati, smatram, nema velikih izgleda za uspjeh. S jedne strane, sindikati su previše razjedinjeni da bi mogli napraviti tako veliku akciju, a njihovi kadrovski i organizacijski resursi nisu dostatni za njezino valjano pripremanje i provođenje.
 |
| CROPIX |
S druge strane, mnogi zaposleni već predugo koriste individualne strategije preživljavanja (što u ovoj krizi za mnoge znači puko nastojanje da zadrže radno mjesto) i zbog dosadašnjih nepovoljnih iskustava ne očekuju da će Vlada poštovati sporazum čak i ako pod pritiskom takvoga izražavanja nezadovoljstva bude i postignut. Stoga je teško očekivati da će građani preko noći prihvatiti radikalnu kolektivnu strategiju kao što je opći štrajk.
Vjerojatno će vladajući (ponovno) uspjeti razjediniti sindikaliste, ili će ih, pak, “kupiti mrvicama”. Grčki oblik socijalnoga bunta, prema mojem mišljenju, još je manje izgledan.
Financijska, pa i druga kriza kod nas ipak nije tako drastična − mi još uvijek možemo plaćati svoje dugove, pa makar i tako da dižemo nove i nove kredite − kao u državi koja u posljednje vrijeme opravdano ima oznaku “bolesnika u Europi”.
Također, naša je čeljad po svome mentalitetu zasigurno manje sklona nasilničkom izražavanju nezadovoljstva od Grka; nespremnost za takve fizičke sukobe u Hrvatskoj je potencirana okolnošću da je rat povijesno razmjerno nedavno završio, pa je ljudima “puna kapa” nasilja, i da još uvijek koliko-toliko drže do nekih državnih institucija.
Ne vjerujem da bi se kod nas u eventualnim prosvjedima mogli zbiti grubi sukobi mnoštva prosvjednika predvođenih ekstremistima s policijom koji bi doveli do paljenja banaka (u Ateni su tri mlade osobe, uključujući jednu trudnicu, izgubile život u napadu molotovljevim koktelom na banku Marfin) ili do pokušaja da se zapali nacionalna skupština (prosvjednici su u glavnom gradu Grčke skandirali Neka gori, neka gori, ovaj kupleraj od skupštine i treba da izgori).
Jedinu mogućnost da se kod nas dogode drastična izražavanja bunta moguće je prepoznati u povezivanju radničkoga i supkulturnoga (ponajprije navijačkoga) revolta, primjerice u Splitu, ali do takve smjese “nitra” (škverana) i “glicerina” (torcidaša) neće doći, barem ne uskoro, zato što
Jadranka Kosor i suradnici uspješno odgađaju stečajeve brodogradilišta.
Ipak, zatvaranje ekonomski neprofitabilne, ali kulturno i moralno iznimno važne industrije ne može se odgađati unedogled, i to ne samo zbog uzusa vezanih uz priključenje zemlje EU-u, nego i zbog toga što su dolari otišli u dim. Ali to je već problem sljedeće Vlade...
Varšavska kao Hrvatska? Neki novinari, intelektualci i aktivisti ovoga uzbudljivoga zagrebačkog svibnja ističu kako bunt vezan za tu ulicu − pješačku zonu obilježava zbivanja u zemlji u cijelosti.
Tako se u novinama ovih dana moglo pročitati kako je “revolucija u Varšavskoj”(?!) postala “simbolično mjesto otpora generalnom stanju u državi” (Jelena Lovrić). Prosvjed u toj ulici označava se kao “revolt protiv općega nereda” (
Ranka Štern-
Padovan), te protiv “sprege krupnoga kapitala i politike koja ne uključuje javni interes” (Urša Raukar), pa i protiv “neoliberalnoga kapitalizma” (
Dražen Šimleša).
Robert Perišić opravdano ustvrđuje da je Varšavska simbolički postala “veća i šira nego što jest”. Međutim, treba se zapitati koliko je ta ulica u značenjima koja joj se pridaju u kolektivnoj svijesti građana Hrvatske, znači ne samo Zagreba, zaista “velika” i “široka”.
A BBB, branitelji, političari?
Moj je odgovor: Varšavska nije Hrvatska. Otvoreni bunt nekoliko stotina uglavnom mladih aktivista Prava na grad i Zelene akcije te četiri-pet tisuća izravnih prosvjednika posredno je uvjetovan, uz druge čimbenike, teškim prilikama u zemlji, ali zapravo ne seže dalje od Črnomerca na zapadu i Maksimira na istoku metropole.
Također, taj bunt izražavaju studenti i pripadnici građanskoga sloja, i to velikom većinom lijevo ili liberalno orijentirani, dok mu se ostali građani Zagreba (na velikom skupu na Cvjetnom trgu prošlog utorka, primjerice, uopće nisam zapazio članove braniteljskih udruga i BBB-ovce, ali ni istaknute političare) ne priključuju.
 |
| CROPIX |
Građanska inicijativa Pravo na grad pomno je organizirana, primjerno disciplinirana (primjerice, nenasilnom prosvjedu usmjereni djevojke i mladići koji dežuraju po cijele dane i noći uopće ne konzumiraju alkohol) i znalački vođena.
Međutim, u nacionalnim razmjerima ona još uvijek nema puno veće značenje od građanskoga “džepa otpora”, koji se ponajviše tiče samo Zagreba i Zagrepčana.
Urša Raukar, Teodor Celakovski i
Tomislav Tomašević su uz pomoć drugih osmislili pokret koji u svojim razlozima i težnjama povezuje nezadovoljstvo zbog kvarnoga i neracionalnoga načina vladanja gradom i zemljom, ali taj je njihov recept toliko poseban, odnosno određen konkretnim kontekstom Zagreba, da se ne može primijeniti u drugim sredinama.
Primjerice, teško je i zamisliti da neka skupina aktivista prisili
Željka Keruma da izrekne da Split nije njegov privatni grad i nije njegova investicija, te da on ne određuje tko će i kako graditi, kao što je u vezi sa Zagrebom prije tjedan dana morao preko usta prevaliti
Milan Bandić.
Dugogodišnja centralizacija Hrvatske ostavila je i u ovome teške posljedice: samo u Zagrebu civilno je društvo toliko razvijeno da se u duljem razdoblju može otvoreno sučeliti osovini političkih poduzetnika i poduzetnih političara koja već godinama u komadiće mrvi opće dobro.
Samo u Zagrebu, izgleda, sada postoje kredibilni prvaci civilnoga društva koje mogu predvoditi snažne prosvjede koji su pravi presedan u društvenom životu Hrvatske, i to u smislu da se građanski neposluh otvoreno izrazio i dobio legitimitet u javnosti.
Samo u Zagrebu povezuje se nezadovoljstvo građana zbog konkretnoga potiranja njihova urbanog identiteta i njihov bunt zbog općega stanja u društvu. Samo u metropoli masovno se traže ostavke političara, i to ne više samo gradskih, nego i onih na nacionalnoj razini.
Bunt kojemu treba vremena
Samo u Zagrebu zaštitari i policajci ne uspijevaju spriječiti aktiviste da sruše ograde koje su postavljene na javnoj površini zbog privatnih interesa. I u drugim gradovima i mjestima Lijepe naše bilo je na pretek slučajeva korupcije i nagrđivanja javnih prostora (primjerice, “uređenje” splitske Rive, a da se notorni slučaj Žnjana i ne spominje), ali su prosvjedi s tim u vezi bili slabašni ili se uopće nisu zbili.
Mirjana Krizmanić je prije nekoliko dana opravdano ustvrdila kako se prosvjedi u Varšavskoj još nisu uzdigli na nacionalnu razinu, koliko god zaslužuju da budu na toj razini.
Ali ona je istaknula i da to nije “neki nagli proces, nego nešto što traje barem dvije i pol godine”. Dakle, za bunt će trebati vremena. Ili će nas vrijeme dodatno politički pasivizirati. Opći socijalni bunt u današnjoj je, ekonomskom i političkom krizom ozbiljno pogođenoj Hrvatskoj, poput raja iz istoimenoga romana Marija Vargasa Llose, “iza drugoga ugla”.
dražen lalić
|
TRI (potencijalna) scenarija
1. Sindikalni bunt: sindikati su previše razjedinjeni, radnici ne vjeruju sporazumima s Vladom
2. Grčki bunt: financijska kriza u Hrvatskoj ipak nije tako drastična
3. Varšavska: bune se studenti i pripadnici građanskoga sloja, ostalih nema
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Otvoreni bunt nekoliko stotina uglavnom mladih aktivista Prava na grad i Zelene akcije te nekoliko tisuća izravnih prosvjednika uvjetovan je i teškim prilikama u zemlji, ali zapravo ne seže dalje od Črnomerca na zapadu i Maksimira na istoku metropole
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tri su oblika potencijalnog masovnog nezadovoljstva: sindikalni, varšavski i grčki, ali...
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2010-05-23 19:00:06
[created_by] => 34
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2010-05-24 09:10:45
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2010-05-23 21:53:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7194
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2010/05/24/Novosti/VARSAVSKA_PROSVJED22-200510.1.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "700x465"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15323916 Threads: 3 Questions: 3182817269 Slow queries: 7141590
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 235632152
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/drazen-lalic-analizira-varsavska-nije-hrvatska-u-splitu-nece-doci-do-zajednickog-bunta-skverana-i-torcide-100047
[printLink] => /vijesti/hrvatska/drazen-lalic-analizira-varsavska-nije-hrvatska-u-splitu-nece-doci-do-zajednickog-bunta-skverana-i-torcide-100047?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 223611
[name] => draženlalić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => drazenlalic
[link] => /tag/drazenlalic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Otvoreni bunt nekoliko stotina uglavnom mladih aktivista Prava na grad i Zelene akcije te nekoliko tisuća izravnih prosvjednika uvjetovan je i teškim prilikama u zemlji, ali zapravo ne seže dalje od Črnomerca na zapadu i Maksimira na istoku metropole
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tri su oblika potencijalnog masovnog nezadovoljstva: sindikalni, varšavski i grčki, ali...
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dražen Lalić analizira: Varšavska nije Hrvatska - u Splitu neće doći do zajedničkog bunta škverana i Torcide
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-16-17-49-32-34
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/05/24/Novosti/VARSAVSKA_PROSVJED22-200510.1.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/05/24/Novosti/VARSAVSKA_PROSVJED22-200510.1.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Mnogi smatraju da je opći socijalni bunt u nas iza ugla, odnosno da samo što nije izbio. Osobe koje na taj način sagledavaju razvoj situacije u svekolikom krizom uzdrmanoj Hrvatskoj upozoravam na dvije važne okolnosti.
Prva, pogoršavanje uvjeta življenja velike većine građana samo po sebi ne dovodi do otvorenoga i širokoga izražavanja bunta; za to se moraju osigurati određeni uvjeti, što se ponajprije odnosi na stvaranje “kritične mase” nezadovoljnika moralnim ustrojem zajednice i poglavito funkcioniranjem vlasti (ljudi lakše trpe oskudicu nego narušavanje moralnih zasada s vrha).
Takav revolt teško se može dogoditi ako ne postoji sposobno vodstvo, a ono ponajprije može doći iz intelektualnih krugova i građanstva. Druga je okolnost, koju su isticali neki mislioci poput
Alexisa de Tocquevillea i
Josipa Županova, da kolektivni bunt češće izbija kad se situacija neke skupine popravi (jer se njezini pripadnici boje da će izgubiti već dobiveno) nego kad se kao pojedinci i obitelji bore za puko preživljavanje.
Zbog navedenih i drugih razloga (uz ostalo, u našoj zemlji, zbog povijesnih, mentalitetnih i drugih razloga, ni izbliza nije razvijena “kultura prosvjeda” kao, primjerice, u Francuskoj) sumnjam da će kod nas ubrzo izbiti opći socijalni bunt. Međutim, s obzirom na važnost i složenost te teme, valja poslušati naputak Stanka Lasića i − posumnjati i u samu sumnju.
Društveni znanstvenici uglavnom nemaju sposobnost preciznog predviđanja nadasve ćudljivoga fenomena socijalnoga bunta, ali mogu pokušati utvrditi moguće oblike kolektivnoga izražavanja nezadovoljstva u određenom društvenom kontekstu.
Na osnovi uvida u zbivanja u današnjoj Hrvatskoj i pojedinim drugim zemljama, moguće je uočiti obrise triju oblika potencijalnoga masovnoga socijalnog nezadovoljstva: sindikalni, grčki i varšavski.
Ljudima ‘puna kapa’ nasilja
Opći štrajk, koji nekako sramežljivo najavljuju nedavno okupljeni sindikati, smatram, nema velikih izgleda za uspjeh. S jedne strane, sindikati su previše razjedinjeni da bi mogli napraviti tako veliku akciju, a njihovi kadrovski i organizacijski resursi nisu dostatni za njezino valjano pripremanje i provođenje.
|
| CROPIX |
S druge strane, mnogi zaposleni već predugo koriste individualne strategije preživljavanja (što u ovoj krizi za mnoge znači puko nastojanje da zadrže radno mjesto) i zbog dosadašnjih nepovoljnih iskustava ne očekuju da će Vlada poštovati sporazum čak i ako pod pritiskom takvoga izražavanja nezadovoljstva bude i postignut. Stoga je teško očekivati da će građani preko noći prihvatiti radikalnu kolektivnu strategiju kao što je opći štrajk.
Vjerojatno će vladajući (ponovno) uspjeti razjediniti sindikaliste, ili će ih, pak, “kupiti mrvicama”. Grčki oblik socijalnoga bunta, prema mojem mišljenju, još je manje izgledan.
Financijska, pa i druga kriza kod nas ipak nije tako drastična − mi još uvijek možemo plaćati svoje dugove, pa makar i tako da dižemo nove i nove kredite − kao u državi koja u posljednje vrijeme opravdano ima oznaku “bolesnika u Europi”.
Također, naša je čeljad po svome mentalitetu zasigurno manje sklona nasilničkom izražavanju nezadovoljstva od Grka; nespremnost za takve fizičke sukobe u Hrvatskoj je potencirana okolnošću da je rat povijesno razmjerno nedavno završio, pa je ljudima “puna kapa” nasilja, i da još uvijek koliko-toliko drže do nekih državnih institucija.
Ne vjerujem da bi se kod nas u eventualnim prosvjedima mogli zbiti grubi sukobi mnoštva prosvjednika predvođenih ekstremistima s policijom koji bi doveli do paljenja banaka (u Ateni su tri mlade osobe, uključujući jednu trudnicu, izgubile život u napadu molotovljevim koktelom na banku Marfin) ili do pokušaja da se zapali nacionalna skupština (prosvjednici su u glavnom gradu Grčke skandirali Neka gori, neka gori, ovaj kupleraj od skupštine i treba da izgori).
Jedinu mogućnost da se kod nas dogode drastična izražavanja bunta moguće je prepoznati u povezivanju radničkoga i supkulturnoga (ponajprije navijačkoga) revolta, primjerice u Splitu, ali do takve smjese “nitra” (škverana) i “glicerina” (torcidaša) neće doći, barem ne uskoro, zato što
Jadranka Kosor i suradnici uspješno odgađaju stečajeve brodogradilišta.
Ipak, zatvaranje ekonomski neprofitabilne, ali kulturno i moralno iznimno važne industrije ne može se odgađati unedogled, i to ne samo zbog uzusa vezanih uz priključenje zemlje EU-u, nego i zbog toga što su dolari otišli u dim. Ali to je već problem sljedeće Vlade...
Varšavska kao Hrvatska? Neki novinari, intelektualci i aktivisti ovoga uzbudljivoga zagrebačkog svibnja ističu kako bunt vezan za tu ulicu − pješačku zonu obilježava zbivanja u zemlji u cijelosti.
Tako se u novinama ovih dana moglo pročitati kako je “revolucija u Varšavskoj”(?!) postala “simbolično mjesto otpora generalnom stanju u državi” (Jelena Lovrić). Prosvjed u toj ulici označava se kao “revolt protiv općega nereda” (
Ranka Štern-
Padovan), te protiv “sprege krupnoga kapitala i politike koja ne uključuje javni interes” (Urša Raukar), pa i protiv “neoliberalnoga kapitalizma” (
Dražen Šimleša).
Robert Perišić opravdano ustvrđuje da je Varšavska simbolički postala “veća i šira nego što jest”. Međutim, treba se zapitati koliko je ta ulica u značenjima koja joj se pridaju u kolektivnoj svijesti građana Hrvatske, znači ne samo Zagreba, zaista “velika” i “široka”.
A BBB, branitelji, političari?
Moj je odgovor: Varšavska nije Hrvatska. Otvoreni bunt nekoliko stotina uglavnom mladih aktivista Prava na grad i Zelene akcije te četiri-pet tisuća izravnih prosvjednika posredno je uvjetovan, uz druge čimbenike, teškim prilikama u zemlji, ali zapravo ne seže dalje od Črnomerca na zapadu i Maksimira na istoku metropole.
Također, taj bunt izražavaju studenti i pripadnici građanskoga sloja, i to velikom većinom lijevo ili liberalno orijentirani, dok mu se ostali građani Zagreba (na velikom skupu na Cvjetnom trgu prošlog utorka, primjerice, uopće nisam zapazio članove braniteljskih udruga i BBB-ovce, ali ni istaknute političare) ne priključuju.
|
| CROPIX |
Građanska inicijativa Pravo na grad pomno je organizirana, primjerno disciplinirana (primjerice, nenasilnom prosvjedu usmjereni djevojke i mladići koji dežuraju po cijele dane i noći uopće ne konzumiraju alkohol) i znalački vođena.
Međutim, u nacionalnim razmjerima ona još uvijek nema puno veće značenje od građanskoga “džepa otpora”, koji se ponajviše tiče samo Zagreba i Zagrepčana.
Urša Raukar, Teodor Celakovski i
Tomislav Tomašević su uz pomoć drugih osmislili pokret koji u svojim razlozima i težnjama povezuje nezadovoljstvo zbog kvarnoga i neracionalnoga načina vladanja gradom i zemljom, ali taj je njihov recept toliko poseban, odnosno određen konkretnim kontekstom Zagreba, da se ne može primijeniti u drugim sredinama.
Primjerice, teško je i zamisliti da neka skupina aktivista prisili
Željka Keruma da izrekne da Split nije njegov privatni grad i nije njegova investicija, te da on ne određuje tko će i kako graditi, kao što je u vezi sa Zagrebom prije tjedan dana morao preko usta prevaliti
Milan Bandić.
Dugogodišnja centralizacija Hrvatske ostavila je i u ovome teške posljedice: samo u Zagrebu civilno je društvo toliko razvijeno da se u duljem razdoblju može otvoreno sučeliti osovini političkih poduzetnika i poduzetnih političara koja već godinama u komadiće mrvi opće dobro.
Samo u Zagrebu, izgleda, sada postoje kredibilni prvaci civilnoga društva koje mogu predvoditi snažne prosvjede koji su pravi presedan u društvenom životu Hrvatske, i to u smislu da se građanski neposluh otvoreno izrazio i dobio legitimitet u javnosti.
Samo u Zagrebu povezuje se nezadovoljstvo građana zbog konkretnoga potiranja njihova urbanog identiteta i njihov bunt zbog općega stanja u društvu. Samo u metropoli masovno se traže ostavke političara, i to ne više samo gradskih, nego i onih na nacionalnoj razini.
Bunt kojemu treba vremena
Samo u Zagrebu zaštitari i policajci ne uspijevaju spriječiti aktiviste da sruše ograde koje su postavljene na javnoj površini zbog privatnih interesa. I u drugim gradovima i mjestima Lijepe naše bilo je na pretek slučajeva korupcije i nagrđivanja javnih prostora (primjerice, “uređenje” splitske Rive, a da se notorni slučaj Žnjana i ne spominje), ali su prosvjedi s tim u vezi bili slabašni ili se uopće nisu zbili.
Mirjana Krizmanić je prije nekoliko dana opravdano ustvrdila kako se prosvjedi u Varšavskoj još nisu uzdigli na nacionalnu razinu, koliko god zaslužuju da budu na toj razini.
Ali ona je istaknula i da to nije “neki nagli proces, nego nešto što traje barem dvije i pol godine”. Dakle, za bunt će trebati vremena. Ili će nas vrijeme dodatno politički pasivizirati. Opći socijalni bunt u današnjoj je, ekonomskom i političkom krizom ozbiljno pogođenoj Hrvatskoj, poput raja iz istoimenoga romana Marija Vargasa Llose, “iza drugoga ugla”.
dražen lalić
|
TRI (potencijalna) scenarija
1. Sindikalni bunt: sindikati su previše razjedinjeni, radnici ne vjeruju sporazumima s Vladom
2. Grčki bunt: financijska kriza u Hrvatskoj ipak nije tako drastična
3. Varšavska: bune se studenti i pripadnici građanskoga sloja, ostalih nema
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/drazen-lalic-analizira-varsavska-nije-hrvatska-u-splitu-nece-doci-do-zajednickog-bunta-skverana-i-torcide-100047
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=73a803f502dd7b1f99f343c3ccff7963bdcc129b
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dra%C5%BEen+Lali%C4%87+analizira%3A+Var%C5%A1avska+nije+Hrvatska+-+u+Splitu+ne%C4%87e+do%C4%87i+do+zajedni%C4%8Dkog+bunta+%C5%A1kverana+i+Torcide&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdrazen-lalic-analizira-varsavska-nije-hrvatska-u-splitu-nece-doci-do-zajednickog-bunta-skverana-i-torcide-100047
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdrazen-lalic-analizira-varsavska-nije-hrvatska-u-splitu-nece-doci-do-zajednickog-bunta-skverana-i-torcide-100047
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Otvoreni bunt nekoliko stotina uglavnom mladih aktivista Prava na grad i Zelene akcije te nekoliko tisuća izravnih prosvjednika uvjetovan je i teškim prilikama u zemlji, ali zapravo ne seže dalje od Črnomerca na zapadu i Maksimira na istoku metropole
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tri su oblika potencijalnog masovnog nezadovoljstva: sindikalni, varšavski i grčki, ali...
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
16. svibanj 2024 19:49
