ALARMANTNO Zašto 1504 Hrvata sa simptomima raka crijeva ne žele na pregled?

stdClass Object ( [id] => 117662 [title] => ALARMANTNO Zašto 1504 Hrvata sa simptomima raka crijeva ne žele na pregled? [alias] => alarmantno-zasto-1504-hrvata-sa-simptomima-raka-crijeva-ne-zele-na-pregled [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

U zadnjih pet godina broj umrlih osoba od raka debelog crijeva u Hrvatskoj povećan je za 20 posto, a u istom postotku mjeri se i ukupan odaziv građana Nacionalnom programu ranog otkrivanja te vrste raka, koje je Ministarstvo zdravstva pokrenulo prije tri godine i koje podrazumijeva besplatno testiranje uzoraka stolice.

Besplatno testiranje

U oba slučaja, jasno je, riječ je o zabrinjavajućoj brojci, no još je alarmantniji podatak da dobar dio osoba kojima se testiranjem utvrdi krv u stolici (koja je oku nevidljiva), što bi moglo upućivati na karcinom, ne prihvaćaju daljnje pretrage koje bi im mogle spasiti život.

Prema podacima Ministarstva, od dogovorenog kolonoskopskog pregleda u državi je odustalo čak 1504 građanina s pozitivnim nalazom na krvarenje u stolici.

- Te osobe pokazuju bahat odnos prema životu. Ljudi moraju shvatiti da je njihov život u njihovim rukama. Država im je osigurala besplatne preglede koji omogućuju otkrivanje bolesti u izlječivoj fazi i civilizirane osobe tu priliku ne ispuštaju iz ruku – komentira prof. dr. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva i voditelj Centra za onkologiju KBC-a Split.

Njegovo je mišljenje da bi odaziv na testiranje uzorka stolice u državi morao biti najmanje 70-postotan, dok bi se svi oni kojima je pronađena krv u stolici, bez iznimke, morali odazvati daljnjim pretragama.

- Sve drugo je grijeh. Jer krv u stolici je, po onkološkom shvaćanju, rak sve dok se ne dokaže suprotno. Ne otići na pregled isto je kao prelaziti ulicu i ne pogledati prije toga lijevo i desno ili, primjerice, voziti automobil i ne stati na crveno. Apeliram stoga na građane da sve ovo ozbiljno shvate i da se odazovu na preglede – ističe dr. Vrdoljak.

Nacionalni program je do sada, kako ističe glasnogovornica Zora Lažeta, obuhvatio osobe rođene od 1933. do 1945. i od 1955. do 1957. godine, a ukupno je dostavljeno 808.913 poziva na kućne adrese.

Pozivu se, međutim, odazvala tek svaka peta osoba, a nakon pozitivnog nalaza na krvarenje obavljeno je 6480 kolonoskopija, nakon čega je, navodi Lažeta, karcinom otkriven kod 388 osoba, dok su polipi pronađeni kod njih 2492.

Zloćudni tumori debelog crijeva izlječivi su u 90 posto slučajeva, ako se otkriju u ranom stadiju, pa iz Ministarstva zdravstva pozivaju građane da se odazovu pozivima, a apelu se pridružuju i osobe koje su se i same suočile s tom dijagnozom.

- Posve mi je razumljiv strah od posjeta liječniku i strah od suočavanja s bolesti. I ja sam, naime, dok sam bio zdrav bježao od doktora, čak nisam ni išao u bolnicu, u posjet bližnjima iz straha da se “ne zarazim”. A i kada sam primijetio da kod mene nešto nije u redu odgađao sam pretrage. No, moram priznati i da mi je bilo lakše kada sam doznao istinu, s tim sam se lakše nosio, nego sa sumnjama - kaže nam Ivica Ursić, poznati radijski voditelj iz Splita, koji je rak debelog crijeva operirao prije devet godina.

Danas je dobro, nalazi su uredni, a i on se, kako potvrđuje, dobro osjeća. Nakon liječenja nastavio je volontirati u Ligi protiv raka Splitsko-dalmatinske županije i u Centru za onkologiju KBC-a Split susreće se s drugim bolesnicima te im nastoji pomoći koliko može.

- Dakle, iz osobnog iskustva kao i onoga stečenog volontiranjem u Ligi, mogu sa sigurnošću tvrditi kako je najbolji lijek za rak rano otkrivena bolest. Stoga je iznimno važno da se ljudi odazivu na testiranje čiji cilj i jest što ranije otkrivanje zloćudne bolesti - poručuje Ursić.

Na ozbiljnost situacije ukazuje i Udruga oboljelih i liječenih od malignih bolesti “Za novi dan”, čija predsjednica Katarina Katavić naglašava kako se Hrvatska, prema podacima Eurostata (statističkog ureda Europske unije) nalazi na visokom drugom mjestu u Europi po smrtnosti od raka, zbog čega je, kaže, važno uložiti dodatan trud da se svi zajedno uključimo u borbu protiv te bolesti.

- Rak debelog crijeva je drugi najučestaliji rak kod oba spola, a godišnje se u Hrvatskoj okrije oko 3000 novih bolesnika. Riječ je i o bolesti koja je dugo izazivala predrasude, sram i nerazumijevanje, a neki ljudi još uvijek misle da uznapredovali rak debelog crijeva nije moguće spriječiti pa stoga ne odlaze na preglede. Mnogi koji izbjegavaju programe ranog otkrivanja bolesti misle da će ionako umrijeti od te vrste raka, pa čemu onda uopće pregledi, a neke žene još uvijek misle kako rak debelog crijeva pogađa samo muškarce.

divna zenić

Što je u kuverti?

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, kojeg je prihvatila Vlada, započeo je u listopadu 2007. godine, a namijenjen je, objašnjavaju u Ministarstvu, osobama od 50 do 74 godine bez simptoma bolesti. Ispitanici dobivaju na kućnu adresu kuvertu s tri primjerka testa za otkrivanje skrivenoga fekalnog krvarenja.

Prema uputama uzorci stolice uzimaju se tri uzastopna dana, i s ispunjenim anketnim listićem vraćaju u adresiranoj kuverti nadležnom zavodu za javno zdravstvo.

U slučaju pozitivnog nalaza, osoba dobiva na kućnu adresu poziv s terminom kolonoskopije, uz obavijest izabranom liječniku obiteljske medicine, a ako daljnje pretrage potvrde rak, bolesnik se dalje prati, odnosno u cijelosti dijagnostički obrađuje i upućuje na operaciju. Ciljevi nacionalnog programa su, ističu u Ministarstvu, smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za najmanje 15 posto pet godina nakon provedbe programa.

Dr. Petrić: Velik broj poziva nam se vraća

U proteklih par godina otkako se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, poziv na besplatno testiranje poslan je na 39.522 adrese u Zadarskoj županiji. Nažalost, odaziv je porazan. Na testiranje se javilo samo 15 posto pozvanih iz rizične kategorije između 50. i 74. godine starosti, a do sada je otkriven 21 novi karcinom.

- Očekivali smo veći odaziv, no velik broj poziva nam se vraća. Ovo je put prvi put se provodi ovakav projekt i većina ljudi, osim onih koji su ovu bolest imali u obitelji, nije senzibilizirana - kaže koordinatorica Nacionalnog projekta za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva dr. Ana Petrić.

Šibenski zavod za javno zdravstvo odaslao je, pak, oko 20.000 omotnica s testom za otkrivanje skrivenog krvarenja u stolici, a odazvao se svaki peti Šibenčanin, odnosno oko 4000 ispitanika.

- Od tih 4000 ispitanika koji su se odazvali 150 je imalo pozitivan nalaz, što ne znači da je riječ o malignom oboljenju - uzrok skrivenom krvatrenju mogu biti i hemoroidi, polipi ili nešto treće. Svih 150 ispitanika je poslano na kolonoskopiju, organizacija toga dijela je odlična, a utvrđeno je da su uzrok skrivenom krvarenju u trećini slučajeva bili hemoroidi, bilo je 40-ak slučajeva otkrivenih polipa, koji nakon 10 do 30 godina mogu prijeći u malignitet, tako da je njihovo skidanje, često u kolonoskopiji, zapravo prevencija. Kod devet pacijenata od tih 150 otkriven je rak debeloga crijeva - kaže dr. Ljubica Kronja iz Šibenskog zavoda za javno zdravstvo.

I u Splitsko-dalmatinskoj županiji odazvala se tek svaka peta osoba koja je dobila poziv na testiranje, a prema riječima dr. Ingrid Tripković, županijske koordinatorice Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka crijeva, odaziv je najlošiji među starijim stanovništvom, uz iznimku osoba rođenih 1937. godine, dok mlađe dobne skupine u većem postotku reagiraju na dobivene pozive.

Do sada su, kaže dr. Tripković, otkriveni 41 karcinom i 344 polipa, a najviše karcinoma utvrđeno je među populacijom koja se i najvećim dijelom i odazavala ovom programu, što je još jedan dokaz o nužnosti odaziva.

a. v. š., j. g., d. z.